Stranice u tiskanom izdanju: 16 – 17

Soja (lat. Glycine max) pripada uljaricama, a u Hrvatskoj korištenje soje je više zastupljeno u industriji stočne hrane i proizvodnji krmnih smjesa, dok je manje zastupljena u ljudskoj prehrani, tek samo 0,25 kg po glavi stanovnika.

Za prehranu ljudi soja se koristi kao sojine sjemenke te kao brašno u pekarskoj industriji, sojino ulje – margarin, umaci za salate, ulja za kuhanje, sojino mlijeko, tofu. Od proizvoda u kojima je zastupljena soja, a izvan ljudske prehrane su plastika i biodizel gorivo. Važnost soje se najviše očituje u kakvoći zrna koje sadrži 35-50 % bjelančevina, 18-24 % ulja, kao i ostale važne tvari kao što su esencijalne aminokiseline važne za rad organizma te minerala, vlakana i vitamina. Lecitin, koji se dobiva iz sojinog ulja, koristi se za sve, od lijekova do zaštitnih premaza. Pogodno područje za uzgoj soje je i ono kao i za kukuruz, odnosno, dobro uspijeva na dubokim, plodnim i strukturnim tlima, a ne podnosi lagana i propusna tla. Ako soja ne dobiva dovoljne količine vode u fazi formiranja mahuna i nastanka zrna, nepovoljno će utjecati na konačnu proizvodnju soje. S druge strane, uloga soje je i obogaćivanje tla dušikom, poboljšanje plodnosti tla te funkcija zaštite okoliša. Najveći proizvođači na svjetskoj razini su SAD, Brazil, Argentina, Kina i Indija. U SAD-u uz kukuruz (34 %), soja je najzastupljenija u proizvodnji te zauzima najveće površine (34 %). Prinos zrna soje u SAD-u iznosi oko 3,3 t/ha, a poljoprivrednik u Americi dobiva 342 $/toni. Soja za proizvodnju biodizela povećava svoje površine te s 7,6 milijuna litara u 2000. godini dostiže 6.917,4 milijuna litara u 2017. godini. Nastavno na navedeno, izvoz zrna soje bilježi rast u posljednjih pet godina s 44,6 milijuna tona u 2013. godini na 56,2 milijuna tona u 2017. godini.

Proizvodnja soje u Hrvatskoj

Kalkulacija proizvodnje soje

Grafikon: Prikaz proizvodnje soje i površine od 2013.-2017.

Grafički prikaz ukupnog uvoza i izvoza soje u razdoblju 2013. – 2017.

Tablica: Tablični prikaz svih troškova i dohotka uzgoja soje na 1 ha

Cijeli članak možete pročitati u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 9/2019

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakZašto uzgajati konoplju?
Sljedeći članakKako kupiti državno poljoprivredno zemljište?
Tajana Čop, mag. ing. agr.
Asistentica na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu, Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo. Rođena je 1992. godine u Zagrebu gdje završava osnovnu školu i opću gimnaziju. Na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu, 2011. godine upisuje smjer Agrarna ekonomika. Nakon završetka preddiplomskog studija, upisuje diplomski studij Agrobiznis i ruralni razvitak te ga završava 2016. godine. Od 2017. godine zaposlena je na Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta. Suradnica je na tri modula na preddiplomskim studijima i na sedam modula na diplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu. Trenutno je upisana na doktorski studij Poljoprivredne znanosti Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta. Znanstveni interes usmjeren je na menadžment i poduzetništvo u poljoprivredi i upravljanje rizikom u poljoprivredi. Sudjelovala je na nekoliko domaćih i međunarodnih konferencija, te objavila nekoliko znanstvenih radova. Članica je Hrvatskog agroekonomskog društva i Europskog udruženja agrarnih ekonomista.