U broju 22 Gospodarskog lista pisali smo o komasaciji poljoprivrednog zemljišta kroz Nacionalni plan za otpornost i oporavak 2021.-2026. za što je osigurano 250 milijuna kuna. U ovom broju donosimo nastavak članka.

Jedan od uzroka usitnjenosti poljoprivrednih površina u nas je i uvriježeno nasljedno pravo više i prodaja dijelova parcela manje. To ubuduće sprječava jer; „Nakon provedene komasacije zabranjeno je provoditi geometrijsku diobu na komasiranom zemljištu u roku od 99 godina od dana pravomoćnosti rješenja o komasaciji.

Uspostavlja se informacijski sustav komasacije

Često je nakon neke mjere dolazilo do prestanka praćenja promjena. Ovaj se puta za potrebe planiranja, provedbe, nadzora te trajnog praćenja stanja komasiranog zemljišta uspostavlja i vodi informacijski sustav komasacije.

Ali, moguće je i da se odbije zahtjev za postupkom komasacije. Ako se npr. utvrdi da bi se provođenjem komasacije mogli pogoršati uvjeti za poljoprivrednu proizvodnju sudionika komasacije ili da nisu osigurane propisane mjere zaštite tla, bioraznolikosti i krajobrazne raznolikosti.

Često na pojedinim česticama nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi. U takvim se slučajevima sve aktivnosti u svezi komasacije mogu izvršavati samo solidarno. Tada će se u odnosu prema trećima i prema ostalim suvlasnicima iste katastarske čestice kod donošenja odluka u postupku komasacije uzimati da su jedna osoba. Posebno kod utvrđivanja granične površine komasacije“.

Velika uloga Povjerenstva

Komasacija je dragovoljni postupak pojedinaca. Nositelj komasacije prije pokretanja postupka poziva na sastanak vlasnike zemljišta na području na kojem se planira komasacija. Tamo ih upoznaje sa svrhom i uvjetima pod kojima se namjerava provesti komasacija. Radi njihovih primjedbi, prijedloga, davanja suglasnosti na Prijedlog idejnog rješenja te izbora člana Povjerenstva za provedbu komasacije. 

Povjerenstvo, na kojemu je velika odgovornost za pravično i efikasno provođenje komasacije sastoji se od sedam članova. I to predsjednika, pet članova te tajnika. Predsjednika Povjerenstva i njegovog zamjenika imenuje se iz redova službenika zaposlenih kod nositelja komasacije. Oni imaju završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij agronomske, geodetske ili pravne struke, s radnim iskustvom u struci od najmanje 7 godina.

Iste uvjete trebaju ispunjavati i dva člana odnosno njihovi zamjenici koje su zaposleni u Ministarstvu poljoprivrede. Jedan član i njegov zamjenik imenuju se iz redova sudaca imenovanih u nadležnom općinskom sudu. Jedan član i njegov zamjenik imenuju se iz redova državnih službenika geodetske struke zaposlenih u Državnoj geodetskoj upravi. Moraju imati radno iskustvo u struci od najmanje 7 godina. Jedan se član bira na sastanku vlasnika koji imaju najmanje 51 % ukupne površine na kojem se planira komasacija.

Uloga Povjerenstva je ogromna. Ono odlučuje o svim sporovima u vezi s komasacijom i u vezi s naknadom štete između pojedinih sudionika komasacije te sudionika komasacije i izvođača radova; osim u sporovima u vezi ugovora o izvođenju radova i u vezi s korištenjem zemljišta bez zakonske osnove.

Povjerenstvo koordinira uređenje vlasničkih, stvarnopravnih i drugih odnosa na zemljištu. Zatim radova na izgradnji vodnih građevina za melioracije i drugih radova u skladu sa sklopljenim ugovorima i o dovršenju radova u određenim rokovima, a zaključkom može zatražiti od nositelja komasacije da putem javnog natječaja pribavi usluge stručnog nadzora za poslove i radove iz ovoga stavka. Povjerenstvo donosi i rješenje o provođenju komasacije. Njegov sastavni dio je popis katastarskih čestica na kojima će se provoditi komasacija.

