Aplikacija Bc Agronaut – jednostavna je za upotrebu, svemirski učinkovita aplikacija

171

Stranice u tiskanom izdanju: 20 – 21

Aplikacija Bc Agronaut jednostavna je za upotrebu!

OPG Željke Dečman proteže se na 100 ha u mjestu Voloder. Željka, nositeljica OPG-a i suprug Stjepan bave se proizvodnjom ratarskih kultura: ječam, pšenica, uljana repica, soja i kukuruz. Imaju i vlastitu sušaru te sve obrađuju sami. Poljoprivredom se bave više od 40 godina. S upotrebom aplikacije Bc Agronaut krenuli su prošle godine te im ona uvelike pomaže, naročito u prepoznavanju novih štetnika.

S OPG-om su krenuli 2003. godine, s vlastitih 30-ak hektara da bi postupeno došli na 100 ha površine, jer su oko 70 dodatnih hektara uzeli u zakup.

Sve smo sami stvorili

Ne koriste nikakve mjere osim izravnih plaćanja te smatraju da im druge mjere nisu ni potrebne: – Sve smo sami stvorili, obnavljamo mehanizaciju redovito, tako da smo nedavno kupili i novi moderni traktor, no stare ne prodajemo jer i oni dobro dođu – kaže Stjepan. Zet isto pomaže, dođe nekad poslije posla, ali budemo i kćer naučili voziti traktor. Ja kombajniram, žena vozi – odvezla je prošle godine sama oko 300 tona kukuruza. Dobro surađuju s Agrivetom iz Kutine, oni im organiziraju otkup kukuruza (prodali su sve prošle godine i izvezli za Italiju), a preko njih imaju i povoljniju cijenu gnojiva. Sve sjeme kupuju iz Bc Instituta, a imali su i vrhunske prinose od čak 11 tona po hektaru pšenice pa su i dobitnici priznanja. Imaju i nešto vinograda, tako da proizvode i graševinu za svoje potrebe. Nekad su se bavili proizvodnjom krumpira, no nemaju ga kome plasirati, a za lokalne potrebe takva je proizvodnja neisplativa. Ljudi naime kupuju nekoliko kilograma ili po manju vreću, a njima bi se isplatila prodaja recimo na tone. Što se tiče radne snage, u selu je nema, jer kad traže ne mogu nikoga naći, iako bi rado nekoga platili i prijavili ga uredno. Nedavno je i njihov zet Dražen Papišta otvorio OPG na 12 hektara te su na njega jako ponosni, a i dobrodošla im je njegova pomoć.

Aplikacija Bc Agronaut uvelike pomaže

O mobilnoj aplikaciji Bc Agronaut gospođa Željka (61. godina) kaže: – Dobro sam se snašla s mobilnom aplikacijom, recimo repičina pipa koju smo proljetos tretirali, jasno se vidi na aplikaciji koji je to štetnik, čime se može tretirati. Mi smo bili na predavanju prošle godne u proljeće koje je organizirao Bc Institut , pokazali su mi aplikaciju i predavači su mi na tom predavanju u jedan čas stavili tu aplikaciju na mobitel, tako da nije problem. Ja već poznajem dugi niz godina te bolesti, ali ipak aplikacija pomaže bržem i sigurnijem uočavanju. Na primjer bila se pojavila gusjenica na repici, koju nikad prije nismo imali te smo je putem aplikacije odmah prepoznali i pravovremeno tretirali jer bi inače taj štetnik pojeo sve. Na terenu je i bila promotorica Bc Instituta Smrček Horčička, mag. ing. agr. koja ističe da tjedno u Sisačko – moslovačkoj županiji ima po prilici i desetak skidanja aplikacija, tako da interes za upotrebu ove aplikacije postoji, dok je na prostoru na prostoru cijele Hrvatske skinuto do sada oko 1500-ak aplikacija. Interes za skidanje aplikacije postoji, ali je još uvijek to malo daleka tema našim poljoprivrednicima, tek kroz neko vrijeme će se pokazati kao jako dobra opcija. Problem je naša struktura poljoprivrednika (dosta starijih), a i nemamo još naviku koristiti se takvom “tehnologijom”, ali malo po malo radi se na tome.

Ideja, tvrtke Bc Institut, a sada i rješenje mobilna aplikacija Bc Agronaut omogućuje poljoprivrednom proizvođaču brzi pristup informacijama o svim proizvodima Bc Instituta na jednom mjestu – na dlanu, biti mu podrška u svakom trenutku i na svakom mjestu, tj. biti pomoć (asistent) pri proizvodnji. Time je osiguran i novi kanal komunikacije te odnos povjerenja s korisnikom. Bc Agronaut je odgovor na zahtjeve precizne poljoprivrede kao jednog od AgTech tehnološkog trenda koji je u porastu.

Bc Agronaut – svemirski učinkovita aplikacija

Josip Spudić, mladi poljoprivrednik iz okolice Karlovca, korisnik je aplikacije Bc Agronaut i sjemena domaće proizvodnje, onog iz Bc Instituta. Njegovo obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo sije kukuruz i strne žitarice, a od ove godine kreću i sa sojom.

– Kukuruz sijemo na 15 ha, a od toga na 5 ha je silažni kukuruz, dok je 10 ha kukuruza za klipove i zrno. Pšenicu sijemo na 3 ha, a na isto toliko hektara imamo i ječam, dok tritikale sijemo na 4 ha, započinje priču ovaj 24-godišnji poljoprivrednik koji rado ističe svoju poljoprivrednu obiteljsku povijest.

