Europski stršljen (Vespa crabro Linnaeus, 1758) jedna je od najrasprostranjenijih vrsta stršljena u svijetu, te je ujedno i najpoznatija vrsta stršljena.
Raširen je po čitavoj Europi, te dijelom u Aziji i Sjevernoj Americi. Veličinom je nešto manji od azijskog stršljena, vrlo je sličan osi, no naravno veći od nje – odrasli može narasti 18 – 35 mm. Prsa su crno – crvene boje, dok je stražnji dio obojen crno, žuto i crveno, a glava je jednoliko žuta. Za razliku od azijskog, ovaj stršljen svoja gnijezda vrlo često pravi na raznim građenim objektima, odnosno u neposrednoj ljudskoj okolini. Izvrsna mjesta za pravljenje gnijezda predstavljaju potkrovlja, dimnjaci, šupljine u drveću, rupe u zidovima i ostalim građevinama.
Gnijezda ne preživljavaju zimu, nego prezimi nekoliko ženki koje na proljeće uspostavljaju nove kolonije (nikada se ne useljavaju u stara – prošlogodišnja gnijezda). Matica u početku gradi gnijezdo sama i podiže sama prvu generaciju radilica. Nakon toga izlegle radilice preuzimaju svu brigu o izgradnji gnijezda i podizanju sljedećih generacija. Gnijezda grade od prožvakanog drveta, to jest celuloze pomiješane sa svojom slinom. Kako kolonija raste razmjerno s time raste i gnijezdo koje na vrhuncu svoje populacije može dosegnuti veličinu od 700 radnika što se obično događa u kasno ljeto. Promjer gnijezda iznosi 30 – 40 cm.
Iz oplođenih jajašaca razvijaju se ženke, dok se iz neoplođenih razvijaju mužjaci. Odrasli mužjaci ne sudjeluju u izgrađivanju gnijezda i njegovom održavanju, niti u hranjenju i brizi za ličinke. Sredinom jeseni oni napuštaju gnijezdo i pare se u poznatom „svadbenom letu“ te ubrzo nakon parenja ugibaju.
Iako izrazito bolan ubod, nije ništa otrovniji od onoga osinjeg. Bol je izraženija zbog dužeg i debljeg žalca koji može dublje prodrijeti u osjetljivije slojeve kože. Također, otrov sadrži više neurotransmitera acetilholina koji izaziva jak osjećaj pečenja. U pravilu nisu agresivni, te su čak manje agresivni od osa. Napast će tek kada je kolonija uznemirena i kada se osjećaju ugroženo. Ubod stršljena nije smrtonosan. Mogućom iznimkom moraju se smatrati osobe koje su alergične, kao uostalom i kod uboda ili ugriza svih drugih kukaca.
Hrvoje Filipović,
Entomološka grupa
Zavod za poljoprivrednu zoologiju
Agronomski fakultet u Zagrebu
Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje
Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
 jedna je od najrasprostranjenijih vrsta stršljena u svijetu, te je ujedno i najpoznatija vrsta stršljena.){kind=link}