Vlasnici poljoprivrednih zemljišta mogu biti fizičke i pravne osobe, ali i Republika Hrvatska. Poljoprivredno zemljište je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, a bez poljoprivrednog zemljišta je nemoguće ostvariti kvalitetnu poljoprivrednu proizvodnju.

Poljoprivrednim zemljištem smatraju se poljoprivredne površine koje su u katastru po načinu uporabe opisane kao: vrtovi, oranice, livade, vinogradi, pašnjaci, maslinici, voćnjaci, ribnjaci, trstici i močvare te drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji. Poljoprivrednim zemljištem mogu raspolagati njegovi vlasnici pa tako poljoprivrednim zemljištem u svom vlasništvu može raspolagati i Republika Hrvatska.

Raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države podrazumijeva zakup, zakup za ribnjake, zakup zajedničkih pašnjaka, privremeno korištenje, zamjenu, prodaju, prodaju izravnom pogodbom, davanje na korištenje izravnom pogodbom, razvrgnuće suvlasničke zajednice, osnivanje prava građenja i osnivanje prava služnosti. Poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države raspolaže se na temelju ,,Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države“ (u daljnjem tekstu: Program raspolaganja).

Na prijedlog načelnika ili gradonačelnika, Program raspolaganja donosi općinsko ili gradsko vijeće za svoje područje, uz prethodno mišljenje županije i suglasnost Ministarstva poljoprivrede (u daljnjem tekstu: Ministarstvo). Mišljenje za Grad Vlasnici poljoprivrednih zemljišta mogu biti fizičke i pravne osobe, ali i Republika Hrvatska. Poljoprivredno zemljište je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, a bez poljoprivrednog zemljišta je nemoguće ostvariti kvalitetnu poljoprivrednu proizvodnju. Zagreb daje skupština Grada Zagreba uz suglasnost Ministarstva. Jedinice lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb ne mogu raspolagati poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države prije donošenja Programa raspolaganja, na koji je suglasnost dalo Ministarstvo.

Natječaji za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države

Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države može se prodati na temelju javnog natječaja osim ribnjaka, zajedničkih pašnjaka, komasiranih, arondiranih površina poljoprivrednog zemljišta, poljoprivrednog zemljišta koje graniči s građevinskim područjem te osobito vrijedno obradivog  (P1) i vrijedno obradivog (P2) poljoprivrednog zemljišta. Osobito vrijedno obradivo i vrijedno obradivo poljoprivredno zemljište u vlasništvu države može se samo iznimno prodati. I to pod uvjetima propisanim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu. Javnim natječajem mogu se prodati katastarske čestice poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države čija je površina do 10 ha u kontinentalnom području. Također, i površine do 1 ha u priobalnom području.

Jedan kupac može na području Republike Hrvatske kupiti poljoprivredno zemljište u vlasništvu države i to maksimalno do 50 ha u kontinentalnom području i do 5 ha u priobalnom području.  U maksimalnu površinu se uračunavaju sve površine državnog poljoprivrednog zemljišta koje je jedna fizička ili pravna osoba kupila po natječajima provedenim  do stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu, odnosno do 9. ožujka 2018. godine.

Odluku o raspisivanju javnog natječaja za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave na čijem se području zemljište nalazi uz prethodno mišljenje županije i suglasnost Ministarstva, odnosno Grada Zagreba uz suglasnost Ministarstva.

Tekst javnog natječaja za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države objavljuje se na oglasnoj ploči i mrežnoj stranici jedinice lokalne samouprave u trajanju od 30 dana. Informacija o natječajima objavljuje se u službenom glasilu jedinice lokalne samouprave na čijem se području zemljište nalazi.

Sudionik javnog natječaja za prodaju dužan je uz svoju ponudu priložiti i potvrdu jedinice lokalne samouprave o podmirenju svih obveza s osnove korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, potvrdu Porezne uprave o podmirenju svih obveza s osnove javnih davanja, očitovanje nadležnog državnog odvjetništva da se protiv njega ne vodi postupak zbog predaje u posjed poljoprivrednog zemljišta, izjavu da nema duga s osnova korištenja poljoprivrednog zemljišta na području Republike Hrvatske, izjavu o površinama poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države koje je kupio po provedenim natječajima.

