Okrugli stol u sklopu godišnjeg obilježavanja Svjetskog dana hrane 2020.g. „OD POLJA DO STOLA – Kako ojačati prehrambeni sustav i učiniti ga otpornim na izazove današnjice, u organizaciji Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), a pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske i Hrvatske gospodarske komore, okupio je brojne dionike iz različitih sfera djelovanja.
U raspravi, pod dinamičnim vodstvom novinara i urednika Mislava Togonala, sudjelovali su Zdravko Barać, pomoćnik ministrice poljoprivrede Marije Vučković, Krunoslav Dugalić, ravnatelj Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam, Mato Brlošić, potpredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), Marko Pipunić, predsjednik Uprave tvrtke Žito d.o.o., te Branimir Markota, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice.
Kratki lanci opskrbe u Hrvatskoj nedostatni
Kako je na početku rasprave istaknuo ravnatelj HAPIH-a, Krunoslav Dugalić, uslijed pandemije suočeni smo s novim izazovima, a samodostatnost hrane i lanci opskrbe izuzetno su bitni te dodajući kako je tendencija u Europi intenziviranje ,,kratkih” lanaca opskrbe, koji u Hrvatskoj nisu na zadovoljavajućoj razini.
-Pokazatelji su da imamo pomaka i da u sektoru proizvodnje bilježimo rast nakon višegodišnjeg pada, tako da možemo biti zadovoljni, ali trebamo nastojati domaćeg proizvođača još bolje pozicionirati, ali isto tako i hrvatskim građanima omogućiti što dostupniji hrvatski proizvod i proizvod koji dolazi s domaće farme. Analizirajući podatke iz Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) i naše podatke, moram istaknuti da kad europski potrošač odabire proizvod koji kupuje bitno mu je njegovo podrijetlo. U Hrvatskoj je pak na prvom mjestu sigurnost hrane. No sigurno je kako i jedan i drugi parametar postaju dominantni u odnosu na cijenu i to su pozitivni pomaci. Ima još puno prostora za bolje pozicioniranje domaćih proizvođača na tržištu i na tome treba raditi, kao i na svijesti potrošača. Kupovinom domaćeg proizvoda, osim kvalitete i sigurnosti takve hrane, utječe se snažno na društvo te lanci kratke opskrbe trebaju biti snažniji, rekao je ravnatelj Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, Krunoslav Dugalić.
Hrvatska produktivnost na razini 30 posto prosjeka EU
No, Hrvatska je po produktivnosti u proizvodnji hrane na europskom začelju, naveo je potpredsjednik za poljoprivredu i turizam u Hrvatskoj gospodarskoj komori, Dragan Kovačević.
-Naša je produktivnost na razini 30 posto prosjeka Europske unije. Moramo povećavati i fizički obujam poljoprivredne proizvodnje. Hrvatska je, otkad je članica Europske unije, smanjila fizički obujam proizvodnje za 15 posto. Posebno je zabrinjavajuće što su te brojke u perjanici hrvatske poljoprivrede – stočarstvu, manje za čak 23 posto. Treba raditi i na povećanju proizvodnje visoko dohodovnih kultura poput voća i povrća, te proizvoda s dodanom vrijednošću u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji, te jačati prehrambenu industriju i finalizaciju proizvodnje. Nužno je uvoditi nove tehnologije, inovacije te informacijsko-komunikacijske tehnologije u poljoprivredu, istaknuo je Kovačević.
Nagovještaj porasta proizvodnje, ali ne i trend
Pomoćnik ministrice poljoprivrede, Zdravko Barać istaknuo je kako ima određenih pokazatelja koji su nagovještaj porasta, ali nisu još trend, jer se radi o minimalnim povećanjima proizvodnje.
-Možemo istaknuti da je ove godine kroz sustav gotovo 2 posto svinja više zaklano u klaonicama, da nam se prvi put događa uzastopni porast proizvodnje u posljednja 4 mjeseca. U usporedbi s mjesecima iz prošle godine, vidljivo je kako situacija u govedarstvu nakon poraznih brojki raste, kroz izvoznu komponentu prema talijanskom i libabonskom tržištu, ali i u onom dijelu koji se odvija u domaćim klaonicama, rekao je Barać.
Istaknuo je kako je puno mladih poljoprivrednika, a kod novih proizvođača koji su konkurentni sa svojom proizvodnjom vidi se okrupnjavanje, što je najočitije u proizvodnji mlijeka, koja bilježi porast. Dodao je kako pada broj onih koji isporučuju mlijeko, ali količine isporučenog mlijeka po pojedinoj farmi rastu. Lanjska godina završena je s proizvodnjom oko 435 milijuna litara mlijeka, a prema Baraćevim riječima ne smije se zaboraviti niti na posebne mjere državne potpore za govedarski sektor, čime je spriječen pad od 3 do 5 posto koji je bio ranijih godina.
-Imali smo treću godinu za redom potpore u iznosu od 65 milijuna kuna isključivo za mliječni sektor, 20 milijuna za nabavu junica, te 45 milijuna kuna za uzgoj junica. Do kraja listopada je bio objavljen i novi natječaj za kupnju junica, istaknuo je pomoćnik ministrice.
Nedostatne površine za ozbiljniju voćarsku proizvodnju
Branimir Markota, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice, iznio je problem s kojima se susreću voćari počev od proizvodnje, njihovog zajedničkog nastupa na tržištu, te generalnog okruženja s obzirom da je riječ o otvorenom tržištu Europe.
-U samoj proizvodnji to je problem sitne parcelizacije. Voćara koji imaju oko 10 -ak hektara tek je stotinjak, a s takvom proizvodnjom je jako teško konkurirati na tržištu. Zastarjela tehnologija, definitivno, ali za sve potpore koje se dobivaju, kriterij su površine i proizvodnja. Sve to naravno utječe na cijenu s kojom se ne može postići konkurentnost na tržištu Dosta je tu problema i s naše strane, spremnost na udruživanje, zajednički nastup na tržištu, pa ispada kako smo ,,problematični” s cijenom. Stoga se dosta teško nosimo s intenzivnom proizvodnjom Europe, a u konačnici i s intenzivnim proizvodnjama trećih zemalja, zaključio je Markota.
Svi dionici okruglog stola, nakon dvosatne rasprave, složili su se kako je potrebno voditi zajedničku borbu za zaštitu domaćeg tržišta i domaćeg proizvođača te usmjeriti snage u očuvanje hrvatske poljoprivrede modernizacijom i novim tehnologijama, a posebice omogućavanjem mladim osobama bavljenjem domaćom proizvodnjom u ruralnim sredinama.
