Na Agronomskom fakultetu krajem srpnja održan je okrugli stol pod nazivom: Zakon o poljoprivrednom zemljištu i njegov utjecaj na produktivnost i konkurentnost poljoprivredne proizvodnje u Republici Hrvatskoj. Na ovom skupu okupili se poljoprivredni proizvođači, akademska zajednica iz sektora poljoprivrede i brojni poljoprivredni stručnjaci, te donositelji odluka iz nacionalne i lokalne vlasti. Cilj okruglog stola bio je razmotriti što donosi Zakon o poljoprivrednom zemljištu i kako će djelovati na korisnike, proizvođače i poljoprivrednu proizvodnju. Također se željelo doznati koje su osnovne zamjerke dionika na nedosljednost i nedorečenost Zakona. Također i koji su prijedlozi rješavanja mogućih nedoumica po pitanju Zakona.

U ime domaćina, Agronomskog fakulteta, okupljene je pozdravio dekan prof. dr. sc. Zoran Grgić koji je istaknuo kako je u hrvatskoj poljoprivredi već nekoliko godina vidljiva granica proizvodnih mogućnosti (17,9-19,2 milijardi kuna). Ona se pri postojećoj organizaciji, financiranju i tehnologiji ne može bitnije mijenjati. Kako se kapital i rad neće bitnije mijenjati u sljedećem razdoblju financiranja, vrlo je važno kako koristiti poljoprivredno zemljište. Posebice s obzirom na Strategiju hrvatske poljoprivrede (plan 30 mlrd kn vrijednost, rast produktivnosti 60%, porast stočarstva 20-35%, udio prehrambene ind. u BDP 20%…).

Zakon mora prepoznati dobre proizvođače

Samo za rast produktivnosti potrebno je angažirati više od 1/3 sadašnjih korisnika potpora za povećanje prinosa/priroda/prirasta u vrijednosti od 30-50%. Ciljevi Zakona bi trebali biti: povećanje volumena proizvodnje, osiguranje pravne sigurnosti za proizvođače, ubrzanje postupaka i jednostavnija procedura. Zatim osiguranje ravnopravnih tržišnih uvjeta, stavljanje u funkciju zapuštenog zemljišta, kao i snažnija kontrola provedbe zakona. Zakon mora prepoznati „dobre“ poljoprivredne proizvođače bez obzira na njihov pravni status. Bez obzira radilo se o pravnim subjektima ili fizičkim osobama, naglasio je prof. Grgić.

državno poljoprivredno zemljište
Prof.dr.sc. Zoran Grgić

Predstavnik Ministarstva poljoprivrede, državni tajnik Tugomir Majdak objasnio je kako je Ministarstvo poljoprivrede zaprimilo ukupno 454 programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem. Ministarstvo je izdalo suglasnost na ukupno 331 program raspolaganja čime je obuhvaćena ukupna površina od 292266.7080 ha državnog poljoprivrednog zemljišta. Što se tiče zakupa, u Ministarstvu poljoprivrede zaprimljeno je 143 obavijesti o raspisivanju javnog natječaja za zakup poljoprivrednog zemljišta. Ukupna površina koja je obuhvaćena javnim natječajima sukladno dostavljenim obavijestima iznosi  40.710,6612 ha. Državni tajnik Majdak naveo je mjere i aktivnosti koje je poduzelo resorno ministarstvo. Odgovarao je i na pitanja sudionika u raspravi na koji način se u resornom ministarstvu namjerava djelovati na bolju primjenu Zakona u stručnoj praksi.

državno poljoprivredno zemljište
Tugomir Majdak

Zakon o poljoprivrednom zemljištu do sada je mijenjan 18 puta, a postojeći je na snazi od ožujka 2018.godine.

Predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca i vlasnik tvrtke Osatina Mirko Ervačić posebno je naglasio kako većina trenutnih korisnika 380.000 ha državnog poljoprivrednog zemljišta ne ispunjava odredbe gospodarskog programa. Također, niti resorno ministarstvo niti jedinice lokalne samouprave nemaju evidenciju Gospodarskih programa.

