KTC d.d. obiteljska tvrtka u vlasništvu Ivana Katavića, počela je poslovati 1992. godine. Prvi trgovački centar otvoren je 1994. godine u Križevcima. Posebno mjesto u poslovanju zauzima kooperativna proizvodnja sa selom. Svima je poznata i simpatična sova, zaštitna maskota tvrtke. O planovima i razvoju tvrtke razgovarali smo s predsjednicom Uprave KTC d.d., gospođom Daliborkom Kranjčić.

  • KTC uskoro obilježava 30 obljetnicu od osnutka. Kroz što je tvrtka sve prolazila u tri desetljeća i kako je rasla?

-Da, približava nam se polako 30. rođendan. U današnjim uvjetima rada na tržištu na tu brojku možemo biti iznimno ponosni. KTC d.d. je obiteljska firma od samog osnutka. U 100 % vlasništvu je g. Ivana Katavića. Osim jasne, konsolidirane i efikasne vlasničke strukture uvjerena sam da je kontinuitet kadrova koji njegujemo od osnivanja tvrtke jedan od glavnih razloga uspješnosti našeg poslovanja kroz dugi niz godina. Većina ključnih rukovodećih kadrova je u kompaniji od samih početaka te su zajedno s njom rasli, učili i razvijali se. U samom početku osnovna djelatnost tvrtke bila je djelatnost trgovine.

Bilo je godina kad smo otvarali i po četiri Robna centra godišnje. Već u samom početku politikom niskih cijena i širinom asortimana zadobili smo povjerenja potrošača. Uz Robne centre paralelno su se gradili i restorani. Oni su po svojoj iznimno kvalitetnoj ponudi i pristupačnim cijenama ubrzo postali nadaleko prepoznatljivi. Bilo je to prilično intenzivno razdoblje no uvijek se vodilo računa da se razvijamo u skladu s mogućnostima ne dovodeći stabilnost tvrtke u pitanje.

Predsjednica Uprave KTC d.d. gđa. Daliborka Kranjčić

Hrvatski proizvod zauzima posebno mjesto u poslovanju

Kad se vratimo unatrag možemo govoriti o izazovnim i zahtjevnim trenucima, ovisno o situaciji na tržištu, stanju u državi. Međutim kad je strategija jasna, ciljevi postavljeni realno i pri tome imate stabilan i kvalitetan kadar, nema nepremostivih prepreka. Ako bi trebalo izdvojiti godinu koja je svakako bila drugačija od svih ostalih onda je to prošla godina koju je obilježila pojava izazvana COVID-19 pandemijom gdje smo doslovce „preko noći“  morali reorganizirati poslovanje kako bi ispoštovali sve odluke Civilnog stožera i nastaviti poslovanje, a pri tome osigurati našim potrošačima sigurnu i nesmetanu opskrbu.

A ono što bi danas bilo važno za istaknuti je da smo jedini trgovački lanac koji ne radi nedjeljama, blagdanima i državnim praznicima od početka 2020. godine. Time smo dodatno osvojili simpatije naših djelatnika, potrošača, poslovnih partnera i cijelog tržišta. Na tržištu smo prisutni 28 godina te djelujemo u 12 županija i 25 gradova. Imamo ukupno 27 supermarketa i nekoliko specijaliziranih prodavaonica, 21 poljoljekarnu i 15 benzinskih postaja. U djelatnosti ugostiteljstva usluge pružamo kroz 18 restorana, 2 kavane, 4 caffe bara i 2 bistroa. Trenutno zapošljavamo nešto manje od 1500 djelatnika i promet nam se na godišnjoj razini bliži brojci od 2,0 milijarde kn.

KTC poljoprivredne ljekarne imaju bogat asortiman

ktc
Domaći proizvodi u ionako bogatom asortimanu
  • Zaista impresivno! No, koje je posebno mjesto u poslovanju tvrtke?

-To je kao da pitate roditelja koje mu je dijete najdraže. Sve segmente poslovanja odrađujemo krajnje profesionalno, kvalitetno i posvećujemo im jednaku pažnju. Ali, ako pričamo o nečemu što je svima nama usađeno duboko to je briga za potrošača, ljubav prema domaćem proizvodu, domaćim proizvođačima. Oduvijek smo naglašavali da smo hrvatski lanac koji podupire plasman domaće robe i njeguje odnose s domaćim proizvođačima. I zato se može reći: hrvatski proizvod definitivno zauzima posebno mjesto u tvrtki.

  • Što sve otkupljujete od domaćih proizvođača? Koji su osnovni preduvjeti koje proizvođači moraju udovoljiti i gdje se mogu javiti za dogovor?

