Kontrola prihvatljivosti poljoprivrednih površina

Nedavno je mnoge poljoprivrednike iznenadila obavijest iz Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) da su im iz sustava ARKOD izbrisane parcele. Radi se o ukupno 22.644,74 ha na 3322 gospodarstva. Zašto se brišu parcele i koje su posljedice?

Gospodarski list je zatražio od APPRRR (u daljnjem tekstu Agencija) podatke i objašnjenje o kontroli prihvatljivosti poljoprivrednih površina. Također i o razlozima brisanja spornih parcela.

Agencija je sukladno Pravilniku o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta (NN 54/2019, 126/2019, 147/2020) iz ARKOD-a izbrisala poljoprivredne površine onih poljoprivrednika koji nisu imali dokaze o vlasništvu ili posjedu šumskog i poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, na području cijele Republike Hrvatske. Poljoprivrednici su obavješteni putem AGRONET-a o provedenom brisanju; uz napomenu da ako posjeduju dokaze o pravu korištenja navedenog zemljišta, propisane Pravilnikom, za poljoprivredne površine na prostoru obrisanih ARKOD parcela, mogu ih dostaviti podružnici Agencije za plaćanja kako bi mogli ponovno evidentirati predmetne ARKOD parcele.

Dokazi o pravu korištenja zemljišta su:

• izvadak iz zemljišnih knjiga;
• izvadak iz katastra;
• ovjereni ugovori o zakupu, dugogodišnjem zakupu, davanju na korištenje izravnom pogodbom, privremenom korištenju, prodaji, koncesiji ili plodouživanju, služnosti šumskog zemljišta ili darovanju;
• pravomoćna sudska odluka;
• drugo pravomoćno rješenje nadležnog tijela i drugo.

Sukladno Pravilniku sve promjene ARKOD podataka vidljive su u ARKOD pregledniku i na AGRONET-u.

Ako poljoprivrednici dostave dokaze o pravu korištenju poljoprivrednih površina iste će ponovno biti evidentirane u ARKOD. Za njih će se moći podnijeti zahtjev za potporu. APPRRR u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede i nadležnim institucijama (Hrvatske šume, DORH) pokušat će naći rješenje da se svim poljoprivrednicima koji koriste šumsko i poljoprivredno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske omogući evidentiranje takvog zemljišta u ARKOD sustav do rješavanja prava korištenja sukladno propisima koji reguliraju korištenje šumskog i poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, poručuju iz Agencije.

Izravna plaćanja

Posve je jasno da brisanje parcela iz sustava ARKOD ima i određene posljedice za poljoprivredne proizvođače. Iako se na izbrisanim parcelama može i dalje nastaviti poljoprivredna proizvodnja; ona se neće priznati kad je riječ o izravnim plaćanjima.

S obzirom da izravna plaćanja u poljoprivredi po površini koja su regulirana Zajedničkom poljoprivrednom politikom Europske unije predstavljaju godišnju potporu dohotku poljoprivrednika. Ona se sastoje od osnovnog plaćanja, zelenog plaćanja, preraspodijeljenog plaćanja za prvih 20 hektara; tamo gdje je to primjenjivo kod pojedinog poljoprivrednika, dodatnog plaćanja za mlade poljoprivrednike i proizvodno-vezanih plaćanja za površine (za uzgoj voća, povrća, šećerne repe, krmnih proteinskih usjeva).

Nadalje, osnovni uvjeti za ostvarivanje izravne potpore su:

• upis poljoprivrednika (fizička ili pravna osoba ili skupina fizičkih ili pravnih osoba koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost na poljoprivrednom gospodarstvu) u Upisnik poljoprivrednika;
• upis poljoprivrednog zemljišta u ARKOD sustav (sustav evidencije korištenja poljoprivrednog zemljišta);
• obavljanje poljoprivredne djelatnosti; podrazumijeva proizvodnju, žetvu i berbu poljoprivrednih kultura, držanje i uzgoj domaćih životinja u svrhu poljoprivredne proizvodnje ili održavanje zemljišta u dobrom poljoprivrednom i okolišnom stanju);
• pravodobno podnošenje zahtjeva i potrebne popratne dokumentacije.

Provedba kontrole na terenu korisnika koji su podnijeli zahtjev za potporu

Kontrola izravnih potpora je dio Integriranog i administrativnog kontrolnog sustava (IAKS); njega je uspostavila Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Republike. Ista se provodi radi provjere korisnika koji su podnijeli zahtjev za potporu; sve u svrhu provjere ispunjavanja propisanih obveza za ostvarivanje potpore Zakonom o poljoprivredi i Pravilnikom o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za tekuću kalendarsku godinu.

