U 80. godini života zauvijek nas je napustio doajen hrvatskog vinogradarstva i vinarstva, profesor Nikola Mirošević.

Ljubav prema poljoprivredi, a osobito vinogradarstvu ponio je iz rodnog Blata na Korčuli odakle odlazi na školovanje najprije u Kaštela, a potom u Zagreb. Na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta radio je od 1972.-2009. kad je umirovljen u zvanju redovitog profesora. Bio je nositelj niza predmeta iz područja vinogradarstva na dodiplomskim i poslijediplomskim studijima Agronomskog fakulteta te je utemeljio predmet Ampelografija. Dokazao se kao vrstan mentor znanstvenog podmlatka pod čijim je vodstvom napisano više od 150 diplomskih i magistarskih radova te doktorskih disertacija. Agronomski fakultet osobito je zadužio revitalizacijom suvremenog vinogradarskog i vinarskog pokušališta „Jazbina“ čime je omogućio kvalitetno provođenje praktične nastave i znanstvenih istraživanja.

Njegov znanstveni interes vezan je uz vinogradarstvo, a poglavito uz problematiku ekologije, tehnologije i gospodarskog vrednovanja sorata vinove loze te razmnožavanje, rasadničarstvo i osnivanje novih vinograda. Rezultate svojih istraživanja publicirao je u 94 znanstvena i više od 100 stručnih radova, te brojnim studijama, projektima i ekspertizama iz vinogradarske i vinarske problematike.

Izniman je doprinos prof. Miroševića u popularizaciji vinogradarsko-vinarske struke. Neumornu aktivnost u prijenosu znanstvenih dostignuća u praksu pokazao je održavanjem velikog broja predavanja i organiziranjem izložbi vina diljem Hrvatske, pisanjem popularnih članaka, te osnivanjem i uredništvom hrvatskog stručnog časopisa „Vinski krug“. Napisao je vrijedna djela iz područja vinogradarstva i vinarstva, sveučilišne udžbenike „Vinogradarstvo“ i „Razmnožavanje loze i lozno rasadničarstvo“, te „Ampelografski atlas“ uz koje je napisao i više monografija u ediciji „Velika hrvatska vina“ kao i autorske priloge u još 16 knjiga. Za neke od njih dobio je i značajne nagrade i priznanja među kojima je i nagrada Međunarodnog ureda za lozu i vino (IOV) za najbolju knjigu iz vinogradarstva u 2009. godini. Dobitnik je i Državne nagrade za znanost u 1999. godini, Povelje Agronomskog fakulteta (2009.), te nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena dostignuća u RH (2011).            

Kroz gotovo četrdeset godina neprekidnog rada u struci, prof. dr. sc. Nikola Mirošević svojim je sveukupnim znanstvenim, nastavnim i stručnim djelovanjem snažno obilježio i doprinio razvoju znanstvene grane vinogradarstva i vinarstva. Neka mu je vječna slava i hvala!

Prethodni članakZavršna usmjerena zaštita koštičavih i lupinastih voćaka
Sljedeći članakŠampion sajma je istarski pršut Pršutane Daniele iz Višnjana
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.