Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike je najvažniji dokument za srednjoročno razdoblje. Njime se određuju financijske omotnice, mjere i intervencije koje će se provoditi; također i kako će se usmjeriti financijskih sredstava za poljoprivredu. Plan će u velikoj mjeri odrediti smjer kako će se poljoprivredna proizvodnja razvijati do kraja ovog desetljeća.

SMARTER, konzultantska tvrtka specijalizirana za poljoprivredu i prehrambenu industriju,  u suradnji s Agronomskim fakultetom u Zagrebu započinje jednodnevne seminare u trajanju od 9 sati. Na njima će na pristupačan, fokusiran i stručan način dionicima poljoprivredne djelatnosti u RH prezentirati sve novosti i promjene koje donosi novi Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike EU.

Prema  prijedlogu koji je dostavljen EK na usvajanje Hrvatska će kroz pet godina, od 2023. do 2027. godine, ne računajući državna sredstva, na raspolaganju imati 3,25 milijardi eura. Pri tome je nešto više od 1,5 milijardi eura namijenjeno za ruralni razvoj, a 1,87 milijardi za izravna plaćanja. Za 2021. i 2022. godinu za Hrvatsku je ukupno osigurano 1, 75 milijardi eura temeljem Uredbe kojom je produžena primjene pravila iz prethodnog razdoblja. I to na način da će po tim istim pravilima biti distribuiran novac iz novog višegodišnjeg financijskog okvira.

Ukupna sredstava za hrvatsku poljoprivredu, iz EU proračuna od 2021 godine do 2027. iznose 5,17 milijardi eura. Uz to je i kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti za poljoprivredu namijenjeno 131 milijuna eura. Ukupna sredstava će se nadopuniti i dijelom sredstava iz državnog proračuna. Za brojne programe, naročito investicijska ulaganja, biti će korištena i sredstva samih proizvođača. Tako možemo očekivati značajnija ulaganja koja prelaze 5,3 milijardi eura iz EU fondova.

Ovaj dokument je  značajan i za nacionalnu ekonomiju. Unatoč brojnim izazovima s kojim se poljoprivreda susreće ta djelatnost je bitna za gospodarstvo u cjelini. Ona sudjeluje u BDP-u s oko 3,1 posto i zapošljava 6 posto radne snaga RH. Prema Analizi svjetske banke  (pod nazivom Stanje sektora i analiza javnih izdataka za poljoprivredu i ruralni razvoj) učinci na cjelokupno gospodarstvo šireg poljoprivredno-prehrambenog sektora u Hrvatskoj su značajni.

Procjenjuje se da ulaganje od 1 milijun dolara u poljoprivrednu proizvodnju generira povećanje od 5,19 milijuna dolara u vrijednosti ukupnog obujma proizvodnje u gospodarstvu; to uključuje i učinke potrošnje individualnih potrošača. Ako se razmatra povezivanje u oba smjera, širi poljoprivredno-prehrambeni sektor u hrvatskom gospodarstvu sudjeluje sa skoro 15 posto. Obzirom na rast cijena, ali i količinski rast proizvodnje, vrijednost proizvodnje se u zadnjim godinama i povećava. 

Ovaj dokument je izuzetno bitan za sve dionike poljoprivrednog sektora. Donosi sve ono što će se primjenjivati u poljoprivredi, u dijelu koji moraju ispuniti poljoprivredni proizvođači kako bi mogli biti u sustavu potpora. Koje sve potpore mogu očekivati, kakve se intervencije planiraju u Programu ruralnog  razvoja; kakve su  financijske omotnice, ali i planirani intenzitet potpora po pojedinim mjerama. Strateški plan ZPP je veliki dokument, izrađen u formi koja je zadana od strane EK.

Sadrži veliki broj podataka, velik broj na razne načine obrađenih potreba hrvatske poljoprivrede. Zatim mnogobrojne SWOT analize i cijeli niz drugih podataka koji nisu uvijek i logički povezani u jednu cjelinu. Uz to dokument je pisan uz kombiniranje engleskog i hrvatskog jezika na gotovo  900 stranica. Izaziva neodoljivu želju da ga se nikada ne pročita. No, unatoč tome svi koji rade u poljoprivredi, koji pomažu poljoprivrednim proizvođačima, koji planiraju  sredstava na lokalnoj razini i koji su u prilici savjetovati poljoprivrednike smatramo da su se dužni upoznati sa ovim važnim dokumentom, ističu stručnjaci SMARTER-a.

Podsjećamo kako je SMARTER tijekom prosinca 2021. godine zajedno s Ministarstvom poljoprivrede organizirao serijal konzultacija oko Strateškog plana RH. Iz tih razloga SMARTER u suradnji s Agronomskim fakultetom u Zagrebu sada pokreće jednodnevne seminare. Na njima će se dionicima poljoprivredne djelatnosti u RH približiti sve najznačajnije institute. Usporedit će ih se sa dosadašnjim normativnim uređenjem, te upozoriti na najznačajnije promjene. Uz to pružit će se i mogućnost da nakon tako detaljnog stručnog informiranja dobiju pravo i na daljnje konzultacije sa našim stručnjacima, zaključuju u  SMARTER-u.

Više o edukaciji pronađite OVDJE

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakRad kod dva poslodavca istovremeno
Sljedeći članakNa novoj platformi pronađite više od 1,5 milijuna projekata financiranih iz EU-a
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.