Često čujemo komentare i navode o nekonkurentnosti hrvatske poljoprivredne proizvodnje i hrvatskog proizvoda, što se potkrjepljuje vrijednostima negativne vanjsko-trgovinske bilance poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, nedovoljnom samodostatnošću u poljoprivrednim proizvodima ili višim cijenama domaćih proizvoda u odnosu na proizvode konkurenata. Sve ovo je točno, no ukupni rezultati na razini RH ne znače nužno da se dobri rezultati i konkurentnost ne mogu postići na mikro razini, odnosno na razini pojedinog proizvođača ili poljoprivrednog gospodarstva. Stoga ćemo se i pozabaviti glavnim pitanjima o kojima ovisi konkurentnost na mikro razini.
Pojam konkurentnosti često se koristi u nerazumljivim kontekstima, a zapravo se radi o vrlo jednostavnim stvarima. Naime, konkurentnost podrazumijeva uspoređivanje subjekta kojeg želimo ocijeniti s nekim referentnim subjektom, a usporedba se može odvijati na makro i mikro razini. Ako se govori o konkurentnosti poljoprivrede na makro razini onda se mogu uspoređivati rezultati sektora poljoprivrede jedne regije/države u odnosu na rezultate u ostalim sektorima gospodarstva iste regije/ države ili rezultati sektora poljoprivrede pojedine regije/države u odnosu na rezultate istog sektora u drugim regijama/državama/ ekonomskim grupacijama država. Makro usporedbe mogu se raditi na razini ukupne poljoprivredne proizvodnje (uključujući ili ne prehrambeno-prerađivačku industriju) ili na razini pojedinih grana poljoprivredne proizvodnje (npr. ratarstvo, vinogradarstvo ili mliječno govedarstvo). Usporedba i zaključci izvode se temeljem strukturnih pokazatelja (npr. prosječna veličina gospodarstva, radna snaga), ekonomskih pokazatelja (npr. prosječan dohodak po gospodarstvu, prosječna bruto dodana vrijednost po jedinici rada, cijene outputa i inputa), proizvodnih pokazatelja (npr. prosječan prinos mlijeka po kravi ili prosječan prinos kukuruza) ili pokazatelja vanjsko-trgovinske razmjene (npr. stupanj pokrivenosti uvoza izvozom). Za razliku od makro razine, konkurentnost na mikro razini bavi se rezultatima pojedinih proizvođača. U daljnjem razmatranju ćemo zanemariti i ne komentirati iskrivljujući učinak pojedinih instrumenata na konkurentnost domaćih proizvođača u odnosu na regiju i zajedničko EU tržište poljoprivrednoprehrambenih proizvoda, s obzirom da kao proizvođači nemamo utjecaj na njih – potpore (domaće i europske), porezna davanja, davanja za obvezna osiguranja (zdravstveno i mirovinsko osiguranje), komunalne naknade i drugo. Prije suočavanja s vrlo jednostavnim činjenicama koje moramo uvažiti da bi mogli doći do željenog odgovora na pitanje “Kako povećati konkurentnost u poljoprivredi”, u nastavku donosimo nekoliko pokazatelja Hrvatske i EU poljoprivrede , i to:
• prosječna veličina poljoprivrednog gospodarstva (Grafikon 1.)
• produktivnost rada (Grafikon 2.)
• prosječni prinosi pšenice i kukuruza (Grafikon 3.)
Kao što vidimo, podaci nisu ohrabrujući. Međutim, hrvatska poljoprivreda, s obzirom na resurse (tlo, voda) i uglavnom povoljne klimatske uvjete, mogla bi biti u puno boljem položaju.Brojni su razlozi loših rezultata:
• nedosegnuta ekonomija obujma kod velike većine gospodarstava – proizvodnja za pretežito vlastite potrebe, ograničeni kapaciteti, nespecijalizirana proizvodnja, državno zemljište još je izvan funkcije, izostanak udruživanja proizvođača;
• neodgovarajuća struktura proizvodnje, gdje su najzastupljenije nisko profitabilne proizvodnje;
• niski prinosi kod velike većine gospodarstava – nedostatno znanje i vještine, neodgovarajuća tehnologija proizvodnje, neadekvatni strojevi i oprema, nedostatno navodnjavanje;
• visoki troškovi proizvodnje – mali i fragmentirani posjed, neodgovarajuća tehnologija proizvodnje, neadekvatni strojevi i oprema, skupi inputi u proizvodnji (visoki fiksni i varijabilni troškovi), neracionalno korištenje sredstava za rad (strojevi i oprema);
• problematičan plasman proizvoda – male količine, nestandardizirana ponuda, slabo zastupljena izravna prodaja, neorganizirani otkupni kanali, dugački lanci prodaje, loša povezanost s prerađivačkom industrijom i turizmom, proizvodi koji nisu brendirani, raspršena i neorganizirana ponuda bez pregovaračke snage.
Jesam li konkurentan proizvođač? – kroz nekoliko pitanja do odgovora
Probajte odgovoriti na sljedeća pitanja s DA/NE. I samo jedan negativan odgovor znači da nešto nije u redu i da svakako nešto morate izmijeniti kako bi stvar preokrenuli nabolje. A kako povećati konkurentnost – pratite strelicu.
PITANJE BR. 1. Ostvarujem li svojom proizvodnjom zadovoljavajući dohodak/ dobit, odnosno profit? DA-IMPLICIRA DA STE KONKURENTNI I DA SU SVI OSTALI ODGOVORI POZITIVNI!!!
