Inače, za istu namjenu prošle godine Zagrebačka je županija dodijelila 12 milijuna kuna. Župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić pojasnio je kako su se za povećanje bespovratnog novca odlučili kako bi dodatno potaknuli poljoprivredne proizvođače, što je u ovim kriznom vremenima iznimno bitno. Podsjetio je i kako je ovogodišnjim proračunom za poljoprivredu predviđeno ukupno 26,1 milijun kuna kao i da je u taj resor u posljednjih nekoliko godina uloženo više od 100 milijuna kuna.
Za pomoć poljoprivrednim proizvođačima u održavanju i povećanju njihove proizvodnje u biljnoj, ekološkoj i integriranoj te stočarskoj proizvodnji u ovoj će se godini izdvojiti 13 370 000 bespovratnih kuna. Tako će se poljoprivrednom gospodarstvu koje u ovoj godini posadi 400 propisno deklariranih loznih cijepova dodijeliti subvencija od 5 kn po zasađenom loznom cijepu, dok će se za sadnju sorte Portugizac crni i Kraljevina, koje su ujedno i županijske robne marke, dodijeliti subvencija od po 7 kn. Za 300 sadnica pojedinih voćnih vrsta dodjeljuje se 5, odnosno 6 kn po sadnici, dok će se pr. za sadnicu brusnice ili borovnice dobiti 10 kn, odnosno 20 kn po sadnici cijepljenog oraha. Poljoprivredno gospodarstvo koje posadi 5000 propisno deklariranih sadnica jagoda i koje ima riješeno natapanje za posađenu površinu, dobit će subvenciju od po 0,80 kuna po sadnici. Dodjeljivat će se subvencije i za ljekovito bilje poput lavande, kadulje, matičnjaka itd., i to 6000 kuna po hektaru posađenog bilja, uz uvjet da gospodarstvo ima ugovorenog kupca i da bilje nije zasađeno na površini manjoj od 0,50 ha. Gospodarstvima koja postave sustav zaštite od tuče na površini od najmanje 0,5 ha višegodišnjeg nasada dodijelit će se subvencija od 20 000 kn/ha.
Subvencije za ekološku proizvodnju
Za ekološku proizvodnju na najmanje 0,1 ha površine, subvencija se dodjeljuje u iznosu 1000 kn/ha za ratarsku proizvodnju, 2000 kn/ha za proizvodnju ljekovitog bilja, industrijskog bilja i povrća te 4000 kn/ha za voćnjake odnosno 6000 kn/ha za vinograde. U stočarskoj proizvodnji subvencije će se dodjeljivati za uzgoj i držanje – ženskog teleta za rasplod, pčelinjih zajednica, rasplodnih ovaca, ovnova, koza i jaraca, autohtonih pasmina konja, svinja i peradi upisanih u središnji popis itd. Poljoprivredna gospodarstva koja imaju najmanje 10 mliječnih krava, odnosno 20 mliječnih koza, a u tekućoj godini nabave od ovlaštenog dobavljača muznu opremu, mogu dobiti subvenciju u maksimalnom iznosu od 20 000 kuna.

Prethodni članakDobra zarada od ljubičastog batata
Sljedeći članakŽive ograde – zaštita i ukras
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.