""O stanju poljoprivrede i o tome što očekuje domaće poljoprivrednike ulaskom u EU u 2013. razgovarali smo s predsjednikom Hrvatske poljoprivredne komore Matom Brlošićem.

● Što možete reći o dosadašnjem radu i značaju i ulozi HPK kao predstavnika hrvatske poljoprivrede u EU ?

– Hrvatska poljoprivredna komora osnovana je po Zakonu o hrvatskoj poljoprivrednoj komori 2009. godine i nastala je kao posljedica naših vanjskih i unutarnjih potreba. Pod vanjskim potrebama mislim na budućnost u okviru Europske unije i utjecaju svjetskog tržišta. Kako smo dosada išli u Zagreb tražiti i ostvarivati svoja prava, tako ćemo uskoro morati ići u Bruxelles. Što se tiče tržišta, znamo da ima u svijetu kompanija koje su veće u pojedinim sektorima nego cijela proizvodnja u Hrvatskoj. Također ima i zadruga poljoprivrednika koje su organizirane na područjima većim od Hrvatske. Stvoriti zajedništvo među seljacima je naša unutarnja potreba. To je značaj HPK.

● Koje su trenutno najveće i najčešće teškoće s kojima se suočavaju hrvatski poljoprivrednici?

– Možda zbog ulaska u EU možemo početi povezanim pitanjem zemljišta i legalizacije objekata. Zakon o poljoprivrednom zemljištu još nije donesen i tu je glavno pitanje kako će biti definirano pravo prvenstva, ali nije jedino. Usvojeni su neki naši prijedlozi kao smanjenje cijene i slična tehnička pitanja. Održane prezentacije su bile dobre za upoznavanje s namjerama, ali nisu bile nastavljene kao kontinuirane javne rasprave koja bi pomogla bržem donošenju zakona. Približava se rok za prijavu poticaja, nije daleko svibanj 2013., a puno zemljišta nema riješen status i to ne samo državno. Legalizacija objekata je inicijativa Hrvatske poljoprivredne komore. Nažalost do cilja jednostavne legalizacije radi povlačenje sredstava iz fondova EU-a još nismo stigli. Ostao je problem s obiteljskim gospodarstvima koja nisu visoko profitabilna. Gospodarstva koja ostvaruju visoki profit i ne trebaju legalizaciju jer rade nove objekte. Zakon o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju ukida zaštićeni račun, time se ukida mogućnost da poljoprivrednik može kontrolirati namjenska sredstva na računu. To možda ne bi bio problem kada bi kao poljoprivrednici u EU dobili ispis koliko potpora će se dobiti i ona budu isplaćena u rokovima koji su zadani. Što dovodi do sljedećeg problema – isplate 25% za osiguranja koja još nisu isplaćena. Plavi dizel kao jedan dugogodišnji zbroj malih problema, trenutno nema odobrenih kvota, a kvaliteta još uvijek nije dovoljna za nove traktore. Otkup mlijeka još uvijek nije riješen na način koji bi zadovoljavao sve strane i koji bi trebao biti prilagođen kao u EU.

● Kako komentirate visoke prodajne cijene poljoprivrednih proizvoda uz istovremene niske otkupne cijene i može li se postići sigurnost poljoprivredne proizvodnje?

– Velike promjene na tržištu dugoročno neće pomoći rastu proizvodnje. Ove godine su se događale mnoge stvari koje su pokazale kako se može utjecati na tržište administrativnom mjerama i to ne samo na naše tržište nego i na susjedna. Primjerice, otkupljivači u Austriji čekali su dogovor o cijeni industrijske jabuke u Donjem Kraljevcu kako bi i oni izašli sa svojom cijenom. To bi za nas bilo dobro da se sufinanciranje otkupa odvijalo onako kako se očekivalo od dogovora iz Donjeg Kraljevca. Isplata potpora u prošloj godini obećavala se u travnju, pa se rastegnula u ljeto i dovela je da se pšenica prodavala po nižoj cijeni nego u Srbiji. Također i u obrnutom smjeru šećerna repa pokazala je kako treba investirati u hrvatsku proizvodnju. Uvjete koje mora zadovoljavati proizvođač mlijeka u Hrvatskoj, nisu uvjet i za mlijeko iz uvoza. Tako da se može utjecati na stabilnost proizvodnje, samo je pitanje da će li netko manje zaraditi.

● Mogu li domaći poljoprivrednici konkurirati na zahtjevnom europskom tržištu?

– Hrvatski poljoprivrednici mogu konkurirati na europskom tržištu što se tiče proizvodnje, i proizvodnja nije problem. Poljoprivrednici bi se trebali još međusobno tržišno povezati, u tom procesu očistiti trule jabuke među sobom, i krenuti u proizvodnju. Problem je kao što smo već rekli organizacija tržišta, politika odlučivanja o administrativnim prilagodbama i njihova primjena. Ulaskom u Europsku Uniju riješiti ćemo se velikog broja nepoznanica, kao smjer poljoprivredne politike, neizvjesnost oko vrsta i načina potpora, da li na naše tržište smiju proizvodi koji nekvalitetom ruše cijenu i sl. Biti će još izazova iz EU jer ni tamo nisu poljoprivrednici u idealnoj poziciji, ali naši lokalni problemi u poljoprivredi neće više biti primarna prepreka.

● I na kraju, što poljoprivrednici mogu očekivati i čemu se smiju nadati u 2013.?

– Očekujemo kako će potpore biti isplaćene kako je najavljeno, nadamo se kako će ova godina biti blaža sa klimom. Ulaskom u EU očekujemo sređivanje poljoprivredne politike jer prosjek trajanja zakona bio je 12 mjeseci. 

Prethodni članakBanana torta
Sljedeći članakOstali članci u ovom broju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.