Brugmansije su dugoživuće drvenaste trajnice. U blagim podnebljima mogu na otvorenome narasti i do 6 m visoke. Ukrasnu vrijednost daju krupni, viseći cvjetovi oblika trube. Oni ovisno o kultivaru dolaze u nijansama krem, žute, boje breskve, narančaste, ružičaste, crvene i bijeloj boji. Dature su kratkoživuće zeljaste trajnice, koje se većinom uzgajaju kao jednogodišnje biljke. Čak i u toplijim podnebljima ne žive dulje od 3 do 4 godine, a rijetko dosegnu visinu od 2 m. Za razliku od brugmansije, datura nosi manje cvjetove oblika trube koji su smješteni uspravno. Dolaze u nijansama krem, žute, boje lavande, tamnopurpurne i bijeloj boji.


Brugmansia je žedna i gladna biljka


Brugmansije traže puno vode, ali tlo mora biti ocjedito. Količina vode ovisi o nekoliko uzgojnih čimbenika: temperaturi, vlazi zraka, osunčanosti, vjetrovitosti i o tome je li biljka u kući ili na otvorenome. Ako klone, znači da je treba zaliti, ali previše vode, posebice za vlažna vremena može prouzročiti truljenje korijenja.


Tijekom ljeta biljke na otvorenome posađene u tegle zalijevaju se svakodnevno, jednako kao i biljke posađene izravno u vrtno tlo za ekstremno suha ili vjetrovita vremena. Biljke u zatvorenome najbolje je tijekom zime pustiti da utonu u zimski san i zalijevati tek toliko da se supstrat održi vlažnim. Najbolje je biljku obilno zaliti tako da se supstrat zasiti vodom, a onda pustiti da se gotovo osuši prije idućeg zalijevanja. Ne sudite o vlažnosti prema stanju površine supstrata, jer suha površina ne znači da biljka oskudijeva vlagom u zoni korijena. Zato gurnite prst do prvog članka u supstrat, kako biste provjerili da li je na dubini od oko 2 cm još vlažan.


Glede hranjiva, brugmansija je vrlo zahtijevna, a učestalost prihranjivanja ovisi o zalihama hranjiva u supstratu u koji je posađena. Neki uzgajači prihranjuju 2 – 3 puta tjedno, ali u svježem i hranjivom supstratu to neće biti potrebno. Pouzdan indikator opskrbljenosti hranjivima je cvatnja, tako da obilje cvjetova znači da biljka ne oskudijeva. Tijekom zimskih mjeseci, kad brugmansia miruje, ne treba je prihranjivati.


Izravno sunce nije uvijek poželjno


Kada i koliko dugo izlagati biljku izravnom suncu ovisi o općim uvjetima klime. U područjima s umjereno toplim ljetima izravno sunce u pravilu je poželjno. U područjima s izrazito jakim suncem dobro će joj doći popodnevna hladovina. Brugmansia voli jutarnje sunce, dok je od poslijepodnevnog treba zaštititi zasjenjivanjem.


Tijekom zimskih mjeseci tretira se kao sobna biljka. Uz sobnu temperaturu treba joj osigurati dovoljno svjetla. Ako to nije moguće, držite je na svježem i tamnom mjestu gdje će zapasti u stanje mirovanja.


Svi dijelovi biljke otrovni


Oba roda Brugmansia i Datura sadrže kemikalije koje u određenim dozama mogu ugroziti zdravlje ili čak ubiti ljudsko biće. Iste kemikalije u prikladnim dozama imaju ljekovita svojstva pa se rabe u medicini. Smrtni slučajevi zbog trovanja događali su se kao posljedica namjernog konzumiranja dijelova biljke. Naime, datura i brugmansia stoljećima su se rabile u duhovnim obredima za izazivanje stanja transa, pa otuda njezin loš glas kao opasne biljke. Oba roda neugodna su okusa i rijetko koji sisavac će poželjeti ponovno zagristi, tako da su slučajna trovanja rijetka.


Svi su dijelovi biljke otrovni, zato uzgojne zahvate (orezivanje, presađivanje, razmnožavanje, uklanjanje cvjetova) obavljajte zaštićeni rukavicama, a poslije svakog dodira operite ruke.

Prethodni članakPlodored u povrtnjaku
Sljedeći članakCrni sljez – kod kašlja i upale sluznice
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.