""Želite znati kako se stvarao i preživio najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz dva stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo?

Nekako u isto vrijeme u Europi su počeli izlaziti istovrsni listovi u Njemačkoj (Landwirtschaftliches Wochenblat (1834) i Francuskoj Agriculture pratique (1836)).

U tom burnom razdoblju europske povijesti, u doba revolucija i padova carstava, sredinom 19. stoljeća, u mnogoljudnoj i višenarodnoj Habsburškoj monarhiji zatirala se svaka težnja za isticanjem nacionalne svijesti. Prkoseći nastojanjima da se ugasi hrvatski nacionalni identitet, malen broj hrvatskih rodoljuba, okupio se s jednom misli vodiljom – ujediniti pamet, snagu i hrabrost na korist domovine. Na inicijativu namjesnika banske časti Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, zagrebačkog biskupa Jurja Haulika de Varallya, ta malobrojna, ali odlučna skupina ponosnih rodoljuba utemeljila je 3. velječe 1841. Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo.

Već na osnivačkoj skupštini zaključeno je da je društvu potreban list koji će:"Općinstvu javljati većanja, odluke i sve poslove društva, rasprostranjivati sve znamenitije i hasnovitije sastavke iz različitih časopisa i članovima ovog društva pružiti priliku da mogu misli i predloge svoje na svijetlo davati."

Ne čekajući dozvolu dvora iz Beča, Gospodarski list ugledao je svjetlo dana 26. siječnja. 1842. Kao naslov lista uzeto je priopćenje s prve stranice glasila: "Priobćenje članovom horvatskoslavonskoga Gospodarskog društva".

U prvih 14 godina postojanja list je promijenio tri naziva, a od 1855. g. izlazi s nazivom Gospodarski list – ime koje nosi i danas.Od svog nastanka Gospodarski list bio je svjedokom raznih mijena, revolucija i ratova, smjena društvenih sustava, nastajanja i nestajanja država, pa je i njegov život bio buran, krivudav i katkad težak, ali jedno je sigurno: list nije mijenjao svoju programsku orijentaciju i stalno je poticao napredne ideje razvoja poljoprivredne proizvodnje, posebno razvoja sela. Promicao je i čuvao hrvatske običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik.

 

Više o povijesnom razvoju Gospodarskog lista pročitajte OVDJE

 

Prethodni članakRazvrgnuće suvlasničke zajednice dogovorom ili na sudu
Sljedeći članakNajava natječaja i predavanja za podmjere 4.1. i 4.2. – Osijek
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.