Povjerenstvo će i odrediti usmenu javnu raspravu o prijedlogu diobe komasacijske gromade i dodjele zemljišta. Zatim o površini zemljišta koja se osigurava za opće potrebe, za zajedničke potrebe naselja i sudionika komasacije, odnosno o dodjeli zemljišta pojedinačno za svakog sudionika komasacije koji je u postupku komasacije ostvario to pravo, kao i o osnivanju novih katastarskih čestica.

Na temelju odluka Povjerenstva, u skladu s rezultatima usmene javne rasprave provedene o diobi komasacijske gromade i dodjeli zemljišta, ovlaštena osoba za geodetske poslove izrađuje digitalni katastarski plan. U njega su unesene dodijeljene katastarske čestice te sastavlja iskaz zemljišta o stanju nakon diobe komasacijske gromade.

 15 dana za prigovor

Nakon obilježavanja dodijeljenih katastarskih čestica na terenu, povjerenstvo objavljuje na javni uvid u trajanju od 15 dana; iskaz zemljišta o stanju nakon diobe komasacijske gromade s preglednim planom dodijeljenih katastarskih čestica, s objavom na oglasnoj ploči i u službenom glasilu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno Grada Zagreba, na čijem se području komasacija provodi. Sudionik komasacije na iskaz i pregledni plan objavljene na javnom uvidu može podnijeti prigovor Povjerenstvu od objave do najkasnije u roku od 15 dana od završetka istog javnog uvida.

Stanje i izgled čestica prije i nakon komasacije

Zanimljivi prijedlozi Zakona

Postoji još zanimljivih odrednica u prijedlogu Zakona, ali u izradi Zakona pokušalo se da:

  • se pojednostavi proces donošenja odluke za pokretanje komasacije
  • zaštiti sudionike komasacije tj. da sama nadioba zadovolji većinu sudionika
  • komasacija riješi desecima i više godina neriješene vlasničke odnose nad poljoprivrednim površinama
  • rezultat komasacije ne bude jednostavno okrupnjavanje parcela nego i ekonomski konkurentnija buduća poljoprivredna proizvodnja
  • područje nakon komasacije bude otpornije barem na sve izraženije vodne ekstreme jer se predviđa i izgradnja hidromelioracijske infrastrukture
  • troškove komasacije ne osjete sudionici tj. vlasnici poljoprivrednih površina koji su ušli u komasacijsku gromadu te da oni nemaju novčanih troškova u postupku komasacije.

Prethodni članakPosljednji dan prijava za potpore u sektorima stočarstva i peradarstva
Sljedeći članak70 milijuna kuna potpore za sjemenare i rasadničare
prof.dr.sc. Ivo Grgić
Ivo Grgić redoviti je profesor u trajnom zvanju na Agronomskim fakultetu u Zagrebu gdje je voditelj nekoliko predmeta. Predavao je i na drugim fakultetima u Zagrebu, Kninu, Splitu. Bio je gost profesor u Sloveniji, Makedoniji i BiH. Usavršavao se u Sloveniji, Makedoniji, BiH, Mađarsko, Španjolskoj, Grčkoj itd. Voditelj je i suradnik na mnogim znanstvenim, stručnim, razvojnim i drugim projektima, a objavio je više od 150 znanstvenih i stručnih radova/publikacija. Autor je i koautor nekoliko knjiga, udžbenika, priručnika. Urednik je te recenzent nekoliko udžbenika i studijskih programa. Član je uređivačkih odbora domaćih i inozemnih časopisa. Znanstveni interes je osim poljoprivredne politike i razvitak ruralnih područja te ruralni turizam, posebno agroturizam. Često sudjeluje u popularizaciji znanosti i struke te je čest gost elektronskih i tiskanih medija, a vesele ga susreti s „poljoprivrednim proizvođačima, prerađivačima te stanovnicima ruralnih područja“ gdje nastupa samostalno ili timski govoreći o aktualnim temama, Posebno rado komentira aktualne probleme u Gospodarskom listu, te Slobodnoj Dalmaciji. Član je, utemeljitelj i u dva mandata predsjednik Hrvatskog agroekonomskog društva. Član suradnik je Internacionalne akademije nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovi, član Akademije poljoprivrednih znanosti Hrvatske, Matice Hrvatske, HKD Napredak te Udruge Hrvata BiH Prsten gdje je predsjednik zaklade PRSTEN.