Kako u voćnjacima spriječiti štete od glodavaca i divljači?

43

Tijekom zime, u komercijalnim voćnjacima, hobi voćnjacima i na okućnicama susrećemo se s vidljivim štetama na korijenju, kori debla i grana uzgajanih voćaka, koje su svojim hranjenjem prouzročili srne, zečevi i voluharice.

Šteta koju glodavci, prvenstveno voluharice, zečevi i srneća divljač mogu učiniti u voćnjacima, a pogotovu u mladim voćnjacima je velika. Voluharice se u voćnjaku koji nije odgovarajuće košen i održavan te graniči s neobrađenim tlom, uvratinom ili šumom, šire mrežom plitkih hodnika a najčešće uz mlade voćke. Voluharice glođu i izgrizaju mlado korijenje i krunu na vratu korijenja i zbog toga voćkice slabe te se mogu osušiti. Kad je voćki korijen oštećen ona se nema čime držati čvrsto u tlu te je svaki jači zapuh vjetra lagano iskrene iz tla. Zečevi u jesen i zimi u potrazi za hranom često oglođu koru na donjem dijelu voćkice do visine do koje mogu doseći kad se propnu. Zečevi najveću štetu pričinjavaju u nasadima do 6 godina starosti. Stariji nasadi će se uz sanaciju ozljeda uspjeti oporaviti. Srne i jeleni također zimi u potrazi za hranom uvijek i rado se navrate u voćnjake da se pogoste slasnim grančicama s cvjetnim i lisnim pupovima. Srne osim grančica nagrizaju i koru stabla voćke. Indikator da su štetu pričinile srne i jeleni jesu naglodana mjesta koja su hrapava na dodir.

Ako je kora djelomično oglodana oko stabla postoji mogućnost ako se ozljeda sanira te da će voćka preboljeti štetu, ali će sporije napredovati i razvijati se. Ako je kora oglodana oko cijele voćke tada nema više protoka hraniva iz krošnje i grana prema korijenu i dolazi do sušenja i odumiranja voćke. Mjesto na voćki koje je glodao zec je glatko i nalazi se na visini od tla do nekih 30 cm u visinu. Kao jedan od načina sanacije šteta na stablima voćaka je i cijepljenje ispod i iznad oštećenja na takozvani most. Takvim načinom cjepljenja smo premostili prekid kore a sebi smanjili ekonomske gubitke. Oštećena i naglodana mjesta se treba sanirati s dezinficijensom i voćarskom smolom.

""

Alfakloraloza koju će konzumirati voluharice i miševi vrlo brzo će dovesti njihovog ugibanja ali za razliku od korištenja standardnih preparata na bazi antikoagulanata prve ili druge generacije nema utjecaja na smrtnost grabežljivaca koji će se hraniti uginulim glodavcima. Naravno, to nam ne daje na slobodu da svuda po tlu razbacamo mamke po voćnjaku. Ciljano i na siguran način postavimo u plastične cijevi za sanitarije promjera 60 mm do 80 mm duljine oko 25 cm i u sredinu probušimo rupu kroz koju provučemo metalnu žicu na koju zavežemo nekoliko vrećica Maxi Starr mamka. Takvu meku vežemo uz korijen stabla voćke da bude na izboru voluharicama i miševima. Pri radu s mekom koristite jednokratne nitrilne ili lateks rukavice.

