Stranice u tiskanom izdanju: 6
Stupanjem na snagu novog Zakona o državnom inspektoratu sve se pojedine inspekcijske službe iz nadležnosti pojedinih resora – ministarstava ponovno vraćaju pod nadležnost Državnog inspektorata Republike Hrvatske. Novi Zakon o državnom inspektoratu objavljen je u Narodnim novinama broj 115/18., a primjena zakona počela je 1. travnja 2019. godine.
S obzirom da se pretežiti interes poljoprivrednika prvenstveno artikulira kroz poslovanje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, obrta i zadruga, te manjim dijelom kroz trgovačka društva, ovim putem ističemo važnost navedene zakonske izmjene koja omogućuje da Državni inspektorat centralizirano provodi inspekcijski nadzor i to putem sanitarne, veterinarske, poljoprivredne, lovne, šumarske i fitosanitarne inspekcije u Republici Hrvatskoj. Zakonom o državnom inspektoratu uređuje se ustrojstvo Državnog inspektorata, upravljanje, uvjeti za obavljanje inspekcijskih poslova iz djelokruga Državnog inspektorata, dužnosti i ovlasti inspektora u svrhu zaštite javnog interesa i javnozdravstvenog interesa u provedbi propisa te prekršajna odgovornost.
Nadležnost Državnog inspektorata
Državni inspektorat obavlja inspekcijske poslove na području:
1) trgovine, usluga, zaštite potrošača, sigurnosti neprehrambenih proizvoda,
2) hrane, uključujući i genetski modificiranu hranu i novu hranu, genetski modificirane organizme, sprečavanja i suzbijanja zaraznih bolesti, proizvodnje i stavljanja na tržište predmeta opće uporabe, stavljanja na tržište i uporabe biocidnih proizvoda, zaštite od buke i zaštite od neionizirajućeg zračenja, ograničavanja uporabe duhanskih i srodnih proizvoda, proizvodnje, stavljanja na tržište i uporabe opasnih kemikalija te gospodarenja otrovnim kemikalijama,
3) veterinarstva i sigurnosti hrane, što uključuje zaštitu zdravlja i dobrobiti životinja, reprodukciju, držanje, uzgoj životinja, promet i označivanje životinja, hranu i hranu za životinje, veterinarsko-medicinske proizvode, nusproizvode životinjskog podrijetla i veterinarsku zaštitu okoliša,
4) poljoprivrede, lovstva, šumarstva, biljnog zdravstva, sredstava za zaštitu bilja, održive uporabe pesticida i ostataka pesticida,
5) sjemena i sadnog materijala poljoprivrednog bilja, šumskog reprodukcijskog materijala, sprječavanja unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanja njima,
6) ugostiteljske djelatnosti, pružanja ugostiteljskih usluga, pružanja usluga u turizmu, boravišne odnosno turističke pristojbe,
7) rudarstva, opreme pod tlakom, energetike (elektroenergetike, toplinarstva i plinarstva, energetske učinkovitosti, ugljikovodika i geotermalnih voda za energetske svrhe, skladištenja prirodnog plina i trajnog zbrinjavanja ugljikova dioksida),
8) rada i zaštite na radu,
9) građenja, provedbe stručnog nadzora građenja, održavanja i uporabe građevina,
10) zaštite okoliša, održivoga gospodarenja otpadom, zaštite zraka, zaštite od svjetlosnog onečišćenja, zaštite prirode, vodnoga gospodarstva i vode za ljudsku potrošnju.
Stupanjem na snagu novog Zakona o državnom inspektoratu (»Narodne novine «, br. 115/18) prestaju važiti: Zakon o Državnom inspektoratu (»Narodne novine«, br. 116/08., 123/08. i 49/11.) Zakon o sanitarnoj inspekciji (»Narodne novine«, br. 113/08. i 88/10.) Zakon o inspekcijama u gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 14/14. i 56/16.) Zakon o turističkoj inspekciji (»Narodne novine«, br. 19/14.) Zakon o Inspektoratu rada (»Narodne novine«, br. 19/14.) Zakon o izmjenama Zakona o rudarstvu (»Narodne novine«, br. 14/14.). Novi Državni inspektorat dokaz je da nisu sve brojke u Hrvatskoj negativne, jer će pod istim krovom objediniti čak 17 inspekcija koje su dosad poslovale pri sedam ministarstava, a novoosnovano tijelo će, kad se zbroje sve inspekcije, imati 1995 sistematiziranih radnih mjesta u 23 sektora, što je oko 500 radnih mjesta više od onoga koliko su preuzeli iz inspekcija koje su djelovale po ministarstvima. Po broju zaposlenih ovo državno tijelo bit će među najbrojnijima, a novi glavni državni inspektor imat će četiri puta više zaposlenih nego njegov prethodnik. Uz podatak o novom bujanju državne administracije i broju koji se penje u nebo, možemo se samo veseliti još brojnijim inspekcijskim nadzorima i učinkovitijem kažnjavanju svakog prekršitelja. Time u Hrvatskoj pojam „poduzetnički poduhvat“ dobiva još snažnije značenje.
Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje
Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
