U biljnom zdravstvu na bobičastom voću je opisan veći broj uzročnika bolesti (na korijenu, izdancima, lišću i plodovima), zatim fitofagne grinje (npr. na jagodama, kupinama, malinama, ribizu), štetni kornjaši (pipe), lisne i štitaste uši te različite gusjenice.
Izbor položaja za sadnju i uzgoj bobičastog voća može značajno umanjiti ili povećati opasnost od pojave uzročnika bolesti i drugih neželjenih organizama.
Većina mjera provodi se u proljeće
Prozračnost terena, plodna, drenirana i ocjedita zemljišta bogata humusom uz određenu pH vrijednosti preduvjet su uspješnog uzgoja. Npr. uzgoj američke borovnice zahtjeva ekstremno kiselu reakciju supstrata.
Tablica 1. Kritična razdoblja i mogući godišnji Program suzbijanja neželjenih organizama dominantnih vrsta bobičastog voća (jagoda, malina, kupina, borovnica)
| Redni broj: | Razvojni stadiji bobičastog voća | Uzročnici bolesti i štetnici |
| 1. | Neposredno prije početka vegetacije | Uzročnici bolesti i prezimljujući oblici štetnika (grinje, uši) |
| 2. | Bubrenje i otvaranje pupova, listanje | Uzročnici bolesti (na lišću i izdancima) (sve bobičaste vrste), grinje šiškarice (jagoda, kupina, ribiz), štetni kornjaši (pipe) (jagoda, malina, kupina), lisne uši (ribiz), neke gusjenice (jagoda, borovnica) |
| 3. | Porast rodnih grančica | Uzročnici bolesti (na lišću i izdancima) (sve drvenaste bobičaste vrste), staklokrilka (ribiz, ogrozd) |
| 4. | Neposredno prije cvatnje | Uzročnici bolesti (na lišću, izdancima, cvjetnim organima i tek zametnutim plodovima), neki štetnici (pipe) (jagoda, malina) |
| 5. | Krajem cvatnje | Uzročnici bolesti (na lišću, izdancima i tek zametnutim plodovima) |
| 6. | Razvoj i dozrijevanje plodova | Uzročnici bolesti plodova i neki štetnici (ličinke octene mušice pjegavih krila) (jagoda, malina) |
| 7. | Nakon berbe plodova | Uzročnici bolesti (na lišću, izdancima), grinje iz skupine crvenih pauka (jagoda, malina) |
Za razliku od jabučastog i koštičavog voća program zaštite bobičastih vrsta je značajno jednostavniji. Tako ih smatramo prikladnijim za ekološku proizvodnju. Ali, ako se mjere zaštite ne provode, štete od uzročnika bolesti i štetnika nekih sezona mogu biti vrlo velike. Nekad čak i veće od 70 %.
Većina potrebnih mjera zaštite u bobičastom voću provodi se u proljeće, a količina i raspored oborina (mm) s prikladnim temperaturama zraka (°C), relativnom vlagom zraka (%) i zadržavanjem rose (magle) bitno određuju broj i raspored usmjerenih mjera aplikacije (vidi sliku 10 – mjerni uređaj u nasadu američkih borovnica). Budući da se na području Europske Unije od svih sredstva za zaštitu bilja najviše utroše fungicidi (oko 40 %). U višegodišnjim voćnim nasadima njihova je primjena još više izražena zbog većeg broja biljnih bolesti. Važno uzročnike bolesti prepoznati prema tipičnim promjenama na biljkama (simptomi) te provoditi preventivne (proljetne) mjere zaštite.
Broj registriranih sredstva za zaštitu bilja za primjenu u bobičastom voću u našoj je zemlji relativno mali (izuzev jagoda). Tržne proizvođače upućujemo na redovito pretraživanje FIS baze podataka (registrirana sredstva za zaštitu bilja) (fis.mps.hr/fis/javna-trazilica-szb/) (npr. Tablica 2. kod uzgoja maline i kupine). Kod primjene obavezno je voditi računa o ograničenjima (najveći broj dopuštenih primjena tijekom sezone na istoj površini, razvojne faze bobičastog voća kad su primjene dopuštene, propisana karenca, spektar djelotvornosti i način primjene – količina ili koncentracija).