NE-moramo pronaći uzrok vaše nekonkurentnosti pa zato idite na pitanje br. 2.
PITANJE BR. 2. Je li cijena mog proizvoda jednaka ili niža od cijene istog ili sličnog proizvoda u okruženju (moja proizvođačka cijena naspram cijene susjednih proizvođača/uvezenih proizvoda koji se prodaju)?
DA-ovo nije vaš problem pa idite na pitanje br. 3.
NE-vidite upute uz pitanje br. 2. i idite još na pitanje br. 3. za svaki slučaj
PITANJE BR. 3. Traži li se moj proizvod na tržištu?
DA-ovo nije vaš problem pa idite na pitanje br. 4.
NE-vidite upute uz pitanje br. 3. i idite još na pitanje br. 4. za svaki slučaj
PITANJE BR. 4. Imam li manje od dva posrednika u prodaji svog proizvoda?
DA-ovo nije vaš problem
NE-vidite upute uz pitanje br. 4.
Upute – uzroci nekonkurentnosti i moguća rješenja problema
UZ PITANJE BR. 2. – CIJENA MOG PROIZVODA JE VIŠA OD CIJENE KONKURENATA
Situacija 2a.
Cijena mog proizvoda je viša od cijene konkurenata radi niskih prinosa. Proizvodim malo i skupo jer ne primjenjujem primjerenu tehnologiju proizvodnje (gnojidba, ishrana stoke, sortiment, pasmine, zaštita bilja, zaštita zdravlja stoke, obrada tla, navodnjavanje,…).
– moram kompletno promijeniti tehnologiju proizvodnje, što može uključivati potrebu za ulaganjima u dugotrajnu imovinu
– moram zatražiti savjet stručnjaka Situacija 2b. Cijena mog proizvoda je viša od cijene konkurenata radi malog obujma proizvodnje, odnosno nedostatnih količina. Proizvodim malo i skupo jer nemam dovoljne kapacitete (zemljište i stoka), a troškovi su mi visoki.
– moram povećati kapacitete proizvodnje, što može uključivati potrebu za ulaganjima u dugotrajnu imovinu
– moram analizirati i pripaziti na troškove
– mogu se udružiti, zajednički koristiti kapacitete i zajednički nastupati na tržištu
– moram zatražiti savjet stručnjaka
Situacija 2c.
Cijena mog proizvoda je viša od cijene konkurenata radi visokih fiksnih i varijabilnih troškova. Proizvodim dovoljno no skupo jer imam visoke troškove u proizvodnji.
– moram analizirati i sniziti troškove u proizvodnji (kapaciteti se ne koriste optimalno – strojevi, oprema, energetska učinkovitost, neefikasna radna snaga, neispravno korištenje gnojiva i sredstava za zaštitu bilja,…)
– mogu davati usluge drugima (strojevi i oprema)
– moram zatražiti savjet stručnjaka
UZ PITANJE BR. 3. – PROIZVODIM NEŠTO ŠTO TRŽIŠTE NE ŽELI
Situacija 3a.
Proizvodim nešto što tržište ne želi (potrošači ne preferiraju moj proizvod). Proizvodim dobro, no moj proizvod jednostavno nije u modi.
– moram se preorijentirati na drugu kompatibilnu proizvodnju, što može uključivati potrebu za ulaganjima u dugotrajnu imovinu
– mogu preraditi proizvod
– moram zatražiti savjet stručnjaka
Situacija 3b.
Proizvodim nešto što tržište ne želi radi nedostatne količine. Proizvodim uz dobru cijenu, no imam premalu količinu proizvoda za ozbiljan plasman na tržištu.
– moram promijeniti kanal prodaje (izravna prodaja)
– mogu se udružiti i zajednički nastupati na tržištu
– mogu povećati obujam proizvodnje, što može uključivati potrebu za ulaganjima u dugotrajnu imovinu
– moram zatražiti savjet stručnjaka Situacija 3c. Proizvodim nešto što tržište ne želi radi neodgovarajuće kvalitete.
– moram popraviti/ujednačiti kvalitetu, standardizirati proizvod i paziti na zdravstvenu ispravnost hrane
– mogu se uključiti u sustave kvalitete (proizvodi s ekološkim znakom, oznakom izvornosti, oznakom zemljopisnog podrijetla, oznakom tradicionalnog ugleda, proizvodi prema zahtjevima trgovinskih lanaca)
– moram zatražiti savjet stručnjaka
UZ PITANJE BR. 4. – IMAM PROBLEMA U PLASMANU SVOG PROIZVODA
Situacija
Nisam zadovoljan s plasmanom svoj proizvoda, kako u pogledu cijene, tako i u pogledu količina. Lanac prodaje mog proizvoda je predugačak, imam lošu pregovaračku moć. Zaradim najmanje u lancu prodaje.
– mogu se udružiti i zajednički nastupati na tržištu
– mogu sam izravno prodavati proizvod (na vlastitom poljoprivrednom gospodarstvu, u vlastitom dućanu, kroz pružanje usluga u ruralnom turizmu, na tržnici)
– mogu se izravno povezati s krajnjim kupcem proizvoda (lokalni ugostiteljski i turistički objekti, lokalne škole, bolnice, prerađivački subjekti)
– moram zatražiti savjet stručnjaka.
