Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom u primjeni je od travnja 2018. godine i neke nepoštene trgovačke prakse su konačno zaustavljene. Ali, potrebno je i dodatno zaštititi domaće poljoprivrednike nakon uvođenja eura.
Spomenutim zakonom su nepoštene trgovačke prakse definirane kao ugovorne odredbe i/ili poslovne prakse koje u vezi s prodajom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda dobavljaču jednostrano nametne kupac, koristeći svoju značajnu pregovaračku snagu u odnosu na dobavljača, a suprotno načelima savjesnosti i poštenja, načelu ravnopravnosti ugovornih strana, načelu jednake vrijednosti činidaba i dobroj poslovnoj praksi u proizvodnji i/ili trgovini poljoprivrednim ili prehrambenim proizvodima.
Koje su izmjene i dopune Zakona?
Nepoštene trgovačke prakse pojavljuju se kao jedna od posljedica nejednake gospodarske snage sudionika u lancu opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima, a one najviše pogađaju poljoprivrednike, mala i srednja poduzeća u proizvodnji kao najslabije karike u lancu opskrbe, ali i mala i srednja poduzeća u preradi poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.
Izmjenama i dopunama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom koje su stupile na snagu 1. rujna 2021. u hrvatski pravni sustav je prenesena Direktiva (EU) br. 2019/633 o nepoštenim trgovačkim praksama u odnosima među poduzećima u lancu opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom (u nastavku teksta: Zakon) stupio je na snagu 14. ožujka 2024. Potreba za promjenom dosadašnjeg zakonodavnog okvira proizlazila je između ostalog i radi usklađivanja odredbi Zakona s uvođenjem eura kao zakonskog sredstva plaćanja u Republici Hrvatskoj.
Stoga će u nastavku teksta, biti više riječi o najznačajnijim promjenama u tom području.
Brisanje zakonske odredbe o krajnjoj prodajnoj cijeni
Novim zakonskim promjenama briše se odredba o krajnjoj prodajnoj cijeni, koja je prema dosadašnjem Zakonu bila definirana kaocijena po kojoj trgovac prodaje proizvod u maloprodaji krajnjem potrošaču, a formirala se tako da se nabavna cijena poljoprivrednog i prehrambenog proizvoda množi najmanje koeficijentom 1,10. Tako se omogućava pravo kupca na slobodno određivanje cijena.
Značajna pregovaračka snaga
Jedna od značajnijih promjena sadržana je u odredbama koje se odnose na određivanje kupca sa značajnom pregovaračkom snagom u smislu odredbi Zakona. Smatra se da značajnu pregovaračku snagu u smislu Zakona ima kupac koji je ostvario ukupni godišnji prihod od najmanje 2.000.000,00 eura i koji je prihodovno snažniji od dobavljača, osim ako kupac dokaže da je dobavljač prihodovno jača ugovorna strana u odnosu na kupca. Ako kupac ima povezana društva u smislu Zakona, ukupni godišnji prihod kupca izračunava se tako da se ukupnom godišnjem prihodu, odnosno primicima kupca ostvarenima na području Republike Hrvatske pribrajaju ukupni godišnji prihodi, odnosno primici njegovih povezanih društava na svjetskoj razini, a prema podacima iskazanim u posljednjem predanom godišnjem financijskom izvješću, konsolidiranom financijskom izvješću ako ga ima ili drugom odgovarajućem financijskom dokumentu.
Dobiveni zbroj ukupnih prihoda kupca i s njim povezanih društava umanjuje se za iznos prihoda, odnosno primitaka ostvarenih prodajom robe, odnosno pružanjem usluga između tog kupca i s njim povezanih društava, a iznos ukupnog godišnjeg prihoda računa se bez poreza na dodanu vrijednost i ostalih neizravnih poreza.
Ostale nepoštene trgovačke prakse kupca
Izmijenjene su pojedine odredbe vezane uz ostale nepoštene trgovačke prakse kupca u odnosu na kupca i dobavljača, tj. to su prakse u kojima kupac:
- otkazuje narudžbe pokvarljivih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u tako kratkom roku da nije razumno očekivati da će dobavljač pronaći drugi način stavljanja na tržište ili upotrebe tih proizvoda, a rok kraći od 30 dana uvijek se smatra kratkim rokom;
- zahtijeva od dobavljača i/ili ugovara i/ili dobavljaču naplaćuje naknadu za stavljanje na tržište poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, pokvarljivih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, odnosno proizvodno i tržišno osjetljivih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda;
- zahtijeva od dobavljača i/ili ugovara i/ili dobavljaču naplaćuje naknadu i/ili određuje plaćanje trećoj strani za čuvanje i manipulaciju nakon isporuke poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda;
- zahtijeva od dobavljača ugovaranje fiktivnih usluga ili postupaka koji se neće provesti i za koje nema protučinidbe;
- prodaje poljoprivredni i prehrambeni proizvod u maloprodaji po cijeni nižoj od nabavne cijene po kojoj je taj proizvod nabavio kupac s porezom na dodanu vrijednost, osim pod uvjetom da je riječ o proizvodima pred istekom roka trajanja, povlačenju poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda iz asortimana, te potpunoj rasprodaji zbog zatvaranja prodajnog objekta, odnosno rasprodaji zbog privremenog zatvaranja sezonskog prodajnog objekta;
- prodaje poljoprivredni ili prehrambeni proizvod u maloprodaji ispod cijene proizvodnje kada je riječ o proizvodima robne marke kupca, osim pod uvjetom da je riječ o proizvodima pred istekom roka trajanja, povlačenju poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda iz asortimana, te potpunoj rasprodaji zbog zatvaranja prodajnog objekta, odnosno rasprodaji zbog privremenog zatvaranja sezonskog prodajnog objekta.
