Okrugli stol u sklopu godišnjeg obilježavanja Svjetskog dana hrane 2020.g. „OD POLJA DO STOLA – Kako ojačati prehrambeni sustav i učiniti ga otpornim na izazove današnjice, u organizaciji Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), a pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske i Hrvatske gospodarske komore, okupio je brojne dionike iz različitih sfera djelovanja.
U raspravi, pod dinamičnim vodstvom novinara i urednika Mislava Togonala, sudjelovali su Zdravko Barać, pomoćnik ministrice poljoprivrede Marije Vučković, Krunoslav Dugalić, ravnatelj Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam, Mato Brlošić, potpredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), Marko Pipunić, predsjednik Uprave tvrtke Žito d.o.o., te Branimir Markota, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice.
Kratki lanci opskrbe u Hrvatskoj nedostatni
Kako je na početku rasprave istaknuo ravnatelj HAPIH-a, Krunoslav Dugalić, uslijed pandemije suočeni smo s novim izazovima, a samodostatnost hrane i lanci opskrbe izuzetno su bitni te dodajući kako je tendencija u Europi intenziviranje ,,kratkih” lanaca opskrbe, koji u Hrvatskoj nisu na zadovoljavajućoj razini.
-Pokazatelji su da imamo pomaka i da u sektoru proizvodnje bilježimo rast nakon višegodišnjeg pada, tako da možemo biti zadovoljni, ali trebamo nastojati domaćeg proizvođača još bolje pozicionirati, ali isto tako i hrvatskim građanima omogućiti što dostupniji hrvatski proizvod i proizvod koji dolazi s domaće farme. Analizirajući podatke iz Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) i naše podatke, moram istaknuti da kad europski potrošač odabire proizvod koji kupuje bitno mu je njegovo podrijetlo. U Hrvatskoj je pak na prvom mjestu sigurnost hrane. No sigurno je kako i jedan i drugi parametar postaju dominantni u odnosu na cijenu i to su pozitivni pomaci. Ima još puno prostora za bolje pozicioniranje domaćih proizvođača na tržištu i na tome treba raditi, kao i na svijesti potrošača. Kupovinom domaćeg proizvoda, osim kvalitete i sigurnosti takve hrane, utječe se snažno na društvo te lanci kratke opskrbe trebaju biti snažniji, rekao je ravnatelj Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, Krunoslav Dugalić.
Hrvatska produktivnost na razini 30 posto prosjeka EU
No, Hrvatska je po produktivnosti u proizvodnji hrane na europskom začelju, naveo je potpredsjednik za poljoprivredu i turizam u Hrvatskoj gospodarskoj komori, Dragan Kovačević.
-Naša je produktivnost na razini 30 posto prosjeka Europske unije. Moramo povećavati i fizički obujam poljoprivredne proizvodnje. Hrvatska je, otkad je članica Europske unije, smanjila fizički obujam proizvodnje za 15 posto. Posebno je zabrinjavajuće što su te brojke u perjanici hrvatske poljoprivrede – stočarstvu, manje za čak 23 posto. Treba raditi i na povećanju proizvodnje visoko dohodovnih kultura poput voća i povrća, te proizvoda s dodanom vrijednošću u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji, te jačati prehrambenu industriju i finalizaciju proizvodnje. Nužno je uvoditi nove tehnologije, inovacije te informacijsko-komunikacijske tehnologije u poljoprivredu, istaknuo je Kovačević.
Nagovještaj porasta proizvodnje, ali ne i trend
Pomoćnik ministrice poljoprivrede, Zdravko Barać istaknuo je kako ima određenih pokazatelja koji su nagovještaj porasta, ali nisu još trend, jer se radi o minimalnim povećanjima proizvodnje.
-Možemo istaknuti da je ove godine kroz sustav gotovo 2 posto svinja više zaklano u klaonicama, da nam se prvi put događa uzastopni porast proizvodnje u posljednja 4 mjeseca. U usporedbi s mjesecima iz prošle godine, vidljivo je kako situacija u govedarstvu nakon poraznih brojki raste, kroz izvoznu komponentu prema talijanskom i libabonskom tržištu, ali i u onom dijelu koji se odvija u domaćim klaonicama, rekao je Barać.
Istaknuo je kako je puno mladih poljoprivrednika, a kod novih proizvođača koji su konkurentni sa svojom proizvodnjom vidi se okrupnjavanje, što je najočitije u proizvodnji mlijeka, koja bilježi porast. Dodao je kako pada broj onih koji isporučuju mlijeko, ali količine isporučenog mlijeka po pojedinoj farmi rastu. Lanjska godina završena je s proizvodnjom oko 435 milijuna litara mlijeka, a prema Baraćevim riječima ne smije se zaboraviti niti na posebne mjere državne potpore za govedarski sektor, čime je spriječen pad od 3 do 5 posto koji je bio ranijih godina.
-Imali smo treću godinu za redom potpore u iznosu od 65 milijuna kuna isključivo za mliječni sektor, 20 milijuna za nabavu junica, te 45 milijuna kuna za uzgoj junica. Do kraja listopada je bio objavljen i novi natječaj za kupnju junica, istaknuo je pomoćnik ministrice.
Nedostatne površine za ozbiljniju voćarsku proizvodnju
Branimir Markota, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice, iznio je problem s kojima se susreću voćari počev od proizvodnje, njihovog zajedničkog nastupa na tržištu, te generalnog okruženja s obzirom da je riječ o otvorenom tržištu Europe.
-U samoj proizvodnji to je problem sitne parcelizacije. Voćara koji imaju oko 10 -ak hektara tek je stotinjak, a s takvom proizvodnjom je jako teško konkurirati na tržištu. Zastarjela tehnologija, definitivno, ali za sve potpore koje se dobivaju, kriterij su površine i proizvodnja. Sve to naravno utječe na cijenu s kojom se ne može postići konkurentnost na tržištu Dosta je tu problema i s naše strane, spremnost na udruživanje, zajednički nastup na tržištu, pa ispada kako smo ,,problematični” s cijenom. Stoga se dosta teško nosimo s intenzivnom proizvodnjom Europe, a u konačnici i s intenzivnim proizvodnjama trećih zemalja, zaključio je Markota.
Svi dionici okruglog stola, nakon dvosatne rasprave, složili su se kako je potrebno voditi zajedničku borbu za zaštitu domaćeg tržišta i domaćeg proizvođača te usmjeriti snage u očuvanje hrvatske poljoprivrede modernizacijom i novim tehnologijama, a posebice omogućavanjem mladim osobama bavljenjem domaćom proizvodnjom u ruralnim sredinama.
Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje
Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
