Napustio nas je dragi kolega i prijatelj, novinar i urednik Vjeko Hudolin, naš višedesetljetni suradnik koji je članke o poljoprivredi iz novogradiškog područja pisao za Gospodarski list još od 80-tih godina prošlog stoljeća, a zadnji članak s najavom manifestacije kojoj je bio idejni pokretač, „Sačuvajmo stare sorte“ u Cerniku, napisao je u veljači ove godine.

Vjeko Hudolin osnovnu je školu završio u Dragaliću, gimnaziju u Novoj Gradiški, a Višu poljoprivrednu školu u Križevcima, gdje je stekao zvanje inženjera ratarstva. Nekoliko je godina radio u PIK-u Nova Gradiška, a 1980. zaposlio se u Radio Novoj Gradiški i NG novinama, gdje je najprije radio kao novinar, a potom i kao urednik. Od 1992. bio je šef novogradiškog dopisništva osječkog dnevnog lista Glasa Slavonije, a od 1995. do 2008. godine radio je kao slobodni novinar, najviše za informativni program i druge emisije Hrvatske televizije. Od 2008. godine stalni je zaposlenik HRT-a kao novinar-urednik u novogradiškom dopisništvu.

Surađivao je i u Jutarnjem listu i drugim hrvatskim dnevnim listovima i tjednicima: Vjesnik, Večernji list, Arena, Vikend, Panorama, Agroglas,  Moja Zemlja, Posavska Hrvatska (Slavonski Brod). Pokrenuo je obiteljski tromjesečnik NG reviju, koja je izlazila od ratne 1992. do 2003. godine, uređivao je Cernički list, a pomagao je i u izdavanju Vjesnika Župe Duha svetoga Gornji Bogićevci. Članke je objavljivao i u “Pučkom kalendaru” (Slavonski Brod) i na internetskim stranicama i portalima. Pokrenuo je i uređivao dva zagonetačka lista: MAR i Zelene zagonetke, čije je izlaženje prekinuo rat. Dugi niz godina je bio suradnik Radija Bljesak gdje uređuje i priprema priloge za poljoprivrednu emisiju “Sunce nad oranicama”.

Autor je knjiga u izdavaštvu Radija Bljesak “Dobre priče 1”, “Dobre priče 2”, te “Dobre priče 3”. S kolegom snimateljem Vladom Vincetićem, objavio je knjigu “Kvaka je u malim tajnama“. Dobitnik je raznih priznanja, između ostalih, 2016. g. kao najbolji novinar Agrokluba, te 2022. g. nagrade za životno djelo Hrvatske udruge radijskih nakladnika. Imao je i OPG u kojem se bavio eko uzgojem poljoprivrednih proizvoda. Pokrenuo je i promovirao nadaleko poznatu manifestaciju “Sačuvajmo stare sorte” u Cerniku na kojoj su sudjelovale tisuće entuzijasta i zaljubljenika u voćarstvo, kao što je bio i sam Vjeko i na kojoj se razmjenjuju plemke, sjeme i plodovi tradicionalnih sorata voća i povrća.

Njegovu facebook grupu „Sačuvajmo stare sorte“ prati oko 30 000 članova. Moglo bi se još dugo nabrajati sve što je radio za života i to je samo dio ostavštine velikog Vjeke Hudolina, nadasve dragog čovjeka koji je imao silnu stvaralačku energiju i ogromnu ljubav prema poljoprivredi i promicanju života u prirodi. Neizmjeno će nam nedostajati, a najviše supruzi Anđi i svojoj djeci te petero unučadi.

Neka mu je laka hrvatska zemlja koju je toliko volio.

Prethodni članakZaštita nasada od vremenskih nepogoda agrosolarima
Sljedeći članakŠto donose novi europski zakoni za održivije korištenje prirodnih resursa?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.