Ostale nepoštene trgovačke prakse kupca uz dopuštenu mogućnost izuzeća od zabrane
Izmijenjene su i odredbe vezane uz ostale nepoštene trgovačke prakse kupca uz dopuštenu mogućnost izuzeća od zabrane.
Naime, nepoštenim trgovačkim praksama smatraju se i prakse kojima kupac dobavljaču naplaćuje naknadu za skladištenje i/ili uvrštavanje u ponudu njegovih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i/ili izlaganje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda na policama prodajnog mjesta kupca na maloprodajnoj razini.
Navedenom promjenom, proširen je obuhvat nepoštene trgovačke prakse i na naplaćivanje dobavljaču naknade za skladištenje i/ili uvrštavanje u ponudu njegovih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.
Također, izmijenjen je i dio članka 12. stavka 2. Zakona kojim se propisuju uvjeti za izuzeće od zabrane nepoštenih trgovačkih praksi, a koji sada glasi:
- praksa iz stavka 1. točke 1. ovoga članka neće se smatrati nepoštenom ako dobavljač od kupca traži skladištenje i/ili uvrštavanje u ponudu njegovih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i/ili izlaganje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda na policama prodajnog mjesta kupca na maloprodajnoj razini, a plaćanje te naknade mora biti zasnovano na objektivnim i razumnim, unaprijed utvrđenim kriterijima;
- praksa iz stavka 1. točke 2. ovoga članka neće se smatrati nepoštenom ako dobavljač izričito zahtijeva provođenje promidžbe od strane kupca i ako kupac prije promidžbe navede razdoblje promidžbe, a dobavljač navede količinu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, pokvarljivih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, odnosno proizvodno i tržišno osjetljivih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koju može prodati kupcu po akcijskoj cijeni.
- praksa iz stavka 1. točke 3. ovoga članka neće se smatrati nepoštenom ako oglašavanje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koje provodi kupac izričito traži dobavljač od kupca, a plaćanje mora biti zasnovano na objektivnim i razumnim, unaprijed utvrđenim kriterijima;
- praksa iz stavka 1. točke 4. ovoga članka neće se smatrati nepoštenom ako marketing poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji provodi kupac izričito traži dobavljač od kupca, a plaćanje mora biti zasnovano na objektivnim i razumnim, unaprijed utvrđenim kriterijima;
- praksa iz stavka 1. točke 5. ovoga članka neće se smatrati nepoštenom ako dobavljač od kupca izričito traži podatke o izlazu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda dobavljača s blagajni na prodajnim mjestima kupca, a naknada mora biti zasnovana na objektivnim i razumnim, unaprijed utvrđenim kriterijima.
Postupanje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja
Ako stranka u postupku i druge pravne i fizičke osobe iz stavka 1. članka 17. Zakona ne postupe po zahtjevu, Agencija će pokrenuti postupak utvrđivanja postojanja uvjeta za izricanje novčane kazne, te će toj osobi protiv koje je pokrenula postupak dostaviti obavijesto preliminarno utvrđenom činjeničnom stanju i poziv za usmenu raspravu, nakon čega će rješenjem odlučiti o tome je li povrijeđen Zakon i u slučaju povrede izreći novčanu kaznu za tu povredu u skladu s Zakonom.
Radi povećanja transparentnosti i javnosti rada Agencije, Agencija na mrežnoj stranici objavljuje osim svojih rješenja i pravomoćne odluke upravnih sudova povodom tužbi protiv tih rješenja, te odluke Visokog upravnog suda Republike Hrvatske povodom žalbi protiv odluka upravnih sudova.
Poslovne tajne sadržane u navedenim aktima izuzet će se od javne objave. Na taj način svi dionici u lancu opskrbe hranom bit će bolje upoznati sa sudskom praksom, a što će im biti od pomoći prilikom tumačenja Zakona u određenim spornim situacijama. U konačnici, nove promjene Zakona donose značajna poboljšanja u segmentu nepoštenih trgovačkih praksi, od preciznijeg definiranja nepoštenih trgovačkih praksi do transparentnijeg rada provedbenog tijela Zakona, odnosno Agencije, a što će se pozitivno odraziti na sve dionike u lancu opskrbe hranom. No, potrebno je podići i razinu svijesti kod svih dionika o negativnim učincima nepoštenih trgovačkih praksi, s ciljem učinkovitije prevencije neželjenih postupanja, te efikasnije zaštite potrošača.