Kontrolu na terenu provodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Republike Hrvatske. Provodi ju putem vlastitih kontrolora ili putem vanjskog izvršitelja koje se u pravilu obavljaju prije isplate dodijeljene potpore, odnosno u vremenu od 01. prosinca do 30. lipnja slijedeće godine. Naime, ako nije ugrožena svrha kontrole, kontrole na terenu se mogu prethodno najaviti. Tada se provjerava točnost i cjelovitost podataka na zahtjevu. Zatim sukladnost s uvjetima prihvatljivosti za pojedine mjere potpore te poštivanje pravila višestruke sukladnosti.

Načini provedbe kontrole na terenu

S obzirom da postoje tri različite vrste kontrola na terenu, to su:

1. Kontrola površina koja se provodi na temelju grafičkih podloga na podnesenim zahtjevim; obuhvaća utvrđivanje lokacije poljoprivrednih parcela, njihovih granica i površinu u smislu prihvatljivosti za plaćanje s obzirom na prijavljenu poljoprivrednu površinu i grupu kultura. Prilikom kontrole površina provodi se mjerenje prvenstveno GPS uređajem (globalni sustav pozicioniranja) ili upotrebom GIS-a (geografskog informacijskog sustava); zatim satelitskih ili zračnih snimaka, na ARKOD parcelama koje su prijavljene na zahtjevu za plaćanje.

2. Kontrola površina daljinskim istraživanjem (CwRS) koja se provodi na temelju fotointerpretacije satelitskih snimaka. Ako nije moguće jasno obaviti identifikaciju korištenja zemljišta te identifikaciju grupe kultura, odrediti granice parcele ili granice usjeva. Ili ukoliko postoji sumnja na bilo kakve moguće nesukladnosti za parcele se radi brzi terenski posjet (RFV– Rapid field visit). Korisnici kod ovog načina kontrole nisu obaviješteni o kontroli. Samo im se u slučaju utvrđene nesukladnosti dostavlja detaljni rezultat kontrole gdje su objašnjene utvrđene nesukladnosti.

3. Kontrola površina Monitoringom (CbM) koja se provodi korištenjem podataka Monitoring sustava.

Sustav za nadzor površina (Monitoring) predstavlja postupak redovitog i sustavnog promatranja, praćenja i procjene poljoprivrednih djelatnosti i praksi na poljoprivrednim površinama na temelju podataka satelita Sentinel u okviru programa Copernicus i drugih barem jednakovrijednih podataka. Monitoring kao element IAKS sustava identificira i bilježi specifične poljoprivredne aktivnosti i/ili karakteristike usjeva na poljoprivrednoj površini tijekom proizvodne godine. Navedenim sustavom kontinuirano se prati aktivnost na poljoprivrednim parcelama. Korisnici se kontinuirano kroz AGRONET sustav obavještavaju o prihvatljivosti parcela za plaćanje. Također i o mogućnosti izmjene Jedinstvenog zahtjeva kako bi se izbjegle sankcije za korisnika.

Koje su obveze korisnika tijekom kontrole od strane Agencije na terenu?

Korisnik koji je podnio jedinstveni zahtjev dužan je osobi ovlaštenoj za obavljanje kontrole omogućiti kontrolu i pristup svim poljoprivrednim površinama koje koristi; zatim objektima u kojima se obavlja poljoprivredna djelatnost; dozvoliti uvid u poslovne knjige i dokumentaciju poljoprivrednog gospodarstva; poljoprivredno zemljište; mehanizaciju; objekte na gospodarstvu. Isto tako dužan je i pružiti kontroloru potrebnu pomoć tijekom obavljanja kontrola na terenu prilikom obilaska poljoprivrednih parcela. Prilikom kontrole na terenu gospodarstvo može zastupati nositelj gospodarstva ili bilo koji njegov član evidentiran u Upisniku poljoprivrednika.

Ako predstavnik gospodarstva (nositelj, član ili opunomoćenik) odbije kontrolu, ili je na bilo koji način onemogućava, ili ometa njeno provođenje. Kontrolor prekida kontrolu na terenu te ako je ista odbijena ili onemogućena. Korisnik neće dobiti isplatu za tekuću godinu za svu traženu potporu iz zahtjeva.

Koji se parametri provjeravaju kod provedbe kontrole na terenu?