-Zemljište se ne obrađuje, zaraslo je i zapušteno ili dano u podzakup. To predstavlja uvjete za raskid ugovora, ali niti jedan ugovor nije raskinut. Prema podacima iz 2018.godine postoji 245 milijuna kn duga za 4.768 korisnika (veći dio u zastari). Prema ugovorima je uplaćeno oko 800 milijuna kn koji se ne mogu povezati s ugovorima o zakupu. Općine i gradovi ne žele dostaviti ili se opravdavaju da ih nemaju. Od toga iznosa za oko 500 milijuna kn je nemoguće definirati kojoj općini/gradu uplata pripada. Neplaćanjem zakupa oštećeni su država, općine i gradovi, ali i županije kojima pripada određeni iznos zakupnine. Ovime država nije oštećena samo za 245 milijuna kn nego i za nenamjenski korištene potpore. One se procjenjuju na više od 700 milijuna kn, naveo je porazne brojke Ervačić.

državno poljoprivredno zemljište
Mirko Ervačić

Sudionici rasprave složili su se da je nužna regulacija plaćanja zakupa i žurno izvlaštenje posjeda neplatišama. Zakonom trebaju biti predloženi oni koji proizvode, a ne zapuštaju poljoprivredne površine. Zbog previše nezakonitosti traži se prekid zakupa po postojećim uvjetima. U županijama bi trebalo osnovati povjerenstva koja će na pravi način utvrditi stvarno stanje korištenja zemljišta i program raspolaganja državnim zemljištem.

Zakon ne jamči bolju proizvodnost i konkurentnost

Doc. dr. sc. Vladimir Zebec s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku ocijenio je da predloženi zakon ne jamči promjenu korištenja zemljišta za bolju proizvodnost i konkurentnost proizvođača i poljoprivrede. Također, ne jamči ni dostizanje obujma i vrijednosti poljoprivrede prema Strategiji.

 -Zakon o poljoprivrednom zemljištu koji je jedan od važnijih alata za ostvarenje Strategije trebao bi jamčiti sadašnjim korisnicima koji podmiruju ugovorne obveze zadržavanje svog statusa i poljoprivrednog zemljišta dok god održavaju postojeću proizvodnju (prinosi, uvjetna grla…). Onima koji ispunjavaju Gospodarski program ugovore treba produljivati po Zakonu i bez natječaja. Maksimalne površine za zakup bi trebale odgovarati najvećem trenutnom korisniku. Iz natječaja bi se izostavilo one koji ne poštuju sadašnje ugovore, predložio je Zebec. Dodao je da je potrebno pojasniti sustav nacionalnog agroekološkog zoniranja i utvrditi tko je nadležan za njegovu uspostavu i rad.

Ako se uspostavlja takav nacionalni sustav, bilo bi logično da se javnim natječajima obavezno određuje vrsta poljoprivredne proizvodnje, a ne fakultativno. Ako je potrebno definirati postupanje za utvrđivanje pogodnosti tla za pojedine vrste proizvodnje do donošenja sustava nacionalnog agroekološkog zoniranja, onda bi pogodnost tla za pojedinu vrstu proizvodnje trebao utvrđivati HAPIH (kao nadležno tijelo za pitanja u svezi monitoringa zemljišta) temeljem analiza ovlaštenih laboratorija. Nije opravdano da laboratorij koji vrši analizu tla daje preporuke o pogodnosti tala za pojedine vrste proizvodnje.

državno poljoprivredno zemljište

Okruženje nesigurnosti

Dopredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić postavio je pitanje kako ohrabriti mala i srednja gospodarstva s prosječnom proizvodnjom na unaprjeđenje tehnologije i produktivnosti, pogotovo sa zemljištem koje namjeravaju ugovoriti na temelju novog Zakona.

U zakonu je konkretno potrebno ujednačiti rok na 25 godina za davanje državnog poljoprivrednog zemljišta u zakup. Bez obzira na vrstu proizvodnje. Predloženo rješenje stavlja u neravnopravan položaj proizvođače u različitim sektorima primarne poljoprivredne proizvodnje. Pogotovo proizvođače koji se bave stočarstvom i proizvode vlastitu stočnu hranu. Predloženo rješenje stvara okruženje nesigurnosti za ulaganja. Time se neće postići povećanje obujma proizvodnje, ulaganje u modernizaciju proizvodnje, povećanje zapošljavanja, smatra Brlošić.

državno poljoprivredno zemljište
Matija Brlošić

Predstavnik Hrvatske gospodarske komore Vlado Čondić Galiničić naglasio je kako novi natječaji ne smiju negativno djelovati na sadašnju organizaciju proizvodnje i poslovanje korisnika državnog poljoprivrednog zemljišta koji su financijski efikasni i značajni za proizvodnju na regionalnoj i lokalnoj razini zbog zapošljavanja radnika, otkupa strateških proizvoda, utjecaja na sektor i prerađivačku industriju te izvoz i dr.

