Iako se Vlada RH hvali rastom BDP-a od 2,7% u drugom kvartalu ove godine, u oči upada porazan podatak o velikom padu proizvodnje hrane od čak 10,1%.

Državni zavod za statistiku objavio je podatke koji pokazuju snažan rast financijskog sektora čiji je BDP veći za čak 25,4 posto. Drugim riječima, dok banke ostvaruju ekstra profite u vrijeme inflacije i pritom zgrću gomile novaca, u isto vrijeme propadaju poljoprivrednici. Proizvodnja hrane je u slobodnom padu, jer sektor poljoprivrede stoji deset posto lošije u odnosu na prošlu godinu, a i prerađivačka industrija bilježi pad od 2,7 posto. Tome treba dodati i pad izvoza od 9,7%, što ne čudi kad vidimo da nam je proizvodnja sve lošija, a uvoz sve veći. Prema službenim podacima Ministarstva poljoprivrede, uvoz mesa u prvih pet mjeseci veći je za 33 % u odnosu na lani te je iznosio čak 255 milijuna eura. Svinjskog mesa proizvodimo tek 60 % godišnjih potreba, a ta će brojka biti osjetno niža zbog afričke svinjske kuge, jer je eutanizirano više od 13 tisuća svinja u Slavoniji.

Kako prenosi portal danica.hr, samodostatnost u proizvodnji voća i povrća nam je isto katastrofalna. Službeni podaci za 2021. godinu otkrivaju kako proizvodimo tek 27% potrebnih orašastih plodova, 36 % krušaka, 42 % jagoda, 54 % šljiva, 82 % jabuka. Razliku uvozimo. U povrću je situacija još dramatičnija: domaćom rajčicom pokrivamo tek 31 % godišnjih potreba, luka i češnjaka proizvedemo 62 %, paprike 50 %, salate 43 %, a mrkve tek – 25 %!

Ekonomski stručnjak Neven Vidaković govorio je na N1 televiziji o bankama, cijenama i inflaciji. Sve što imamo, kaže, sami smo odabrali, a ako je Hrvatskoj cilj uništiti poljoprivredu i proizvodnju, ističe, na pravom smo putu da cilj i ostvarimo.

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo – minus 10 posto. Mi smo kao država smanjili proizvodnju hrane za 10 posto. U ovakvom trenutku, nama je proizvodnja hrane kolabirala. Evo zašto je cijena hrane eksplodirala. Kakva vlada u trenutku globalne neizvjesnosti i rata u susjedstvu dozvoli da proizvodnja hrane padne 10 posto, pita se Vidaković. Dodaje da posljedice neće snositi političari već samo hrvatski građani.

Ovi podaci su dokaz da je Nacionalni plan za otpornost i oporavak upitan u svojoj kreaciji. Kako smo mi to ojačali otpornost naše ekonomije tako da nam je proizvodnja hrane pala? Došli smo do toga da smo gladni u vlastitoj zemlji jer ne možemo proizvesti ni dovoljno mrkve. Ako nam je strateški cilj uništiti proizvodnju i poljoprivredu u ovoj državi, što očito jest, onda fantastično napredujemo, zaključuje ekonomski analitičar.

Prethodni članakDani sira i ličkog krumpira
Sljedeći članakObjavljena prva procjena ranih usjeva u 2023.
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr. Glavni je urednik u Gospodarskom listu u kojem uređuje rubrike održiva poljoprivreda, agroekonomika, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, zaštita bilja, nove tehnologije i dr. Rođen je 1976.g. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu, te XI. gimnaziju. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je na smjeru vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža. Na Agronomskom fakultetu je trenutno i doktorand na poslijediplomskom studiju Poljoprivredne znanosti. Desetak godina bavio se uzgojem ukrasnog bilja u vlastitom rasadniku, a radio je i u poljoljekarni kao agronom - savjetnik. U Gospodarskom listu radi od 2010. godine, a glavni je urednik od 2015. godine i producira sadržaje stručne tematike u tiskanim, ali i digitalnim formatima. Od 2014.godine je i tajnik Društva agrarnih novinara Hrvatske. Organizator je i moderator na stručnim skupovima (seminari, konferencije, kongresi...) te panel raspravama, fokus skupinama i radionicama, a sudjeluje i koordinira u raznim nacionalnim i europskim projektima o poljoprivrednoj proizvodnji.