Opći gospodarski oporavak uzrok je rekordnom povećanju prodaje poljoprivredne mehanizacije u svim većim zemljama! Ključan za porast prodaje je i “dobar učinak poljoprivredne proizvodnje” . I to ne samo ove godine, već se očekuje rast biljne proizvodnje od 18 % i stočarske proizvodnje od 13 % u sljedećih devet godina. To će podržati pozitivne tendencije i u prodaji poljoprivredne mehanizacije i opreme, izrečeno je na marginama nedavnog sajma poljoprivredne mehanizacije i opreme EIMA International u Bologni u Italiji.

U prvih 9 mjeseci ove godine novoregistrirano je u SAD-u 246 tisuća traktora. To je porast od 12 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U Indiji, najvećem svjetskom tržištu prodanih jedinica, ostvaren je porast od 25 %. U prvih 9 mjeseci ove godine novoregistrirano je 680 tisuća strojeva. A još 9 od 10 indijskih farmera čeka na traktor.

Porast prodaje i u Europi

U europskim zemljama u prva tri ovogodišnja kvartala zabilježen je porast u odnosu na prošlu godinu od 6,8 % koliko je ostvareno u Njemačkoj. Potom 13 % više u Španjolskoj, 20 % u Velikoj Britaniji i čak 44 % više u Italiji. U Turskoj je zabilježen porast od čak 49 % s više od 39.000 strojeva.

S obzirom na projekcije FAO-a o spomenutom povećanju rasta ratarske i stočarske proizvodnje, zbog rasta stanovništva, za očekivati je i daljnji porast prodaje traktora i poljoprivredne mehanizacije sveukupno. Za očekivati je uz porast kvantitete i porast kvalitete proizvodnje kako bi se zadovoljila potražnja za visokokvalitetnom hranom. To je nemoguće ostvariti bez kvalitetne poljoprivredne opreme i mehanizacije.

Porast prodaje poljoprivredne mehanizacije, a samim time i traktora ostvaren je u ovoj godini unatoč produžetku rokova isporuke, problemima u nabavi nekih dijelova za kompletiranje strojeva i povećanju cijena traktora.

Povećanje cijena traktora od početka pandemije, dakle u zadnjih 20 mjeseci, računamo da je ostvareno od cca 14 %. Ovo povećanje je došlo nakon velikih povećanja cijena traktorima i samohodnim strojevima uslijed podizanja standarda kod ispušnih plinova odnosno ekologije.

Pojačan porast prodaje traktora jačih snaga

U prvih 9 mjeseci ove godine u RH također je ostvaren porast broja novoregistriranih traktora za 10 komada (1,34 %). Bez Belarusa je prodano 759 novih traktora. Unatoč produžetku rokova isporuke, za očekivati je da ćemo do kraja ove godine prijeći broj od 1000 novoregistriranih traktora u RH. Porastao je broj prodanih traktora jačih snaga. Pri tomu je u prvih 9 mjeseci ove godine prodano 259 traktora snage iznad 81 KS,. To je za 31 komad više nego u istom razdoblju prošle godine kada je novoregistrirano 228 traktora iznad 81 KS.

Porast prodaje traktora jačih snaga ostvaren je i bez potpora iz EU fonda za ruralni razvitak. Porast prodaje nekih brendova traktora manjih snaga (kao npr. Hittner, Kioti i Same) je moguće uvjetovan potporama iz EU fondova za “male i mlade poljoprivrednike”.

Za očekivati je u bliskoj budućnosti porast prodaje novih traktora manjih snaga. To je zato jer je u otvorenim natječajima za “male i mlade poljoprivrednike” prekinuta praksa mogućnosti nabave rabljene poljomehanizacije. Samim time i rabljenih traktora. Ali zato u ovoj godini očekujemo i dalje vrlo visok broj novoregistriranih rabljenih traktora.

Ovogodišnja dobra poljoprivredna proizvodnja i (pre)visoke cijene osnovih poljoprivrednih proizvoda (daleko više poraslih cijena u odnosu na cijene poljomehanizacije) osnova su za daljnje investiranje u poljoprivredu. Poseno u tehnološki naprednu poljomehanizaciju u nadolazećem razdoblju, a očekujući uskoro i potpore za ulaganje u poljomehanizaciju i opremu.

Ako se ostvari strategija razvitka poljoprivredne proizvodnje, koja je u usvajanju, i koja predviđa porast poljoprivredne proizvodnje s današnjih 20 na 30 milijardi kuna u narednih 9 godina (do 2030. g.) teško je pretpostaviti koliko će to povećati broj novoregistriranih novih traktora i nove poljomehanizacije u Republici Hrvatskoj uopće.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKomasacija poljoprivrednog zemljišta – napokon
Sljedeći članakSnažniji imunitet uz jogurt
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.