Vlasnici poljoprivrednih zemljišta mogu biti fizičke i pravne osobe, ali i Republika Hrvatska. Poljoprivredno zemljište je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, a bez poljoprivrednog zemljišta je nemoguće ostvariti kvalitetnu poljoprivrednu proizvodnju.

Poljoprivrednim zemljištem smatraju se poljoprivredne površine koje su u katastru po načinu uporabe opisane kao: vrtovi, oranice, livade, vinogradi, pašnjaci, maslinici, voćnjaci, ribnjaci, trstici i močvare te drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji. Poljoprivrednim zemljištem mogu raspolagati njegovi vlasnici pa tako poljoprivrednim zemljištem u svom vlasništvu može raspolagati i Republika Hrvatska. Raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države podrazumijeva zakup, zakup za ribnjake, zakup zajedničkih pašnjaka, privremeno korištenje, zamjenu, prodaju, prodaju izravnom pogodbom, davanje na korištenje izravnom pogodbom, razvrgnuće suvlasničke zajednice, osnivanje prava građenja i osnivanje prava služnosti. Poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države raspolaže se na temelju ,,Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države“ (u daljnjem tekstu: Program raspolaganja). Na prijedlog načelnika ili gradonačelnika, Program raspolaganja donosi općinsko ili gradsko vijeće za svoje područje, uz prethodno mišljenje županije i suglasnost Ministarstva poljoprivrede (u daljnjem tekstu: Ministarstvo). Mišljenje za Grad Vlasnici poljoprivrednih zemljišta mogu biti fizičke i pravne osobe, ali i Republika Hrvatska. Poljoprivredno zemljište je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, a bez poljoprivrednog zemljišta je nemoguće ostvariti kvalitetnu poljoprivrednu proizvodnju. Zagreb daje skupština Grada Zagreba uz suglasnost Ministarstva. Jedinice lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb ne mogu raspolagati poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države prije donošenja Programa raspolaganja, na koji je suglasnost dalo Ministarstvo.

Natječaji za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države

Rokovi za žalbe i izdavanje mišljenja

Cijeli članak možete pročitati u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 9/2019


Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakSa sojom nema kalkulacija, zato se sve više sije
Sljedeći članakDonesen Zakon o državnom inspektoratu – Sve inspekcije pod istim krovom
Avatar
Diplomirana je pravnica i stalna suradnica Gospodarskog lista od 2009. godine. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1990. godine, iste godine počela je raditi kao odvjetnička vježbenica. Nakon završenog studija prava pohađala je poslijediplomski studij iz kaznenog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirana je pravnica i stalna suradnica Gospodarskog lista od 2009. godine. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1990. godine, iste godine počela je raditi kao odvjetnička vježbenica. Nakon završenog studija prava pohađala je poslijediplomski studij iz kaznenog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od prosinca 1994. godine do veljače 2018. godine radila je kao odvjetnica u Križevcima te se pretežno bavila obveznim, trgovačkim, ovršnim, obiteljskim, nasljednim, radnim i upravnim pravom. Veliko iskustvo stekla je na području zemljišno-knjižnog i vlasničkog prava. Dugi niz godina bila je članica Upravnog odbora Odvjetničkog zbora Koprivničko-križevačke županije. Završila je edukaciju za izmiritelja u Hrvatskoj udruzi za mirenje u Zagrebu 2012. godine. Edukaciju za Voditelja izrade i provedbe projekata financiranih iz Europskih fondova završila je 2014. godine, što joj omogućava obavljanje konzultantskih poslova u tom području. Sada je zaposlena u Ministarstvu poljoprivrede Republike Hrvatske, u pravnom sektoru.