Prilikom provedbe kontrole na terenu provjeravaju se sljedeći parametri:

• granice ARKOD parcele (mjerenjem GPS uređajem, planimetriranjem, kombiniranim metodama…);
• prihvatljivost ARKOD parcele (korištenje u poljoprivredne svrhe);
• prihvatljivost površine utvrđivanjem koeficijenata prihvatljivosti gdje je to primjenjivo (trajni travnjaci/kontinentalni i krški pašnjaci), te utvrđivanje broja drveća po ha.
• ARKOD uporaba prema vrsti korištenja i obrade (trajni travnjak, oranica, trajni nasad, itd.);
• grupa kultura te pojedinačna kultura u okviru proizvodno vezanih plaćanja odnosno raznolikosti usjeva;
• provođenje minimalne aktivnosti na parcelama na kojima se ne odvija proizvodnja, nego se održavaju se u stanju pogodnom za ispašu ili uzgoj;

• da li je korisnik prijavio sve parcele za koje traži potporu kao i sve ostale koje koristi, a za njih ne traži potporu;
• ispunjavanje obveza za „zeleno plaćanje” (obveznici);
• poštivanje obveza iz mjera ruralnog razvoja (agrookolišne mjere, ekološki uzgoj);
• ispunjavanje uvjeta višestruke sukladnosti;
• prihvatljivost površina pod konopljom;
• evidencije koje je korisnik obavezan voditi (ovisno o mjeri potpore).

Što je minimalna poljoprivredna aktivnost?

Minimalni uvjeti koje je korisnik programa izravnih plaćanja dužan ispunjavati kako bi održavao poljoprivredne površine u stanju pogodnom za ispašu ili obradu u skladu s člankom 27. Zakona o poljoprivredi i člankom 4. stavkom 1. točkom c podtočkom ii Uredbe broj 1307/2013. su:

1. održavanje poljoprivrednih površina bez neželjene šumske vegetacije
2. održavanje svih površina na poljoprivrednom gospodarstvu bez korova pelinolisne ambrozije (Ambrosia artemisiifolia L.) i mračnjaka (Abutilon theophrasti Med.), bez višegodišnjih korova i drvenastih biljnih vrsta koje zarastaju poljoprivrednu površinu i
3. poštivanje ostalih pravila višestruke sukladnosti.

Naime, poljoprivredne površine se moraju održavati u takvom stanju da je parcela pristupačna, prohodna stoci za ispašu; da je moguć prohod klasičnim poljoprivrednim strojevima. Također i da obrada može započeti bez prethodne aktivnosti krčenja zemljišta.

Što je prihvatljiva površina i što u nju ubrajamo?

Prihvatljiva površina je ARKOD parcela poljoprivrednog gospodarstva za koju korisnik podnosi zahtjev za dodjelu ili aktiviranje prava na plaćanja, koja se koristi kao obradivo zemljište, trajni travnjak ili trajni nasad na kojoj se obavlja poljoprivredna aktivnost te je održavana u dobrim poljoprivrednim i okolišnim uvjetima.

U prihvatljive poljoprivredne površine ubrajamo:

• oranice s poljoprivrednom kulturom, površine na ugaru i površine privremenih travnjaka sukladno članku 4. stavku 1. točki (f) Uredbe (EU) br. 1307/2013 uključujući zemljište u stakleniku ili ispod fiksnog ili pomičnog krova.
• prihvatljive površine trajnih travnjaka i pašnjaka su one koje se u cijelosti koriste za uzgajanje trave ili ispašu te nisu u plodoredu 5 i više godina. Prihvatljive površine pašnjaka određuju se koeficijentom prihvatljivosti koji isključuje drveće i grmlje te ostala obilježja neiskoristiva za ispašu.
• privremeni travnjaci su obradivo zemljište na kojem se nalaze trave ili ostala travolika paša u razdoblju kraćem od pet godina, a postaju trajni travnjaci nakon pet godina uzastopnih prijava kao privremenih travnjaka.

• trajni nasadi su nasadi koji se ne izmjenjuju, osim trajnih travnjaka i trajnih pašnjaka, koji su na zemljištu pet ili više godina i pridonose višestruke žetve, uključujući rasadnike i kulture kratkih ophodnji.
• Površine koje se koriste za proizvodnju konoplje, sukladno članku 32. stavku 6. Uredbe (EU) br. 1307/2013, smatraju se prihvatljivim površinama ako sadržaj tetrahidrokanabinola u korištenim sortama ne prelazi 0,2 %; za proizvodnju se koristi certificirano sjeme sorti iz „Zajedničkog kataloga sorti poljoprivrednih vrsta” sukladno članku 9. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 639/2014.
• u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom k. Uredbe (EU) br. 1307/2013, prihvatljive površine jesu i površine pod kulturama kratkih ophodnji s maksimalnim ciklusom žetve od 8 godina. To su: crna joha (Alnus glutinosa), siva joha (Alnus Incana), breza (Betula sp.), grab (Carpinus sp.), topola (Populus sp.), i vrba (Salix sp.).