Pitali smo Željka Bjeliša, predsjednika udruge „Neretvanska mladež“ koliko je proizvođača u Dubrovačko-neretvanskoj županiji s izbrisanim površinama u sustavu ARKOD. Također, koje im to teškoće može stvoriti (administrativno, ali i financijski)?

Na području Dubrovačko-neretvanska županije iz ARKOD sustava izbrisano je cca 800 ha poljoprivrednog zemljišta. Ovakav zahvat APPRRR, koji je rađen po Pravilniku o izmjenama i dopunama pravilnika o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta (NN 147/2020), ako se ne sanira, generirat će sljedeće:

  • Nekim OPG-ovcima su izbrisane sve parcele iz ARKOD sustava. Znači, nemaju proizvodni resurs i nisu više poljoprivrednici.
  • Svi proizvođači, kojima su parcele izbrisane iz ARKOD sustava, ostat će bez izdašne potpore, uključujući osnovno plaćanje, PVP, preraspodjele, IAKS mjere i dr.
  • Postoji mogućnost da svi oni koji su ušli u program IAKS mjera, budu primorani vratiti dobivena sredstva.
  • Jedan od uvjeta za sve korisnike iz programa ruralnog razvoja (mjere 6, 4, i dr.) bio je da vrijednost poljoprivrednog gospodarstva izražena kroz SO ne smije pasti. Ovim brisanjem, veliki broj korisnika će doći u poziciju da trebaju vratiti dobivena sredstva.

  • COVID mjere su uvjetovane zadržavanjem površina u proizvodnji.
  • Proizvođači u ekološkoj proizvodnji moraju imati parcele upisane u ARKOD sustav da bi uopće mogli biti u ekološkoj proizvodnji. Takvi će preko noći prestati biti ekološki proizvođači, mada i dalje rade sve isto.
  • Vinogradari koji voze i prodaju grožđe negdje dalje, moraju imati prateći list na kojem je navedena ARKOD parcela na kojoj imaju proizvodnju. Brisanjem praktički prestaju biti proizvođači, mada i dalje rade.
  • Distributeri mandarina fitosanitarnoj inspekciji dostavljaju podatke o proizvodnji sa naznačenim ARKOD parcelama, kako bi mogli izvoziti mandarine. Ovako će to biti onemogućeno.
Željko Bjeliš, predsjednik udruge Neretvanska mladež

Zemljište se uredno obrađuje

Vrlo bitno je napomenuti, ARKOD je sustav evidencije korištenja poljoprivrednog zemljišta. Dakle, ARKOD ne poznaje ni vlasništvo ni posjed, nego bi trebao služiti kao sustav evidencije korištenja poljoprivrednog zemljišta. Bez obzira na to tko je vlasnik zemljišta, u ARKOD sustav mora biti upisan korisnik zemljišta, poljoprivrednik koji to zemljište obrađuje. Normalno je da sve potpore dobiva korisnik zemljišta, koji zaista proizvodi, a ne vlasnik zemljišta, što se evidentira u ARKOD sustavu.

Nadalje, napominjem da se poljoprivredno zemljište na području doline Neretve; koje je izbrisano iz ARKOD sustava, uredno obrađuje, što je vidljivo na snimkama i u stvarnosti. Tu se nalaze većinom trajni nasadi mandarina. Njih su podignuli upravo sadašnji korisnici, koji zemljište koriste u kontinuitetu već više od 20 godina, napominje Bjeliš.

Zanimalo nas je jesu li proizvođači mogli reagirati ranije kod JLS da se problem riješi prije brisanja površina?

Posao poljoprivrednika je proizvoditi hranu. Ne može se i ovaj administrativni teret rješavanja korištenja državnog poljoprivrednog zemljišta, prebaciti na poljoprivrednike. Oni ionako imaju dovoljno administrativnih obaveza, za koje svi nisu obrazovani i osposobljeni. JLS, resorna ministarstva i druge institucije, imaju obavezu riješiti sve vezano za korištenje državnog poljoprivrednog zemljišta, ali i dijela privatnog gdje RH participira u vlasništvu. 

Ministarstvo je obećalo pomoći

Poljoprivrednici su često dovedeni pred svršen čin, a u nekim slučajevima nemaju niti pravo na pravni lijek, odnosno žalbu; ipak možda se mogla ova situacija spriječiti i reagirati ranije kod JLS da se problem riješi prije brisanja površina?

Nakon što smo u javnosti izrazili nezadovoljstvo i zabrinutost zbog mogućih neželjenih učinaka ovoga zahvata; javili su se i ministrica poljoprivrede gđa. Marija Vučković i ravnatelj APPRRR g. Antun Vujić. Shvatili su težinu zahvata i moguće posljedice koje može generirati. Izrazili su volju za rješavanjem trenutnog stanja i ponovnog upisa ispisanih parcela. Istaknuli su potrebu za određenim vremenskim razdobljem za iznalaženjem rješenja u suradnji sa DORH-om i drugim institucijama. Sreća u nesreći je što se ovo dogodilo sada, kada imamo vremena za ispravak; jer jedinstveni zahtjevi za potpore podnose se do 15. svibnja, naglasio je Željko Bjeliš.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje