Spremnik ili sanduk za kompost rješava problem vrtnih otpadaka na elegantan i koristan način. Kao prvo, nećete ih morati uklanjati, a kao drugo, dobit ćete vrijedan i za tlo vrlo koristan kompost.

Prvo što treba odrediti je u što ćete kompostirati. To ovisi o veličini vašeg vrta i željenoj estetici. Ljudi s malim vrtovima često biraju kantu za kompostiranje, kao što je spremnik za skladištenje ili kanta za smeće, koja će sadržavati sirovine zakompost, odnosno raspadnute tvari i istodobno osigurati određenu količinu željenog komposta.

Spremnici za kompost mogu biti od raznih materijala

Compost bin in the garden

Izrada drvenog spremnika

Materijal za naš spremnik za kompost su daske od borovine ili smrekovine. One su hrapave, ali su jeftine i što je najvažnije potpuno prikladne za ovu svrhu. Sanduk može zapremati površinu od primjerice 1 m x 1 m. Ako vam je takav sanduk prevelik, mo­žete, naravno, na odgova­rajući način smanjiti   dimenzije elemenata. Površina od 80×80 cm manja je već za trećinu. Također, ako mislite da će vam trebati veći spremnik, možete dodati bočne daske i napraviti viši spremnik.

Sav potreban materijal možete nabaviti u centrima koji prodaju drvnu građu, a uslužni trgovci  tamo će vam i prepiliti daske na potrebnu dužinu. Kod pripreme i nabave materijala, svakako je dobro imati skicu po kojoj ćete složiti spremnik.

Na početku, poredajte sav materijal radi preglednosti i počnite slagati bočne stranice. Drveni stupci presjeka 6×6 cm i dužine 12,5 cm mogu poslužiti kao pojačanja za kutove, a također i za održavanje razmaka. Za osam elemenata trebate 16 dasaka od 95 cm i 16 od 100 cm dužine. Kutna drvca zabiju se zatim na kratke daske u ravnini s njihovim krajevima. Kutna drvca prekriju ovdje polovi­cu širine dasaka. Dio koji viri, dug je, dakle, 7,5cm. Kad se gotovi elementi zataknu jedni u druge, svaki puta ostane pukotina širo­ka 2,5 cm. Za stvaranje komposta važan je dovod zraka.

Kutovi se spajaju s po dva vijka za drvo od 5 x 70 mm. Poprečno rezano drvo buši se za vijke svrdlom od 5 mm, a čelno drvo svrdlom od 3 mm. Tako će vijci biti dobro pričvršćeni, a drvo neće napuknuti. Uzmite pocinčane vijke. Nakon spajanja vijcima kutna se drvca još i pribiju kroz postavljene bočne stranice. Cijeli sanduk bit će tako stabilniji. Za ovaj sanduk naročito je važna dobra zaštita drveta. Bakterije koje pretvaraju lišće i bilje u humus, napadaju također i nezaštićeno drvo. Zbog toga treba sve nekoliko puta impregnirati. Prije nego što u sanduk metnemo kompost, drvo treba dva do tri puta premazati resitolom ili drugim sredstvom na bazi katrana. To je jeftina i trajna zaštita drva.

LISTA MATERIJALA

Grube daske, borovina ili smrekovina, 10 x 2,5cm:

  • 16 dužina po 100cm;
  • 16 dužina po 95cm.

Četvrtasti stupci, 6 x 6 cm:

  • 28 dužina po 12,5cm;
  • 4 dužine po 22cm.

Vijci za drvo 5 x 70mm, pocinčani:

  • 64 komada;
  • Čavli 60 mm;
  • cca. 2 litre resitola.
Potreban materijal
Daske se na uglovima spoje i međusobno pričvrste vijcima. Rupe treba prethodno izbušiti. Kutni potpornji kasnije se pribiju izvana.

Složena bočna stranica
Po potrebi, spremnik se može biti i za veću zapreminu, no treba paziti da ne bude previsok i nepraktičan
Ne zaboravite premazati drvo zaštitnim sredstvom

Kompostiranje na balkonu

Što kad nemamo dvorište i vrt? Živimo u stanu s balkonom i  željeli bismo kompostirati? U tom slučaju  rješenje je  kompostiranje na balkonu.

Potreban materijal:

  • plastična posuda (posuda 75 – 100 litara )
  • podložak  dovoljno velik da u njega stane posuda
  • dvije jače drvene letve
  • škare za orezivanje
  • trozube  vrtne  grabljice
  • usitnjeni komadići drveta – sječka, suho lišće, usitnjeni karton

Priprema posude: Na dnu posude izbušite okrugle rupe promjera do 2 cm. Na podložak stavite drvene letvice i na njih položite pripremljenu posudu. Postupak  je isti kao i kod klasičnog kompostiranja u vrtu: materijal usitniti , izmješati, održavati vlažnim, pokriti. Za početak, na dno posude  stavite sloj grančica, lišća i komadiće kartona, visine oko 15 cm. On služi za prozračivanje odozdo, a osim toga upija eventualnu ocjednu tekućinu.

Na grančice stavite usitnjeno drvo – sječku. Sada možete dodavati usitnjene  ostatke povrća i voća iz kuhinje koje dobro izmješajte sa sječkom. Po potrebi možete dodati vode kanticom za polijevanje ili prskalicom, što ovisi o materijalu koji stavljate. Lubenice, dinje i rajčica su već sami po sebi dovoljno vlažne. Kod svakog dodavanja ostataka iz kuhinje, stavite isto toliko usitnjenog drveta (sječke) i dobro izmješajte. Filter za kavu iskidajte, kao i vrećice čaja. Ljuske jaja zdrobite.

Izvor: Udruga centar za kompost Osijek

Prethodni članakNapravite kompostište u svom vrtu
Sljedeći članakProljetna zaštita bobičastog voća
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.