Vrganji su svakako najpoznatije vrste jestivih gljiva ne samo zbog svog izvanrednog okusa, aromatičnog mirisa, kompaktnog i čvrstog mesa, nego i zbog njihovog veličanstvenog izgleda.

U našim šumama gljivari najčešće skupljaju četiri vrste vrganja: raspucani (ljetni) vrganj, pravi (crnogorični) vrganj, crni (hajdinski) vrganj i borov (crvenkasti) vrganj, a svi žive u simbiozi s različitim listopadnim i crnogoričnim vrstama drveća. Ta se pojava zove mikoriza. Mikoriza je prirodna simbioza odnosno savršen oblik suživota korijena biljke i micelija mikoriznih gljiva koja je većini biljaka nužna za pravilan rast i razvoj. Gljive iz biljke uzimaju ugljikohidrate, ali to joj mnogostruko vraćaju čineći je jačom i zdravijom. Vrganji i mnogobrojne druge vrste mikoriznih gljiva ne mogu opstati bez šuma.

Iako se ova četiri šumska kralja razlikuju ponajprije u boji klobuka kao i mikroskopski, zajedničke karakteristike doprinijele su da ih se svrsta u rod Boletus koji je ustanovio i opisao Elias Magnus Fries 1782. g.

Raspucani vrganj

Ovu vrstu(Boletus reticulatus) je prvi opisao prirodoslovacSchaeffer 1774. g., a spis je pohranjen u Njemačkoj (Fungorum qui in Bavaria et Palatinatu cicra Ratisbonam nascuntur Icones). Raste pojedinačno ili skupno već od petog mjeseca pa do sredine jeseni u listopadnim šumama u simbiozi s bukvom, grabom, hrastom, divljim kestenom i lipom, ali i crnogoričnim šumama u simbiozi sa smrekom, jelom i borom. Osim u Hrvatskoj raste i u mnogobrojnim zemljama Europe, Sjevernoj i Srednjoj Americi i Aziji.

vrganji
Raspucani vrganj

Pravi vrganj

Pravi vrganj(Boletus edulis) prvi je opisaoJean Baptiste François Pierre Bulliard 1782. godine, a spis je pohranjen u Francuskoj (Herbier de la France). Raste ljeti i u jesen u crnogoričnim (tvori mikorizu sa smrekama, borovima, jelama) i bjelogoričnim šumama (tvori mikorizu s bukvama, hrastovima i brezama). Osim u Hrvatskoj raste i u mnogobrojnim zemljama Europe, Sjeverne Amerike, Azije, Australije, Južne Amerike, Južne Afrike.

Pravi vrganj

Crni vrganj

Ovu vrstu (Boletus aereus) prvi je opisaoJean Baptiste François Pierre Bulliard 1789. godine a spis je pohranjen u Francuskoj (Herbier de la France). Raste od ljeta do kraja jeseni u listopadnoj šumi u simbiozi s hrastom, bukvom, lipom i kestenom i uz rubove šuma. Osim u Hrvatskoj raste u mnogobrojnim zemljama Europe, Sjevernoj Americi, Srednjoj Americi (Meksiko), Aziji (Japan, Koreja) i Južnoj Africi.

Crni vrganj

Borov vrganj

Borov vrganj (Boletus pinophilus) su prvi opisaliAlbert Pilát i Aurel Dermek 1835. godine, a spis je pohranjen u Italiji (Descr. Fung. Mang. Italia.). Raste u proljeće, ljeto i u jesen u crnogoričnim šumama (u simbiozi s borovima, smrekama i jelama) i bjelorogoričnim šumama, osobito ispod bukava, ali i ispod hrastova i kestena. Osim u Hrvatskoj raste u mnogobrojnim zemljama Europe, Sjevernoj i Srednjoj Americi, Južnoj Africi i Aziji.

vrganji
Borov vrganj

Važno je upozoriti da samonikle gljive ne skupljate ako niste dobar poznavatelj gljiva. Nakladnik i autor ne snose nikakvu odgovornost za prepoznavanje od strane čitatelja ovog članka.

Vrganji u kulinarstvu

Svi vrganji su jako cijenjeni u kulinarstvu i od svježih ili suhih vrganja mogu se spraviti razna jela. U tradicionalnoj kuhinji svježi vrganji najčešće se pripravljaju s jajima dok se suhi vrganji najčešće koriste za juhe. Kako je meso vrganja izvanredna okusa, a istodobno čvrsto, debelo, kompaktno s finim, ugodnim i aromatičnim mirisima od njih se mogu praviti i razna predjela, umaci, variva ili složenci jer se odlično sljubljuju i s drugim namirnicama poput krumpira, riže, tjestenine, raznim vrstama sira ili povrćem. Za predjela od vrganja se prave razni kanape sendviči, paštete ili namazi s raznim vrstama sira. U glavnim jelima vrganji se koriste s tjesteninama, rižom, varivima ili se kombiniraju s raznim vrstama mesa. Kad se suhi vrganji samelju i usitne, osim za juhe mogu se koristiti i za izradu tjestenina kao i za domaći kruh. Kako se jela od vrganja izvrsno sljubljuju i s raznim vinima ili pivom, opravdano ih zovu kraljevima šuma.

Vrganji s fetom u slanini

Potrebne namirnice: 10 klobuka srednje velikih vrganja, 100 g slanine, 100 g sira feta, 2 dl ulja, peršin, sol, papar.

Postupak pripreme: Vrganjima odvojiti klobuk. Sitno naribati fetu i njome nadjenuti klobuke. Omotati tanko narezanom slaninom. Ulje u tavi treba dobro zagrijati. Vrganje prvo peći s one strane gdje su nadjeveni. Zatim okrenuti i smanjiti vatru. Peći na laganoj vatri do kraja pazeći da sir ne iscuri. Popapriti, posuti usitnjenim peršinom i poslužiti. Ovo jelo se jako dobro sljubljuje sa suhim bijelim vinima.

vrganji
Vrganji s fetom u slanini

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje