Već polako blijede sjećanja na posljednju provedenu komasaciju na području Republike Hrvatske. Kad se pomislilo da sljedeće još dugo neće biti, javnost je saznala da se ipak nešto događa. Tako je nedavno, početkom listopada, u medijski prostor došla informacija o objavi „Javnog poziva za restrukturiranje poljoprivrednog zemljišta i komasaciju kroz provedbu NPOO-a 2021. – 2026.“

U javnom pozivu „Ministarstvo poljoprivrede poziva jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na iskaz interesa za sudjelovanjem u provedbi postupka komasacije poljoprivrednog zemljišta iz sredstava u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti kroz reformsku mjeru. Ona se odnosi na unaprjeđenje sustava za restrukturiranje poljoprivrednog zemljišta, komasaciju i ulaganja. Osigurana sredstva za provedbu ove mjere kroz NPOO 2021. – 2026. iznose 250 milijuna kuna. Javni poziv objavljen je u utorak, 5. listopada 2021., a rok za iskazivanje interesa je 60 dana od objave istog.

Izrada prijedloga Zakona ubrzo u zakonskoj proceduri

Da se radi o provedivoj aktivnosti u sklopu poljoprivredne politike trebala bi jamčiti i izrada „Nacrta prijedloga Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta“ koji će se ubrzo naći u e-savjetovanju, a onda i u saborskoj proceduri.

Novi Zakon o komasaciji i Akcijski plan provedbe komasacije donose se s ciljem provedbe komasacije najmanje 18 tisuća hektara do kraja prvog kvartala 2026. godine – uključujući usklađeno zemljišno knjižno, katastarsko stanje i stanje na terenu, izgrađenu mrežu poljskih puteva i kanala tamo gdje je potrebno, kao i realizaciju 90 postaja za monitoring stanja poljoprivrednog zemljišta. 

U sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti Republike Hrvatske, a u sklopu Plana obnove za Europu (Next Generation EU), Hrvatskoj je na raspolaganju ukupno 9,9 milijardi eura (6,3 milijardi eura bespovratnih sredstava i 3,6 milijardi eura zajmova). Tome je u poljoprivredi namijenjeno 988 milijuna kuna što čini 1,3 % ukupnih odnosno 2,1 % bespovratnih sredstava. Puno ili malo, za raspravu je i odgovori zainteresiranih bi bili vjerojatno različiti. Ipak, za komasaciju (250 milijuna kuna) i Program trajnog praćenja stanja (monitoring) poljoprivrednog zemljišta (13 milijuna kuna) odlazi skoro trećina ukupno poljoprivredi namijenjenih sredstava.

Dinamika cijelog postupka je zadana i ne smijemo dovesti u pitanje provedbu ove bitne agrotehničke mjere, koja predviđa sljedeće:

  • do kraja 2021. godine usvajanje Zakona o komasaciji te Akcijskog plana provedbe komasacije;
  • do kraja trećeg kvartala 2023. trebaju biti izrađeni glavni projekti po kojima se provodi komasacija;
  • do kraja prvog kvartala 2026. godine se mora okončati komasacija na najmanje 18.000 ha;
  • do kraja drugog kvartala 2026. će biti uspostavljeno i opremljeno 90 postaja za trajno praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta te će biti uspostavljen sustav praćenja.

Zbog čega se do sad odgađalo s tom aktivnošću?

Iako će vječna gunđala i sumnjivci postavljati (ne)suvisla pitanja kao što su „zbog čega se do sada čekalo sa ovom aktivnošću, hoće li komasacija biti pošteno i pametno obavljena“ pa do onih da predviđene površine predstavljaju samo oko 2 % oranica i vrtova, najava i provedba komasacije treba razveseliti sve one koji se bave poljoprivredom.

U cijelom procesu sudjelovali su predstavnici zainteresiranih skupina, od agronoma, pravnika, geodeta, do proizvođača. Konačni sud će ubrzo moći dati svi zainteresirani preko e-savjetovanja te neki i u saborskoj raspravi.

Prijedlog Zakona se sastoji od 58 članaka kojim se regulira provedba komasacije kao i neke bitne odrednice za razdoblje nakon samog postupka. Cijeli Zakon se sastoji od sljedećih dijelova i to osnovne odredbe, zajedničke odredbe, pokretanje komasacije, postupak provođenja komasacije, troškovi komasacije, upravni nadzor, prekršajne odredbe, prijelazne i završne odredbe.

Svrha komasacije poljoprivrednog zemljišta je omogućavanje ekonomičnijeg iskorištavanja poljoprivrednog zemljišta uz povoljnije uvjete za poljoprivrednu proizvodnju i ruralni razvoj

Već na početku prijedloga Zakona se navodi da je „svrha komasacije poljoprivrednog zemljišta omogućavanje ekonomičnijeg iskorištavanja poljoprivrednog zemljišta uz povoljnije uvjete za poljoprivrednu proizvodnju i ruralni razvoj“. S time se „stvaraju povoljniji uvjeti za razvoj poljoprivredne proizvodnje, osnivanjem većih i pravilnijih katastarskih čestica, izgradnjom poljoprivrednih putova, vodnih građevina za melioracije te izvođenjem i drugih radova na uređenju zemljišta namijenjenog poljoprivredi.

“ Postupkom komasacije se također „uređuju putne i kanalske mreže te nesređeni vlasnički, stvarnopravni i drugi odnosi na zemljištu.“

A važno je i da se naglasilo da je „komasacija od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku“. Svi postupci koji se provode za potrebe komasacije su hitni postupci.

Specifičan odnos prema vlasništvu i često u precijenjivanju prave vrijednosti zemljišta uvažava se te se njima „iz komasacijske gromade dodjeljuje novo zemljište jednake vrijednosti i u što manjem broju katastarskih čestica, uz odbitak vrijednosti zemljišta za opće potrebe, zajedničke potrebe naselja i sudionika komasacije“.

Ipak, uvažavajući razlike u bonitetu i udaljenosti pojedinih parcela od gospodarskog dvorišta određeno je da „vrijednost zemljišta koje se sudioniku komasacije dodjeljuje, ne može biti manja od 90 % niti veća od 120 % od vrijednosti zemljišta koje je unio u komasacijsku gromadu“.

Također, nastojati će se da se prilikom diobe komasacijske gromade i dodjele zemljišta. Sudioniku komasacije zemljište članova obiteljskog kućanstva i obitelji dodjeljuju jedno uz drugo.

Iako je do današnjih dana poljoprivredno zemljište rijetko poslužilo kao kreditno jamstvo, ipak se i o tome vodilo računa te se „Hipoteke uknjižene na nekretninama koje ulaze u komasacijsku gromadu prenose na nekretnine koje su dodijeljene vlasniku iz komasacijske gromade s istim prvenstvenim redom.“

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPotvrđena influenca ptica kod divljih ptica i domaće peradi u Hrvatskoj
Sljedeći članakRekordno povećanje prodaje poljoprivredne mehanizacije na svjetskoj razini
prof.dr.sc. Ivo Grgić
Redoviti profesor na Agronomskim fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: nepoljoprivredne djelatnosti, ruralni razvoj, zaposlenost, cijene poljoprivrednih proizvoda. Prof. dr. sc. Ivo Grgić je rođen 16. kolovoza 1960. godine u Potočanima, gdje pohađa osnovnu a srednju elektrotehničku školu završava u Odžaku. Na Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu (sadašnji Agronomski fakultet) upisuje se 1979. godine i to na agroekonomski smjer. Diplomirao je godine 1983. godine, a 1984. upisuje postdiplomski studij iz Ekonomike poljoprivrede na istom fakultetu. Od godine 1984. uposlen je u Institutu za ekonomiku poljoprivrede Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Magistarski rad naslova "Radna snaga i zaposlenost na seljačkim gospodarstvima SR Hrvatske", obranio je 29. studenog 1989. godine. Doktorsku disertaciju pod naslovom "Promjenjivost proizvođačkih cijena glavnih poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj" brani 19. rujna 2000. godine. Od 14. 07. 2011. profesor je na Agronomskom fakultetu u Zavodu za agrarnu ekonomiku i ruralni razvoj. Član je uređivačkog odbora časopisa Agronomski glasnik (od 2010.), Agroeconomica croatica (od 2012.), Economics of Agriculture (od 2012.), International Journal of Sociology and Anthropology (od 2012.), Sustainable Agriculture Research (od 2012.), E3 Journal of Agricultural Research and Development (od 2013) i Agroekonomika (od 2014). Voditelj je i suradnik na mnogim znanstvenim, stručnim, razvojnim i drugim projektima, a objavio je mnoštvo znanstvenih i stručnih radova više od 120 znanstvenih i stručnih radova/publikacija od toga 8 radova iz skupine a1. Autor je priručnika pod naslovom „Agroekonomski modeli u ekološkoj hortikulturnoj proizvodnji : priručnik za profesore srednjih poljoprivrednih škola“ Također je koautor knjige – monografije „Jalžabet između prošlosti i budućnosti – stotinu četrdeset godina u životu jednog sela“. Koautor je i sveučilišne knjige „Poljoprivreda Hrvatske do 1990. godine“. Koordinator je modula Osnove agroekonomike, Uvod u makroekonomiku i Agroturizam na preddiplomskom studiju Agronomskog fakulteta te Ekonomika agroekompleksa na Doktorskom studiju Ekonomika poljoprivrede. Suradnik je na modulima Ruralni turizam i Poljoprivreda, gospodarski rast i razvitak (diplomski studij) te Suvremeni transportni sustavi i robni tijekovi u poljoprivredi (doktorski studij Poljoprivredne znanosti). Znanstveni interes je zaposlenost na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, cijene i cjenovna politika u poljoprivredi, razvitak ruralnih područja uključivši agroturizam. Predsjednik je i jedan od utemeljitelja Hrvatskog agroekonomskog društva te član Europskog društva agrarnih ekonomista. Oženjen i otac kćeri.