Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir posjetila je krajem studenog ove godine prvu hrvatsku Banku hrane i Logistički centar za pripremu i djelovanje u kriznim situacijama u Heinzelovoj ulici u prostoru koji je Grad Zagreb ustupio na korištenje gradskom Crvenom križu, a čije opremanje je sufinancirano sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti putem Ministarstva poljoprivrede.

Samo u prošloj godini Crveni križ Zagreb je kroz svoje aktivnosti pomogao da se 180 tona hrane ne baci već da se donira obiteljima i pojedincima koji su u potrebi.

Nabavljena 3 gospodarska vozila

Banka hrane je centralno mjesto za organizirano i dugotrajno prihvaćanje, skladištenje i distribuciju hrane između donatora i posrednika. Kroz 240 tisuća eura vrijedan projekt, zagrebački Crveni križ nabavio je tri gospodarska vozila kojima je zaokružena cjelina distributivno-logističkog centra, a donatorima je omogućeno brzo i jednostavno doniranje viškova hrane, rekao je Petar Penava, ravnatelj gradskog Crvenog križa.

Banka hrane nalazi se u sklopu Logističkog centra, unutar kojeg djeluje i Socijalni dućan u kojem, kroz zaprimanje donacija i svakodnevnu podjelu paketa hrane i higijenskih potrepština za 20-ak socijalno ugroženih osoba, Crveni križ Zagreb brine za ukupno 700 korisnika na godišnjoj razni.

Djelatnici zagrebačkog Crvenog križa pokazali su zastupnici Petir Banku hrane i Logistički centar te je upoznali sa sustavom e-doniranja na kojem je 335 donatorskih i 112 posredničkih profila.

Marijana Petir pozvala je trgovačke lance, prehrambenu i prerađivačku industriju kao i građane da zapakiranu i deklariranu hranu koja je pred istekom roka trajanja, doniraju u Banku hrane umjesto da je bacaju, jer će na taj način pomoći pojedincima i obiteljima slabijeg imovinskog stanja, ali i doprinijeti smanjenju bacanja hrane. Prema podacima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, oko 76 posto otpada od hrane nastaje u kućanstvima, 14 posto u primarnoj proizvodnji uključujući OPG-ove, pet posto u ugostiteljskoj djelatnosti, tri posto u preradi i proizvodnji i dva posto u maloprodaji i ostaloj distribuciji hrane.

Izvor: Hrvatski Sabor, Odbor za poljoprivredu

Prethodni članakHrvatska vina i destilati u Čileu osvojili 21 zlatnu medalju
Sljedeći članakŠirenje grobnog mjesta
Kristina Pawelitsch, mag.ing.agr.
Rođena je 1974. g. u Crailsheimu u Njemačkoj, a diplomirala je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na temu Valorizacija početnog rasta i potencijala rodnosti Lovranske trešnje. Urednica je Gospodarskog lista i autorica stručnih članaka iz raznih područja poljoprivrede, a surađuje i s udrugama iz područja poljoprivrede. Kristina Pawelitsch rođena je 1974. godine u Njemačkoj , u Crailsheimu. OBRAZOVANJE: • U Krapini završava srednju školu za prirodoslovno- matematičkog tehničara • 2002. diplomirala na Sveučilištu u Zagrebu, na Agronomskom fakultetu i stekla zvanje magistra inženjerka hortikulture. Diplomirala je na temu Valorizacija početnog rasta i potencijala rodnosti lovranske trešnje. • govori tečno njemački i engleski (Vodnikova škola, Zagreb , 6. stupanj poslovnog engleskog i završni stupanj konverzacijskog njemačkog u školi Sokrat u Zagrebu) RADNO ISKUSTVO: Od lipnja, 2017. godine urednica u Gospodarskom listu. Prijašnje radno iskustvo: radila u AQUAARTu kao projektant automatskih sustava navodnjavanja. Nakon toga radi kao referent nabave u Würth Group na poslovima uvoza i izvoza za strano tržište, pretežno Njemačka i Švicarska. Aktivni je član Udruge Akram (Udruga za hrvatsko savršeno naselje), a pisala je i u časopisima ''Vita'' i '' Sto posto prirodno''.