Tablica 2. Neka sredstva za zaštitu bilja dopuštena u našoj zemlji za primjenu u kupini i malini pri suzbijanju nadzemnih dijelova od bolesti i štetnika
Biljna vrsta Djelatna tvar Pripravak Ograničenja Fungicidi bobičasto voće bakarni-oksid Nordox 75 WG K=21 malina difenkonazol Score 250 EC 3x, K=OVP* kupina, malina ciprodinil & fludioksonil Switch WG 2x, K=10 kupina, malina fluazinam Shirlan, Shakal K=OVP* kupina, malina tebukonazol Folicur 250 EW K=10 malina pirimetanil Pyrus 400 SC K=3 kupina, malina fenheksamid Teldor 500 SC 3x, K=7 malina kalijev-hidrogenkarbonat Armicarb WP 8x, K=1 Insekticidi kupina, malina pirimikarb Pirimor 50 WG 1x, K=21 malina deltametrin Decis 100 EC 3x, K=7 kupina, malina abamektin Vertimec, Kraft K=7
Štetnici borovnice
Posljednjih deset godina interes tržnih proizvođača bobičastog voća najviše raste za uzgojem američkih borovnica. U nastavku dajemo prikaz kako zaštititi borovnice od važnijih uzročnika bolesti i štetnika životinjskog podrijetla.
Od štetnika na borovnicama možemo očekivati pojavu zelenih gusjenica grbica malog mrazovca (Operophtera). One već prije cvatnje napadaju generativne organe, zatim gusjenice sovica i nekih savijača koje oštećuju izdanke borovnica. Borovnice nisu osjetljive na napad fitofagnih grinja, kao primjerice maline i kupine. Moguća je pojava štitastih uši, lisne uši borovnice (Aphis vaccini) i mušice izdanaka (Dasyneura oxicoccana). Radi redovitog pomlađivanja rodnih grmova borovnica štetnici izdana se ne smiju podcijeniti. Primjena insekticida je ograničena zbog manjeg broja registriranih pripravaka te zbog dodatne zaštite oprašivača (bumbara i solitarnih pčela).
Poželjno je da nasadi borovnice budu prekriveni mrežom protiv tuče, koja ujedno štiti plodove u zriobi od ptica i vrlo visokih ljetnih temperatura (borovnica je šumska biljka koja u nekoj mjeri traži sjenu). Potrebno je osigurati kvalitetnu oplodnju bumbarima i “divljim” ili “solitarnim” pčelama. Većina vlasnika u nasade postavlja priručne nastambe za korisne oprašivače. Kako tijekom cvatnje borovnica za kišovito-vlažnog razdoblja bilježimo optimalne uvjete za razvoj dominantnih gljivičnih bolesti, u mogućim mjerama zaštite voditi računa o posrednom utjecaju sredstva za zaštitu bilja na bumbare i solitarne pčele (vidi Tablicu 6.).
Tablica 6. Postrani utjecaj nekih kemijskih sredstva za zaštitu bilja na bumbare (izvor: Koppert, 2011.):
Djelatne tvari Pripravci *Sekundarni učinak Perzistentnost (dani) ciprodinil & fludioksonil Switch WG ⌂ 0 trifloksistrobin Zato 50 WG ⌂ 0 spinosad Laser KS ← 2 
Kod propadanja rodnih grmova borovnica treba provjeriti stanje korijena na štete od voluharica (slika 7. ) ili potencijalno opasne vlažne truleži korijena (Phytophthora – slika 8).
Među štetnim organizmima životinjskog podrijetla u nasadima američkih borovnica sve češće srećemo štete od gusjenica malog mrazovca (Operophtera – slika 9, oštećeni cvjetni organi) ili štete na izdancima borovnica od drugih vrsta gusjenica (slika 10) (Snimio M.Šubić). Štitaste uši napadaju sve višegodišnje voćne nasade, pa ih možemo naći na izdancima borovnica (slika 11).
U sljedećem broju Gospodarskog lista pročitajte koji su najčešći uzročnici bolesti američkih borovnica. Također i kako spriječiti i suzbijati bolesti u nasadima borovnica.
(nastavlja se)