Uz navedenu dokumentaciju sastavni dio ponude je i Gospodarski program korištenja poljoprivrednog zemljišta. Gospodarski program se podnosi na propisanom obrascu. Treba sadržavati podatke o podnositelju ponude, opisu gospodarstva, vrsti poljoprivredne proizvodnje kojom se na zemljištu namjerava baviti, lokalitetu zemljišta, podatke o planiranim investicijama te posebnu naznaku kad se radi o ekološkoj proizvodnji. Odluku o izboru najpovoljnije ponude na javnom natječaju za prodaju donosi općinsko ili gradsko vijeće na čijem se području zemljište nalazi. Odluku donosi na prijedlog Povjerenstva za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, a uz prethodno mišljenje županije i suglasnost Ministarstva, odnosno odluku donosi Gradska skupština Grada Zagreba uz suglasnost Ministarstva.

Rokovi za žalbe i izdavanje mišljenja

Županija je dužna dati mišljenje u roku od 30 dana od dana primitka potpune dokumentacije. Ako ne izda mišljenje u navedenom roku smatra se da nema primjedbi. Ministarstvo je dužno dati suglasnost u roku od 30 dana od dana primitka potpune dokumentacije, odnosno u istom je roku dužno dati obrazloženje o razlozima odbijanja davanja suglasnosti. 

Na temelju odluke o izboru najpovoljnije ponude općinski načelnik, odnosno gradonačelnik u ime RH i ponuditelj sklapaju ugovor o prodaji u pisanom obliku. Prije potpisivanja ugovora, nacrt ugovora o prodaji dostavlja se na prethodno mišljenje o pravnoj valjanosti županijskom državnom odvjetništvu na čijem se području nalazi poljoprivredno zemljište koje je predmet prodaje. Mišljenje o pravnoj valjanosti županijsko državno odvjetništvo dužno je dati u roku od 30 dana od zaprimanja nacrta ugovora i potrebne dokumentacije. Ako nadležno državno odvjetništvo izda negativno mišljenje, ugovor o prodaji se ne može sklopiti. Ugovor o prodaji poljoprivrednog zemljišta treba sadržavati odredbe kojima se određuje predmet prodaje, visina, rok i način plaćanja kupoprodajne cijene te razloge raskida ugovora. Kupac je dužan kupoprodajnu cijenu platiti jednokratno u roku od 30 dana od dana sklapanja ugovora.

Ako ste kupili poljoprivredno zemljište u vlasništvu države, ne možete ga otuđiti u roku od deset godina od dana sklapanja ugovora o prodaji niti ga smijete dati u podzakup. Zabrana otuđenja i pravo prvokupa upisuju se u zemljišne knjige istodobno s upisom vlasništva kupca. Želite li nakon deset godina prodati zemljište prvo ga trebate ponuditi Republici Hrvatskoj koja ima pravo prvokupa po tržišnoj cijeni. Ako Ministarstvo ne prihvati vašu ponudu i ne iskoristi pravo prvokupa, predmetno zemljište ne možete prodati po cijeni koja je niža od one koju ste ponudili Ministarstvu. 

kako kupiti državno poljoprivredno zemljište

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakSa sojom nema kalkulacija, zato se sve više sije
Sljedeći članakDonesen Zakon o državnom inspektoratu – Sve inspekcije pod istim krovom
Avatar
Diplomirana je pravnica i stalna suradnica Gospodarskog lista od 2009. godine. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1990. godine, iste godine počela je raditi kao odvjetnička vježbenica. Nakon završenog studija prava pohađala je poslijediplomski studij iz kaznenog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirana je pravnica i stalna suradnica Gospodarskog lista od 2009. godine. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1990. godine, iste godine počela je raditi kao odvjetnička vježbenica. Nakon završenog studija prava pohađala je poslijediplomski studij iz kaznenog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od prosinca 1994. godine do veljače 2018. godine radila je kao odvjetnica u Križevcima te se pretežno bavila obveznim, trgovačkim, ovršnim, obiteljskim, nasljednim, radnim i upravnim pravom. Veliko iskustvo stekla je na području zemljišno-knjižnog i vlasničkog prava. Dugi niz godina bila je članica Upravnog odbora Odvjetničkog zbora Koprivničko-križevačke županije. Završila je edukaciju za izmiritelja u Hrvatskoj udruzi za mirenje u Zagrebu 2012. godine. Edukaciju za Voditelja izrade i provedbe projekata financiranih iz Europskih fondova završila je 2014. godine, što joj omogućava obavljanje konzultantskih poslova u tom području. Sada je zaposlena u Ministarstvu poljoprivrede Republike Hrvatske, u pravnom sektoru.