Stranice u tiskanom izdanju: 16 – 17

Soja (lat. Glycine max) pripada uljaricama, a u Hrvatskoj korištenje soje je više zastupljeno u industriji stočne hrane i proizvodnji krmnih smjesa, dok je manje zastupljena u ljudskoj prehrani, tek samo 0,25 kg po glavi stanovnika.

Za prehranu ljudi soja se koristi kao sojine sjemenke te kao brašno u pekarskoj industriji, sojino ulje – margarin, umaci za salate, ulja za kuhanje, sojino mlijeko, tofu. Od proizvoda u kojima je zastupljena soja, a izvan ljudske prehrane su plastika i biodizel gorivo. Važnost soje se najviše očituje u kakvoći zrna koje sadrži 35-50 % bjelančevina, 18-24 % ulja, kao i ostale važne tvari kao što su esencijalne aminokiseline važne za rad organizma te minerala, vlakana i vitamina. Lecitin, koji se dobiva iz sojinog ulja, koristi se za sve, od lijekova do zaštitnih premaza. Pogodno područje za uzgoj soje je i ono kao i za kukuruz, odnosno, dobro uspijeva na dubokim, plodnim i strukturnim tlima, a ne podnosi lagana i propusna tla. Ako soja ne dobiva dovoljne količine vode u fazi formiranja mahuna i nastanka zrna, nepovoljno će utjecati na konačnu proizvodnju soje. S druge strane, uloga soje je i obogaćivanje tla dušikom, poboljšanje plodnosti tla te funkcija zaštite okoliša. Najveći proizvođači na svjetskoj razini su SAD, Brazil, Argentina, Kina i Indija. U SAD-u uz kukuruz (34 %), soja je najzastupljenija u proizvodnji te zauzima najveće površine (34 %). Prinos zrna soje u SAD-u iznosi oko 3,3 t/ha, a poljoprivrednik u Americi dobiva 342 $/toni. Soja za proizvodnju biodizela povećava svoje površine te s 7,6 milijuna litara u 2000. godini dostiže 6.917,4 milijuna litara u 2017. godini. Nastavno na navedeno, izvoz zrna soje bilježi rast u posljednjih pet godina s 44,6 milijuna tona u 2013. godini na 56,2 milijuna tona u 2017. godini.

Proizvodnja soje u Hrvatskoj

Kalkulacija proizvodnje soje

Grafikon: Prikaz proizvodnje soje i površine od 2013.-2017.

Grafički prikaz ukupnog uvoza i izvoza soje u razdoblju 2013. – 2017.

Tablica: Tablični prikaz svih troškova i dohotka uzgoja soje na 1 ha

Cijeli članak možete pročitati u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 9/2019

Prethodni članakZašto uzgajati konoplju?
Sljedeći članakKako kupiti državno poljoprivredno zemljište?
Tajana Čop, mag. ing. agr.
Asistentica na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu, Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo. Rođena je 1992. godine u Zagrebu gdje završava osnovnu školu i opću gimnaziju. Na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu, 2011. godine upisuje smjer Agrarna ekonomika. Nakon završetka preddiplomskog studija, upisuje diplomski studij Agrobiznis i ruralni razvitak te ga završava 2016. godine. Od 2017. godine zaposlena je na Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta. Suradnica je na tri modula na preddiplomskim studijima i na sedam modula na diplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu. Trenutno je upisana na doktorski studij Poljoprivredne znanosti Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta. Znanstveni interes usmjeren je na menadžment i poduzetništvo u poljoprivredi i upravljanje rizikom u poljoprivredi. Sudjelovala je na nekoliko domaćih i međunarodnih konferencija, te objavila nekoliko znanstvenih radova. Članica je Hrvatskog agroekonomskog društva i Europskog udruženja agrarnih ekonomista.