Uvažavajući značaj govedarske proizvodnje, od interesa je u idućem razdoblju nastaviti provedbu Operativnog programa i tako stvoriti pretpostavke za što uspješniju prilagodbu ovog sektora uvjetima koji vrijede u svijetu a posebno u Europskoj uniji.
Zbog dosadašnjih iskustava u provedbi Programa i sadašnjeg stanja u ovom sektoru, od interesa je kada je riječ u vrsti i veličini proizvodnih sustava djelomice modificirati postojeći program. Veličina farme za čiju izgradnju je moguće koristiti kreditna sredstva povećava se u slučaju izgradnje novih mliječnih farmi do 200 grla. Uz postojeće proizvodne sustave, planira se kreditiranje izgradnje novih ili adaptacija postojećih tovilišta za goveda. Kako bi se osigurali uvjeti za izgradnju ili adaptaciju objekata namijenjenih provedbi genetske izgradnje, planira se mogućnost korištenja kreditnih sredstava za objekte kao što su središta za umjetno osjemenjivanje i testne stanice.
Osim sredstava za izgradnju same farme, osigurat će se i sredstva za ostalu infrastrukturu na farmi kao što su silosi, gnojišta, objekti za uzgoj podmlatka (teličnjak i uzgajalište) te sredstva za nabavu mehanizacije potrebne za provedbu tehnološkog procesa proizvodnje na farmi. Isto tako sredstva će se osigurati za uspostavu temeljne infrastrukture (put, struja, voda i sl.) ako se neće moći osigurati iz sredstava ruralnog razvoja ili drugih povoljnih izvora financiranja. Zbog toga je povećano ulaganje po jedinici – stajalištu na farmi.
Za očekivati je da će se osiguranjem ovako povoljnijih uvjeta provedbe Programa pobuditi veće zanimanje proizvođača za korištenje ovih kreditnih sredstava.
Iznosi kreditnih sredstava i uvjeti njihova dobivanja
Uzimajući u obzir da su od početka provedbe programa znatno povećani troškovi izgradnje i nabave rasplodnih grla, to se nameće potreba promjene visine kredita po jedinici investicije (stajalištu).
Za ostvarivanje ovoga programa treba osigurati kreditna sredstva u iznosu do 1,215 milijardi kuna. Zbog povećanja investicije, produljenjem vremena otplate kredita te povećanjem iznosa kapitalnih ulaganja treba omogućiti isplativost ovako uspostavljenih proizvodnih sustava.
Kreditna sredstva odoravat će se prema određenim uvjetima:
– maksimalni iznos kredita do 11 000 000,00 kuna,
– kamatna stopa 4 % godišnje,
– vrijeme otplate kredita 15 godina,
– početak otplate kredita do 2 godine,
– uvjeti osiguranja kredita: 50 % jamstva preuzima HAMAG a za preostalih 50 % HBOR se upisuje na izgrađenu nekretninu. Osnovica za izračun jamstva određuje se nakon uplate kapitalnog ulaganja na račun banke. Kako će se nakon donošenja odluke o odobrenju kredita donijeti odluka o odobrenju prava na korištenje kapitalnog ulaganja do stvarnog iznosa utrošenih kreditnih sredstava, uz uvjet da jamstvo prihvati HAMAG, to će se pri konačnom obračunu kreditnih zaduženja uzeti u obzir ovo umanjenje, te će takva nova manja vrijednost kredita biti osnovica za izračun vrijednosti jamstva,
– vrijednost povrata kapitalnog ulaganja ostvaruje se do 50 % vrijednosti kredita ali ne više od 3 500 000 kn. U osnovicu za izračun vrijednosti kapitalnog ulaganja ne uzima se iznos koji se odnosi na porez za dodanu vrijednost (PDV). Ova sredstva uplaćuju se na račun banke u svrhu umanjenja glavnice kredita.
Ako je vrijednost investicije veća od ovdje maksimalno planiranih 11 000 000,00 kn a preostala sredstva osiguraju se iz drugih izvora, ako ispuni uvjete koji uređuju pravo na korištenje kapitalnog ulaganja, investitor može nakon njezina završetka podnijeti zahtjev za povrat kapitalnog ulaganja koje može biti do 50 % vrijednosti investicije ali ne više od 3 500 000 kn.

Prethodni članakKorištenje soje u hranidbi stoke
Sljedeći članakNove vrlo kvalitetne sorte jabuka
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.