Količina oborina tijekom mjeseca listopada bila je veća u odnosu na višegodišnji prosjek na čitavom području Republike Hrvatske. Žetva naše najzastupljenije ratarske kulture, kukuruza, ali i ostalih poljoprivrednih vrsta na nekim je područjima obavljena po suviše vlažnom tlu. Posljedice gaženja i zbijanja tla već su u nekoliko navrata opisane, no još uvijek dio poljoprivrednih proizvođača ne mari za dugotrajne posljedice obrade tla i žetve po neprimjerenim uvjetima vlažnosti tla.

Iako je tijekom mjeseca studenog palo manje oborina u odnosu na prosjek, jesensko oranje se na dijelu poljoprivrednih površina također provelo pri nepovoljnoj vlažnosti tla. Oranje prekomjerno vlažnog tla ima za posljedicu višegodišnje narušavanje strukture tla i značajno smanjenje prinosa na takvim oraničnim površinama. Nakon oranja prekomjerno vlažnog tla stvara se zbijeni, nepropusni sloj, tzv. taban pluga, a upotrebom tanjurača u dopunskoj obradi tlo se dodatno zbija. Oranje isušenog tla također ima negativne učinke: kvari se struktura i troši više energije, a osim toga, radi povećanog otpora pri oranju, dolazi do lomova i deformiranja pluga.

Oranjem se tlo reže, podiže i premješta. Time se izlaže velikom riziku odnošenja djelovanjem vode ili vjetra. Djelovanje erozije se povećava jer se biljni pokrov koji štiti tlo zaorava, a na površinu se izdiže „golo“ tlo. Pri konvencionalnoj obradi, jednom ili dva puta godišnje ore se na punu dubinu oraničnog sloja (20-35 cm). To dovodi do zbijanja dijela obradivih površina radi stvaranja zbijenog sloja ispod radne dubine pluga. Periodičnim podrivanjem može se poboljšati loša makro struktura zemljišta, ali ne i mikro struktura.

Zato kretanje traktora pri idućoj obradi brzo ponovo zbija tlo. Zbijanje tla može utjecati na biljnu proizvodnju promjenom bitnih osobina tla poput distribucije veličine zemljišnih agregata i kontinuiteta pora. Ove promjene utječu na kapacitet tla za zrak, propusnost tla za vodu, mogućnost ukorijenjavanja  biljaka i  usvajanje hraniva. Osnovna obrada tla može se provesti rovilima (rahljenje), podrivačima, odnosno dubinskim prorahljivačima. Navedena oruđa, za razliku od pluga, samo okomito rahle, a ne preokreću tlo.

Odstupanje količine oborine za mjesec listopad
Odstupanje količine oborine za mjesec studeni (izvor: Državni hidrometeorološki zavod)

Pozitivni učinci oranja

Ako se oranje obavi u uvjetima povoljne vlage tla i na kvalitetan način (na ujednačenu dubinu i širinu) tako da površina oranice ostane poravnata i ”čista” od biljnih ostataka, oranje ima niz pozitivnih učinaka: smanjenje populacije štetnih organizama (suzbijanje korova, utjecaj na smanjenje broja štetnih kukaca i glodavaca), zaoravanje žetvenih ostataka (utjecaj na smanjeni razvoj biljnih bolesti; utjecaj na održavanje razine organske tvari u tlu), zaoravanje organskih i mineralnih gnojiva i poboljšivača tla te ispravljanje prethodnih pogrešaka u obradi tla.

Prije nastupanja zimskog razdoblja oranjem se „otvara“ tlo radi akumulacije oborinskih voda i djelovanja niskih temperatura tijekom zimskog razdoblja. Ako se nakon zime na vrijeme „zatvori brazda“, akumulirana zimska vlaga bit će sačuvana u tlu za jare poljoprivredne vrste (kukuruz, soja, suncokret) za dio vegetacije (ljetni mjeseci) u kojem nedostaju oborine. Niske temperature u zimskom razdoblju uslijed smrzavanja i odmrzavanja utječu na stvaranje povoljne strukture i tako obave konačnu „obradu“ tla.

Utjecaj oranja na smanjenje broja štetnih kukaca

Primjera ima puno, ali ćemo u tekstu navesti samo jedan. Kukuruzni moljac (Ostrinia nubilalis Hübner) je jedan od najznačajnijih štetnika kukuruza. Budući da je kukuruzni moljac polifagni štetnik, plodored nema veći utjecaj na pojavu ovog štetnika. Upravo radi toga što kukuruzni moljac pričinjava štete na različitim poljoprivrednim vrstama (paprika, rajčica, jabuka, krizantema, industrijska konoplja,…) mehaničke mjere usmjerene njegovom suzbijanju trebaju se provoditi na cijelom području uzgoja kukuruza. Budući da kukuruzni moljac prezimljava u stabljikama kukuruzinca, kukuruzinac treba usitniti, a zatim pravodobno i potpuno unijeti u tlo. Na taj se način može značajno umanjiti populacija kukuruznog moljca. U loše zaoranim ostatcima dijelovi stabljike kukuruza vire iznad površine tla.

