Građani su sve više zabrinuti kako će uspjeti osigurati osnovne životne potrebe za hranom i energijom. Cijene svaki mjesec sve intenzivnije rastu. Uz već prije izražen strah zbog nesigurnosti opskrbe hranom i mogućim nestašicama energenata, cijela EU se bori s visokom inflacijom. U takvim uvjetima je pitanje kuca li nam recesija na vrata.
Za sad većina europskih gospodarstava ne bilježi dva uzastopna kvartala negativnog rasta. To bi značilo ulazak u recesiju, no svi pokazatelji i trendovi upućuju na značajno umanjenje gospodarskih aktivnosti. One stvaraju veliki rizik od recesije od početka iduće godine te daljnji rast cijena hrane.
Unatoč takvim okolnostima stabilna opskrba hranom u Europskoj uniji još uvijek nije ugrožena. Stvarni rizik je da zbog ranjivosti, zajedno s visokim ulaznim troškovima, može dodatno potaknuti cijene hrane do točke u kojoj one postaju nedostupne za najsiromašnije stanovnike Europske unije. Situacija je vrlo ozbiljna. Danas se konačno shvaća da je poljoprivreda i proizvodnja hrane ključna sigurnosna politika.
FoodDrinkEurope, udruženje europske prehrambene industrije upozorava da su zalihe nekih kritičnih sirovina već pri kraju. Cijene naglo rastu. Europska komisija je usvojila privremeni krizni okvir kako bi državama članicama EU omogućila potporu pogođenim poduzećima. Uspostavila je stručnu skupinu unutar europskog mehanizma za pripravnost i odgovor na krizu sigurnosti hrane (EFSCM), kao dio svog plana za krizne situacije s hranom.
FoodDrinkEurope smatra da europskim tvrtkama za hranu i piće treba staviti na raspolaganje dovoljno energije po pristupačnim cijenama u slučaju nestašice energije za održavanje proizvodnje hrane. Također i ublažavanje regulatornih strogih pravila u označavanju hrane, službenim kontrolama hrane te promjene u carinskim sustavima za neke sirovine kako bi se nadomjestile one koje nedostaju.
Potreban je cijeli niz mjera
U raznim sektorima prehrambene industrije ima potrebe za brzim prilagodbama i uvjetima na tržištu. Tako je Europska komisija dala preporuke da se u zemljama Europske unije mogu koristiti najniže stope poreza na dodanu vrijednost (PDV) na hranu i privremeno dopustiti poljoprivrednicima korištenje područja koja su trebala biti ostavljena za ugar, biološku raznolikost, za proizvodnju hrane i hrane za životinje, ističu u SMARTER-u.
Procjena stručnjaka SMARTER-a je kako je vrlo realna opcija da bi moglo doći do usporavanja poslovnih aktivnosti zbog svih naprijed navedenih poremećaja. Zbog tog se traže rješenja i predlaže donošenje cijelog niza mjera. One bi u kratkom roku omogućile tvrtkama da nastave proizvodnju. Na razini Europske unije donesen je i privremeni krizni okvir za odobravanje državnih potpora. Sve kako bi omogućio nastavak proizvodnje, naročito u malim i srednjim tvrtkama.
Od poljoprivrede i prehrambene industrije se traži, kod moguće prehrambene krize, da proizvede hrane što je više moguće. Sve kako bi se nadomjestile isporuke iz Ukrajine i Rusije. Tako se pokušava uključiti što više zemljišta u poljoprivrednu proizvodnju te zamijeniti usjeve koji namijenjene hranidbi stoke usjevima za ljudsku prehranu. To bi imalo izravan utjecaj na stočarski sektor i industriju mesa. Stalni su pritisci da se provedba dijela zelenih politika, koji se odnose na proizvodnju hrane, odgodi dok traju ovakve okolnosti.
Paket pomoći europskim poljoprivrednicima
Europska komisija je krajem svibnja usvojila paket potpore u visini 500 milijuna eura. Sve kako bi se europskim poljoprivrednicima omogućilo da nastave s proizvodnjom, unatoč enormnom rastu ulaznih troškova. Povećanje cijena energije, gnojiva, hrane za životinje, ambalaže i plaća radnika utječu na gubitke, velike probleme s likvidnošću i novčanim tokovima. Posebno pogađaju mala i srednja poduzeća u poljoprivredi i preradi hrane. Ovaj paket pomoći temelji se na mogućnosti da države članice donesu odluke i preusmjere 5 % svog proračuna za ruralni razvoj za razdoblje od 2021. do 2022. za izravnu potporu dohotku poljoprivrednika.
Obiteljska poljoprivredna gospodarstva, mala i srednja poduzeća koji su najviše pogođeni krizom mogli bi dobiti 15.000 eura, a poduzeća u preradi hrane do 100.000 eura. Uplate se trebaju obaviti najkasnije do 15. listopada 2023. godine. Države članice moraju donijeti izmjene i dopune svog Programa ruralnog razvoja.
Ministarstvo poljoprivrede od početka COVID-19 krize je odobrilo iz državnog proračuna i sredstava Zajedničke poljoprivredne politike razne pakete pomoći gotovo svim poljoprivrednim sektorima. Sad je u najavi i novi paket pomoći sektoru stočarstva s 80 milijuna kuna. Vjerujemo da će se što prije, sukladno paketu pomoći Europske komisije, pripremiti izvanredna potpora za poljoprivrednike i prerađivače. Ona će se financirati iz Programa ruralnog razvoja. O tome koliko će biti brzi i efikasni ti paketi pomoći prvenstveno sada ovisi jesenska sjetva ozimih kultura. Također i zaustavljanje negativnih trendova u stočarstvu, zaključuju u SMARTER-u.