Mjere zaštite, suzbijanja i odbijanja

Za zaštitu i kvalitetno rješenje u borbi protiv voluharica postoji cjelovito rješenje. Prvo je kvalitetna obrada tla u voćnjaku (podrazumijevamo košnju i pravovremeno ukopavanje stajnjaka u tlo, a ako smo ljeti imali malč od trave oko voćaka i sadnica i ako je deblji od nekoliko centimetara trebali bi ga ukloniti od sadnica i ukopati u tlo sa stajnjakom). Kako je na snagu stupila i regulativa EU o uporabi biocida, od rodenticida sa smanjenom količinom aktivne tvari na tržištu je dostupan i Maxi Starr rodenticid s novom aktivnom tvari alfakloralozom koja je u formi meke paste s aktivnim mikro kapsulama i koji nije po mehanizmu djelovanja antikoagulant kao uobičajeni rodenticidi već pripada obitelji narkotika. Ako postoji mogućnost da se postavi „T“ stup u voćnjaku da na njega mogu slijetati ptice grabljivice, učinkovitost suzbijanja štetnih glodavaca je još i veći. Za zečeve i srneću i jelensku divljač osim fizičkog ograđivanja voćnjaka metalnom žičanom ogradom, te korištenjem mrežica i cijevi od PP ili staklenih vlakana koje se postavljaju uz voćku od razine tla do visine od 70 cm, također koristimo nekoliko industrijskih preparata, repelenata za odbijanje zečeva i srneće i jelenske divljači, od kojih izdvajamo Chemisol repelent za zečeve i Chemisol repelent za srne i jelene.

""

Chemisol repelenti su kemijska sredstva koja se koriste za odvraćanje i odbijanje štetočina od površina koje štitimo. Repelenti su ekološki prihvatljivi te nemaju štetno djelovanje na voćke, životinje kao niti na tlo, vodu i zrak. Repelent se razrjeđuje s vodom prema preporuci proizvođača uz prethodno mućkanje u originalnoj ambalaži. Prskamo leđnom ručnom tlačnom prskalicom cijeli rub voćnjaka i prva dva reda u voćnjaku. S tim da se s repelentom poprskaju za zeca korijenovi vratovi, a za srnu i jelena mlade grančice i deblo.

Ako ostane nešto materijala, možemo po voćnjaku proći i cik cak i poškropiti pojedina stabla. Osim toga, mogu se s razrijeđenim repelentom natopiti i spužve ili krpe te ih svakih 10 m do 20 m postaviti oko voćnjaka. Ono što je bitno napomenuti je da repelenti s vremenom gube na svom intenzitetu i jačini, a pogotovo ako je u međuvremenu bilo i oborina. Nakon prve aplikacije prskanjem repelenta, trebalo bi tretman ponoviti nakon 10 do 20 dana odbijanja, pa opet za 10 do 20 dana kako bi odbijanje imalo učinkovitost i svrhu u smanjenju gospodarskih šteta i osiguranju uroda. Prilikom rada s repelentima, miješanju, prskanju koristite zaštitnu odjeću, obuću, respirator te rukavice i zaštitne naočale.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPoljoprivreda budućnosti je poljoprivreda znanja
Sljedeći članakOdrživost mliječnih farmi – tov kao opcija
Saša Perica, bacc.ing.agr.
Radi kao odgovorna osoba u tvrtci ID90 d.o.o. za: Zaštitu bilja i eradikaciju korova te D.D.D. poslove odbijanje ptica i zmija. Uža specijalnost: zaštita bilja, praćenje proizvodnje, suzbijanje štetnika, pčelarstvo. Rođen 1975. g. dodiplomski studij završava na Visokom Gospodarskom Učilištu u Križevcima smjer Bilinogojstvo. Završni rad obranio na temu „Tehnološki proces peletiranja pilećeg gnoja“. Na istom učilištu završava Specijalistički Diplomski Stručni Studij smjer Ekološka i Održiva Poljoprivreda. Radi kao odgovorna osoba u tvrtci ID90 d.o.o. za: Zaštitu bilja i eradikaciju korova te D.D.D. poslove odbijanje ptica i zmija. Uža specijalnost: zaštita bilja, praćenje proizvodnje, suzbijanje štetnika, pčelarstvo. Aktivan član Gradske Pčelarske Službe grada Zagreba, suradnik na projektu uzgoja pčela Apis Mellifera Carnica, varooa tolerantnih po principu dr.sc. John Keffus.