-Neće biti strategijom predviđenog rasta proizvodnje ako se ne aktivira sve „skriveno” državno poljoprivredno zemljište, poput poljoprivrednog zemljišta u šumsko-gospodarskoj osnovi kao potencijala za poljoprivrednu proizvodnju, kojeg prema procjeni ima oko 400 tisuća ha, te zapušteno privatno zemljište. I to na način da zemljište ne bude izvor dohotka od potpore nego sredstvo dodane vrijednosti u poljoprivredi. Pri donošenju Zakona potrebna je „studija izvodljivosti” korištenja zemljišta. Što, tko i koliko treba unaprijediti proizvodnju, ali i tko i što treba napraviti ako se plan ne ostvaruje, rekao je Čondić.

državno poljoprivredno zemljište
Vlado Čondić Galiničić

 Zemljište radi potpora ili radi proizvodnje?

Poznati poljoprivredni proizvođač Marijo Puškarić, predstavnik Hrvatske obrtničke komorecitirao je članak Ustava RH prema kojem je ograničenje cijene zakupa kao maksimalno dvostruko veće od početne predstavlja ograničavanje poduzetničkih sloboda i zakona tržišta što je zajamčeno ustavom. U slučaju ovog Zakona čak je poželjno imati zemljište radi ostvarivanja potpora umjesto dohotka od same proizvodnje.

-Hrvatskoj ne bi trebalo biti u interesu da su korisnici državnog zemljišta neto primatelji potpora. Oni bi trebali biti neto uplatitelji u državni proračun, odnosno oni koji potpore ulažu u proizvodnju. Socijalna politika bi se trebala provoditi u zapuštenim ruralnim prostorima, a ne na konkurentnom poljoprivrednom zemljištu. Zato je potrebno definirati koliko zaposlenih članova treba imati OPG, a ne da se obitelji cijepaju na više OPG-ova bez članova i zaposlenih u poljoprivredi. Sve to kako bi se dobilo više zemljišta koje se neće intenzivno obrađivati i ići u prilog Strategiji poljoprivrede, zaključio je Puškarić.

Marijo Puškarić

Važna je i pravna osobnost OPG-a. S tog je stajališta i neodrživa situacija da netko na temelju posjeda državnog poljoprivrednog zemljišta ostvaruje potpore veće od cenzusa za ulazak u PDV, a da istovremeno nije u sustavu PDV-a.

Iskustva provedbe Zakona na primjeru Grada Karlovca iznijela je Andrea Vrbanek, savjetnica za gospodarstvo u Upravnom odjelu za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam Grada Karlovca. Karlovac je među prvima od jedinica lokalne samouprave (JLS) nedavno potpisao ugovore o dodjeli državnog poljoprivrednog zemljišta.

-Procedure je potrebno bitno pojednostavniti, a utvrditi efikasne kontrole da se ugovori daju onima koji će ih poštovati. Za korisnike je moguće izraditi i online edukacije, kako bi se što kvalitetnije pripremili za natječaj, objasnila je Vrbanek. Navela je i važnost podrške geodeta i informatičara u provedbi Zakona. Tako je Grad Karlovac uložio znatna sredstva u digitalizaciju.

Sustav GIS omogućuje preglednost i transparentnost što se može vidjeti na internetskim stranicama https://gis.karlovac.hr/

Sve odredbe kojima se JLS-ovima daje mogućnost diskrecijskog prava za donošenje odluka nisu dobre. One mogu dovesti do neravnopravnog položaja proizvođača. Radilo bi se o subjektivnim rješenjima koja se ne temelje na stručnoj argumentaciji. To se odnosi na mogućnost utvrđivanja maksimuma za dodjelu zemljišta pojedinoj pravnoj/fizičkoj osobi i na mogućnost uvjetovanja vrste proizvodnje. Jedinicama lokalne samouprave bi trebalo omogućiti stručnu (pravničku, agronomsku, geodetsku, informatičku..) podršku da bi se uspješno u roku 6 mjeseci proveo natječaj. Lokalnoj samoupravi bi podršku trebale dati Županije i resorno ministarstvo, jer vanjske usluge nisu dobro rješenje.

U zaključku, sudionici okruglog stola usuglasili su se da sustav bodovanja/pravo prvenstva za zakup treba bitnije revidirati. Iako, bodovanje je dobar način ujednačavanja kriterija za natječaje u susjednim JLS-ovima. Potrebno je u bodovanje uključiti statusne i planske ekonomske pokazatelje kako bi se moglo odrediti koliko će se povećati produktivnost, dohodak i drugi ciljani pokazatelji povećanja učinkovitosti korištenja državnog zemljišta. Gospodarski programi moraju biti podložni stručnom vrednovanju nadležnih institucija, pa i preko stručnih projekata financiranih iz državnog proračuna. Formalna edukacija korisnika u poljoprivredi trebala bi biti važnija nego do sada.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakFestival levande na „Otoku sunca“ – dva dana slavili levandu!
Sljedeći članakPorez na kuću za odmor (klet)
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.