Kako kupiti državno poljoprivredno zemljište?

283

Stranice u tiskanom izdanju: 10 – 11

Vlasnici poljoprivrednih zemljišta mogu biti fizičke i pravne osobe, ali i Republika Hrvatska. Poljoprivredno zemljište je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, a bez poljoprivrednog zemljišta je nemoguće ostvariti kvalitetnu poljoprivrednu proizvodnju.

Poljoprivrednim zemljištem smatraju se poljoprivredne površine koje su u katastru po načinu uporabe opisane kao: vrtovi, oranice, livade, vinogradi, pašnjaci, maslinici, voćnjaci, ribnjaci, trstici i močvare te drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji. Poljoprivrednim zemljištem mogu raspolagati njegovi vlasnici pa tako poljoprivrednim zemljištem u svom vlasništvu može raspolagati i Republika Hrvatska. Raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države podrazumijeva zakup, zakup za ribnjake, zakup zajedničkih pašnjaka, privremeno korištenje, zamjenu, prodaju, prodaju izravnom pogodbom, davanje na korištenje izravnom pogodbom, razvrgnuće suvlasničke zajednice, osnivanje prava građenja i osnivanje prava služnosti. Poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države raspolaže se na temelju ,,Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države“ (u daljnjem tekstu: Program raspolaganja). Na prijedlog načelnika ili gradonačelnika, Program raspolaganja donosi općinsko ili gradsko vijeće za svoje područje, uz prethodno mišljenje županije i suglasnost Ministarstva poljoprivrede (u daljnjem tekstu: Ministarstvo). Mišljenje za Grad Vlasnici poljoprivrednih zemljišta mogu biti fizičke i pravne osobe, ali i Republika Hrvatska. Poljoprivredno zemljište je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, a bez poljoprivrednog zemljišta je nemoguće ostvariti kvalitetnu poljoprivrednu proizvodnju. Zagreb daje skupština Grada Zagreba uz suglasnost Ministarstva. Jedinice lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb ne mogu raspolagati poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države prije donošenja Programa raspolaganja, na koji je suglasnost dalo Ministarstvo.

Natječaji za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države

Rokovi za žalbe i izdavanje mišljenja

(nastavlja se)

Cijeli članak možete pročitati u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 9/2019


Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakSa sojom nema kalkulacija, zato se sve više sije
Sljedeći članakDonesen Zakon o državnom inspektoratu – Sve inspekcije pod istim krovom
Avatar
Diplomirana je pravnica i stalna suradnica Gospodarskog lista od 2009. godine. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1990. godine, iste godine počela je raditi kao odvjetnička vježbenica. Nakon završenog studija prava pohađala je poslijediplomski studij iz kaznenog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirana je pravnica i stalna suradnica Gospodarskog lista od 2009. godine. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1990. godine, iste godine počela je raditi kao odvjetnička vježbenica. Nakon završenog studija prava pohađala je poslijediplomski studij iz kaznenog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od prosinca 1994. godine do veljače 2018. godine radila je kao odvjetnica u Križevcima te se pretežno bavila obveznim, trgovačkim, ovršnim, obiteljskim, nasljednim, radnim i upravnim pravom. Veliko iskustvo stekla je na području zemljišno-knjižnog i vlasničkog prava. Dugi niz godina bila je članica Upravnog odbora Odvjetničkog zbora Koprivničko-križevačke županije. Završila je edukaciju za izmiritelja u Hrvatskoj udruzi za mirenje u Zagrebu 2012. godine. Edukaciju za Voditelja izrade i provedbe projekata financiranih iz Europskih fondova završila je 2014. godine, što joj omogućava obavljanje konzultantskih poslova u tom području. Sada je zaposlena u Ministarstvu poljoprivrede Republike Hrvatske, u pravnom sektoru.