U tim se ostacima mogu nalaziti kukuljice ovog štetnika i ti su ostaci „izvor zaraze“. Nekvalitetnom obradom nije postignut željeni cilj prekida životnog ciklusa kukuruznog moljca.  Kukuljice kukuruznog moljca dobro podnose niske temperature pa prezimljava velik broj štetnika. Leptiri kukuruznog moljca počinju izlijetati oko sredine svibnja, ali, ako su proljeća toplija i ranije. Ovo je podsjetnik da se kukuruzinac na vrijeme i kvalitetno unese u tlo.

Zaoravanje biljnih ostataka

O važnosti unošenja žetvenih ostataka i siderata u tlo radi održavanja razine organske tvari u tlu, gospodarenja vodom u tlu i „života tla“ također se već puno pisalo. Treba napomenuti još nekoliko činjenica. Zaoravanje biljnih ostataka na dubinu veću od 28 cm ima neželjene posljedice u odnosu na brzinu razgradnje. Samo za neke oranične vrste (npr. šećerna repa, krumpir, lucerna, mrkva) treba orati na dubinu 30 cm, a samo u iznimnim slučajevima 35 cm. Dublje oranje nema smisla jer se nepotrebno troši više energije, odnosno poskupljuje obrada tla i povećavaju se troškovi proizvodnje. Za dublje oranje trebaju traktori veće snage, pa je i gaženje tla veće, što kasnije opet rezultira kvarenjem strukture tla. Ako ima potrebe za dubljom osnovnom obradom tla, ona se treba obavljati prorahljivačima koji svojim radnim organima razrahljuju tlo, ali ga ne miješaju na većoj dubini i ne troše energiju za njegovo podizanje i premještanje kao što radi plug. Sustavi obrade ovise o značajkama tla, klimi i opremljenosti gospodarstva poljoprivrednom mehanizacijom i opremom. Različiti sustavi obrade imaju utjecaj na brojnost korovnih vrsta, na životni ciklus štetnih, ali i korisnih organizama tla. Nove znanstvene spoznaje i pad sadržaja organske tvari u tlu ukazuju da prilikom obrade tla treba dobro odvagnuti i odabrati sustav koji će biti najpogodniji za svaku pojedinu poljoprivrednu parcelu, a pri tome voditi računa i o učincima odabranog sustava obrade za naredno razdoblje i buduće generacije.

Ostaci stabljike kukuruza u narednoj poljoprivrednoj vrsti

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2015. do 2019. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakGdje kupiti sjeme domaćih sorti?
Sljedeći članakMF 8S.265 Dyna E-Power Exclusive Masseya Fergusona traktor godine za 2021.
Avatar
Zaposlena u Savjetodavnoj službi na radnom mjestu više koordinatorice za ratarstvo s mjestom rada u Koprivnici. Rođena u Bjelovaru, a srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru gdje je i magistrirala 2011. godine. Rođena je 1966. godine u Bjelovaru. Srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila je u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru, obranivši temu diplomskog rada naslova: “Izbor sorte i gnojidba uljane repice za područje Đelekovca”. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, znanstveno polje Agronomija, znanstvena grana Genetika) završava 2011. godine obranivši magistarski rad naslova: “Agronomska svojstva kultivara virdžinijskog duhana kod različite opskrbljenosti tla dušikom” izrađen pod vodstvom prof. dr. sc. Vinka Kozumplika. Od 1989. godine radi u "Podravki" d.d. prehrambenoj industriji u Koprivnici, na poslovima glavnog tehnologa-istraživača u cjelini Istraživanja i razvoj - Razvoj poljoprivrede, na pokušalištu “Danica”. Tijekom devet godina radi na ispitivanju adaptabilnosti kultivara povrća namijenjenog industrijskoj preradi, na agro-okolišne uvjete sjeverozapadne Hrvatske. Od 1998. godine zaposlena je u Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu na poslovima savjetnika za ratarstvo, u Područnom odsjeku Koprivničko-križevačke županije (danas Savjetodavna služba). Certificirani je sudac za natjecateljsko oranje, te je sudjelovala u organizaciji 59. svjetskog natjecanja u oranju u Biogradu na Moru 2012. godine. Suradnica je u Gospodarskom listu i Mljekarskom listu, kao i u lokalnom tisku.