Vjerni BC hibridima

Njegov je pradjed bio ozbiljni proizvođač i poljoprivrednik te se proizvodnja prenosila „s koljena na koljeno“, pa je tako Josip od oca OPG preuzeo početkom 2017. godine, a u obitelji su dugi niz godina vjerni BC hibridima. Na svojim površinama siju silažni kukuruz BC678, zuban s kojim ostvaruju izvanredne, rekordne i stabilne urode, a s kojim dobiju i zrno poboljšane kvalitete. Za zrno pak siju Pajdaš zbog izvrsnog ranog porasta, velikog klipa, kvalitenog zrna i visokog uroda, zatim BC572 koji brzo otpušta vodu iz zrna i tolerantan je na sušu koja posljednjih godina prevladava diljem zemlje. Siju i hibrid BC323, koji je bio i hibrid 2018. godine te BC344, Thriller i BC525 koji koriste miješano, nešto za zrno i za klip, a s kojim je lagana berba i kombajniranje. Thriller je dao izvrstan prinos, čak 17 t/ha, a BC344 dao je najmanji prinos od 15 tona i 300 kilograma po hektaru, dok su svi drugi hibridi iznad navedenog prinosa. – Valja spomenuti kako je važna pravilna gnojidba i priprema tla, a pravovremena zaštita od biljnih korova osigurat će dobar ponik i razvoj kukuruza, govori Josip. Prihrane kukuruza jako su bitne, a kad se uzme i kvalitetno sjeme, bojazni za uspjeh nema. Za sredstva iz EU fondova do sada nismo aplicirali, a iskreno niti nemamo u planu, radimo kako možemo i godi nam činjenica da smo sve sami stvorili, iskren je Josip. Na svom gospodarstvu drže i nešto svinja, landras pasmine, uglavnom za svoje potrebe, mliječne krave, ovce i kokoši.

– Aplikacija se jednostavno skine na pametni telefon i vrlo brzo se čovjek navikne na njezinu upotrebu, primjerice meni je trebalo niti sat vremena dok se nisam upoznao s filterima i pregledima, kao i opcijama koje ona pruža. Bc Agronaut mi je pomogao u poboljšanju proizvodnje, koristim kalkulator za izračun potrebnog sjemena određene kulture po hektaru. Mislim da sam na području Karlovca prvi poljoprivrednik koji je skinuo ovu aplikaciju, a isto predlažem i drugim korisnicima jer će tako uvijek biti upoznati sa stanjem na terenu, i što se tiče vremenskih uvjeta, pojava bolesti i štetnika te determinaciji istih, zatim normi sjetvi, usporediti prinose i kvalitetu hibrida/sorata u zadnjoj godini, ali i kroz višegodišnje prosjeke. Jednostavno, nedoumica u aplikaciji nije bilo, a smatram i da nisu potrebna poboljšanja, aplikaciju bih ocijenio čistom desetkom, završava svoju priču Josip.

Aplikacija je korisna i pregledna

Josip spominje kako mu u cijeloj proizvodnji dosta pomaže i aplikacija Bc Agronaut za koju ističe da je suvremena, jednostavna za upotrebu i konkretna, a koju koristi od 2018. kad je i puštena u rad. Navedeno je potvrdila i promotorica Bc Instituta, Jasminka Pavlić, dipl. ing. agr. koja nije naišla na zamjerke na aplikaciju niti potrebe za poboljšanjem tijekom svog terenskog rada. Jasminka navodi da aplikaciju češće koriste mlađi ljudi, no s obzirom na jednostavnost upotrebe poziva sve korisnike pametnih telefona da učine isto i skinu ovu zanimljivu aplikaciju. Kulturator, opis bolesti, štetnika i korova s uputama za tretiranje, lokator svih poljoljekarni u blizini te mogućnost kontaktiranja i pomoći od strane promotora spominje kao glavne prednosti aplikacije. Valja na kraju spomenuti svim našim poljoprivrednicima kako Bc Agronaut može biti uspješan alat i izvrsna pomoć i dopuna u proizvodnji te preporučiti da skinu svoju aplikaciju već danas, a uspjeh sigurno neće izostati.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakOstaci rezidbe – vrijedan izvor hraniva
Sljedeći članakOstali članci u ovom broju
Kristina Pawelitsch, mag.ing.agr.
Rođena je 1974. g. u Crailsheimu u Njemačkoj, a diplomirala je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na temu Valorizacija početnog rasta i potencijala rodnosti Lovranske trešnje. Urednica je Gospodarskog lista i autorica stručnih članaka iz raznih područja poljoprivrede, a surađuje i s udrugama iz područja poljoprivrede. Kristina Pawelitsch rođena je 1974. godine u Njemačkoj , u Crailsheimu. OBRAZOVANJE: • U Krapini završava srednju školu za prirodoslovno- matematičkog tehničara • 2002. diplomirala na Sveučilištu u Zagrebu, na Agronomskom fakultetu i stekla zvanje magistra inženjerka hortikulture. Diplomirala je na temu Valorizacija početnog rasta i potencijala rodnosti lovranske trešnje. • govori tečno njemački i engleski (Vodnikova škola, Zagreb , 6. stupanj poslovnog engleskog i završni stupanj konverzacijskog njemačkog u školi Sokrat u Zagrebu) RADNO ISKUSTVO: Od lipnja, 2017. godine urednica u Gospodarskom listu. Prijašnje radno iskustvo: radila u AQUAARTu kao projektant automatskih sustava navodnjavanja. Nakon toga radi kao referent nabave u Würth Group na poslovima uvoza i izvoza za strano tržište, pretežno Njemačka i Švicarska. Aktivni je član Udruge Akram (Udruga za hrvatsko savršeno naselje), a pisala je i u časopisima ''Vita'' i '' Sto posto prirodno''.