Turčin (Leccinum aurantiacum) je česta jesenska gljiva. Klobuk je pravilan, poluloptast, prekriven crveno- smeđom, ponekad narančastom kožicom. Ispod njega nalazi se plodište građeno od vrlo dugih cjevčica. U početku su bijele, a u starijih primjeraka sive. Meso klobuka je debelo, tvrdo, bijelo, a na prerezu ubrzo mijenja boju od crvenkaste preko plave do gotovo crne. Stručak je valjkast, pun, tvrd i u donjem dijelu zadebljao. U osnovi, površina klobuka je bijela i prekrivena žućkastosmeđim čehicama.
Turčin je jesenska gljiva, iako se pojavljuje već i ljeti. Obično raste ispod topola, ali je čest i u miješanim listopadnim šumama. Vrlo kvalitetna gljiva, nikada nije invadirana crvima. Kod kuhanja često potamni, ali to nimalo ne mijenja izvrsnu kakvoću.
Brezov djed (Leccinum scabrum) je također česta gljiva. Klobuk je u mladih gljiva poluloptast, poslije pravilan, zaobljen. Kožica klobuka je u mladih gljiva suha, baršunasta, sivosmeđe boje. Postupno postaje tamnosmeđom i često ispuca. Cjevčice su duge, okrugle, bijele a poslije posive. Stručak je dug i do 18 cm, cilindričan i pri dnu malo proširen. U osnovi je sivkaste boje i na površini prekriven čekinjama.
Brezov djed, kako mu i ime govori, najčešće raste ispod breza, ali nije rijedak ni u drugim listopadnim šumama.
Gljiva dobre kakvoće.
Grabov djed (Leccinum griseum) u mladosti ima poluloptasti klobuk koji se postupno proširi i postane zvonast. Kožica je suha i često naborana. Boja klobuka je vrlo promjenjiva, većinom smeđa, ali nisu rijetki i primjerci sa žutosmeđim (oker), pa čak i sivim klobucima. Cjevčice su dosta duge, prvo bijele a postupno potamne i posive. Meso je bijelo, prhko, a na prerezu mijenja boju od crvenkaste, plave do crne.
Grabov djed počinje rasti već tijekom ljeta pa sve do zime u miješanim šumama graba, bukve i hrasta.
Izvrsne je kakvoće. Jestiv je samo klobuk, jer je stručak drvenast.
Topolov djed (Leccium duriusculum). Klobuk je u vrlo mladih gljiva okrugao i gotovo prirastao uz stručak, a poslije postane polukuglast. Kožica je na površini klobuka suha, najčešće sivosmeđe s primjesom crvenkaste boje. Cjevčice su sitne, okrugle, sivobijele. Meso je bijelo i na prerezu kao i kod drugih gljiva iz ovoga roda, mijenja boju. U početku je crvenkasta, poslije prelazi u zelenoljubičastu i na koncu u crnu. Stručak je cilindričan, prekriven sivosmeđim čehicama.
Topolov djed raste ispod topola, vrlo rijetko drugdje, Gljiva je izvrsne kakvoće.

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Prethodni članakNew Hampshire – popularna pasmina kokica
Sljedeći članakJesenska sadnja voćaka
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.