Od 14. rujna do 14. listopada obiteljska poljoprivredna gospodarstva mogu očekivati da im na vrata pokuca popisivač Državnog zavoda za statistiku, jer se nakon 2003.g. ponovo obavlja cjeloviti Popis poljoprivrede.
Iako je zadnjih tjedana lošija epidemiološka situacija, 1697 popisivača obići će od vrata do vrata 173 777 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, ali uz obavezno poštivanje mjera nošenja maski i dezinficiranja ruku i laptopa u koje će unositi tražene podatke, kako su za Gospodarski list naveli iz Državnog zavoda za statistiku, institucije koja je po Zakonu o Popisu poljoprivrede nadležna za provođenje Popisa u kojem su obvezne sudjelovati poljoprivredne tvrtke i obrti i obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Pravna i zakonska obaveza davanja podataka od strane obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava regulirana je Zakonom o popisu poljoprivrede (NN 63/2019). Obveza davanja podataka temelji se i na članku 45. Zakona o službenoj statistici („Narodne novine“, broj 25/20). Sukladno Zakonu o popisu poljoprivrede 2020. i metodologiji popisa podatke od obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava prikupljaju popisivači metodom osobnog intervjua. Iznimno, u slučaju pogoršanja epidemiološke situacije popisivanje se može obaviti i telefonski. U tom slučaju će popisivači dobiti telefonske brojeve poljoprivrednika i obaviti anketiranje. Popisivač je dužan obići sva gospodarstva u svom djelokrugu. Ako nakon pet uzastopnih dolazaka ne zatekne nikoga, dužan je to evidentirati kao neodgovor. U slučaju neodgovora koristit će se propisane statističke metode imputacije.
Zašto je potreban Popis ?
Popis poljoprivrede je opsežno statističko istraživanje kojim se u redovitim intervalima provode sve statističke aktivnosti koje omogućuju integraciju informacija o broju poljoprivrednih gospodarstava, njihovoj strukturi, metodama poljoprivredne proizvodnje, mjerama potpore za ruralni razvoj, poljoprivredno-okolišnim aspektima i drugim povezanim informacijama u Republici Hrvatskoj za potrebe službene statistike.
Cilj Popisa poljoprivrede je dobiti što preciznije podatke o hrvatskoj poljoprivredi i utvrditi važnost te djelatnosti za hrvatsku ekonomiju. Dobiveni podaci omogućit će bolju definiciju problema poljoprivredne djelatnosti na državnoj i lokalnoj razini, pa tako i bolje planiranje i odgovarajuću potporu za njen razvoj. Prikupljeni podaci o strukturi poljoprivrednih gospodarstava bit će usporedivi na razini Europske unije i pružit će potrebnu statističku bazu za planiranje, provedbu, nadzor, procjenu i reviziju povezanih politika, osobito Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), uključujući mjere ruralnog razvoja, okolišne politike, politike za prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje, korištenje zemljišta i neke ciljeve održivog razvoja.
Koji podaci se prikupljalju?
Popisivači će od OPG-a prikupiti podatke o zemljišnom fondu, načinu korištenja poljoprivrednog zemljišta, površini voćnjaka, maslinika i vinograda te broju voćnih stabala i trsova vinove loze, navodnjavanju, stočnom fondu, radnoj snazi u poljoprivredi, ostalim dohodovnim djelatnostima, smještaju životinja, gospodarenju stajskim gnojem, mehanizaciji, mjerama potpore ruralnom razvoju te ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji. Prikupljat će se i podaci o obiteljskoj radnoj snazi, stalno zaposlenima na OPG-u i sezonskoj radnoj snazi u kontekstu dobne, spolne i obrazovne strukture, utrošku radnog vremena i bavljenju ostalim dohodovnim djelatnostima.
Budući da je od 2003 g. znatan dio farmi i OPG-a zatvoren, zanimalo nas je hoće li se evidentirati i ti podaci i hoće li se nakon provedenog Popisa kroz obradu podataka i analizu raditi usporedba s prethodnim sveobuhvatnim popisom koji datira još iz 2003.g ?
Iz Državnog zavoda za statistiku istaknuli su da će se Popisom poljoprivrede obuhvatiti trenutno aktivni poljoprivrednici i neće se obaviti usporedba s Popisom poljoprivrede iz 2003.
Popisna jedinica je poljoprivredno gospodarstvo koje ima više od 0,4 hektara korištene poljoprivredne površine (KPP-a) i/ili 0,5 stočnih jedinica ili manje od 0,4 hektara korištene poljoprivredne površine (KPP-a), ali ima najmanje 0,1 hektar voćnjaka, vinograda i/ili maslinika, bilo koju površinu rasadnika, površina pod povrćem, sjemenskim usjevima i presadnicama cvijećem i ukrasnim biljem ili gljivama, namijenjene za tržište i sve pčelinje zajednice. Popisom poljoprivrede neće biti obuhvaćene površine pod povrtnjacima za vlastite potrebe s manje od 100 m2.
Dio Popisa poljoprivrede koji je vezan za poslovne subjekte, proveden je u lipnju. Podaci od više od 4000 poslovnih subjekata prikupljali su se od 1. lipnja do 30. lipnja 2020. na način da su poslovni subjekti unosili podatke u popisni obrazac u elektroničkom obliku. Trenutno se u Državnom zavodu za statistiku provodi obrada podataka odnosno analiza kvalitete prikupljenih podataka.
Zavod će prve rezultate Popisa poljoprivrede objaviti do 30. studenoga 2020., a konačne rezultate najkasnije do 31. prosinca 2021. prema dinamici definiranoj u Kalendaru objavljivanja statističkih podataka Državnog zavoda za statistiku.