-KTC od samih početaka njeguje odnose i podržava lokalne i domaće poljoprivredne proizvođače, osobito voća i povrća. Naše mišljenje je da Hrvatska ima dovoljno kvalitetnih obradivih površina i da ne bismo trebali uvoziti hranu, a naročito voće i povrće. Otkupljujemo gotovo sve proizvode koji se mogu naći u ponudi (krumpir, luk, kupus, karfiol, salatu, tikvice, papriku, patlidžan, krastavce, jabuke, lubenice, dinje, jagode, breskve, nektarine, borovnice, i ostale bobičaste i orašaste proizvode) i koji se proizvode u određenim razdobljima tijekom godine te kao svježe ubrani dolaze na naše police. U podršci domaćim proizvođačima usko surađujemo s Ministarstvom poljoprivrede i Ministarstvom gospodarstva. Uključujemo se u njihove inicijative kad god je to moguće. Preuzete proizvode svih, a ne samo domaćih dobavljača kojima je to posebno važno, plaćamo uvijek i na vrijeme, u kratkim rokovima, i koliko imamo saznanja, s nama kao partnerom iznimno su zadovoljni.

Slogan „Naše je domaće“ kojim su označeni svi proizvodi nabavljeni na taj način pomaže potrošaču prepoznati upravo domaći proizvod naših proizvođača. Ono što nam je bitno i važno kod naših partnera je da tijekom proizvodnje prate dobru poljoprivrednu praksu kako bi krajnji proizvodi zadovoljavali standarde kvalitete prilikom stavljanja na tržište. Svi koji su spremni ponuditi svoju robu KTC-u mogu se svakodnevno javiti u naš poljoprivredni odjel na broj telefona  048/628-555 kod direktorice gđe. Anite Pofuk gdje će ih ona sa svojim timom saslušati i vidjeti mogućnosti eventualne suradnje.

  • Odlučili ste se i za uzgoj povrća iz vlastite proizvodnje. Što vas je navelo na taj korak, što se proizvodi i kakvi su daljnji planovi?

-G. Katavić je idejni začetnik vlastite proizvodnje. Kako smo dosta naučili u suradnji s domaćim proizvođačima uvidjeli smo da i mi sami imamo dovoljno znanja, iskustva i volje ponuditi potrošačima proizvod koji ćemo samo uzgojiti. Tako smo u vlastitu proizvodnju krenuli prije 10-ak godina postavljanjem plastenika za konvencionalni uzgoj na zemlji. U njima danas uzgajamo, ovisno o planu proizvodnje, više ciklusa salate kroz godinu te salatne krastavce i papriku.

U želji da proširimo ponudu i potrošačima ponudimo prepoznatljiv proizvod prije dvije godine krenuli smo u širenje vlastite proizvodnje s hidroponskim uzgojem rajčice. Danas uzgajamo rajčicu na ukupno 1,5 ha u modernim plastenicima pod kontroliranim uvjetima, uz biološku zaštitu, što u konačnici osigurava visoko kvalitetan proizvod, izvrsnog okusa koji su potrošači vrlo brzo prepoznali. U roku 24 h od berbe svježa rajčica dolazi do potrošača.

Od vlastite proizvodnje, prošle godine u kućanstvima naših potrošača konzumiralo se ukupno 635 tona rajčice, 40 tona krastavaca, 5 tona paprike i 85000 komada salate. Što se tiče planova za budućnost to je sigurno područje u kojem ima dovoljno prostora za razvoj. Tako da i mi razmišljamo o daljnjem širenju.

Društveno odgovorna tvrtka

  • Vaše poslovanje možemo označiti i kao društveno odgovorno. Koji su to projekti i ciljevi koje zastupate?

-KTC, osim brige o svojim zaposlenicima, poslovnim partnerima, oduvijek vodi brigu i o široj društvenoj zajednici. Smatramo kako je to nužni segment poslovanja svakog odgovornog poslovnog subjekta. Kroz razne projekte Društveno odgovornog ponašanja, što samostalno, što u suradnji s našim poslovnim partnerima odrađujemo već dugi niz godina razne projekte. Pomažemo rad udruga, sudjelujemo pri obnavljanju škola i vrtića. Izdvajamo značajna sredstva u humanitarne svrhe, pomoći pri liječenju socijalno ugroženim obiteljima i pojedincima. Donacijama i sponzorstvima pomažemo lokalnoj zajednici prilikom organiziranja brojnih kulturnih, sportskih i drugih manifestacija. U sklopu tvrtke djeluju i dva sportska kluba, Rukometni klub KTC i karate klub KTC. Cilj je kroz sport usmjeravati mlade ljude pravim vrijednostima. Cilj je i educirati ih kako bi u budućnosti mogli voditi kvalitetniji i zdraviji život.

  • Često privlačite kupce i brojim nagradnim igrama, može se reći da ste lanac s najvećim i najzanimljivijim fondom nagrada.

-Neosporno je to da su nagradne igre jedna marketinška aktivnost koju provodimo od samih početaka poslovanja i da smo po tome prepoznati od strane potrošača. Svake godine organiziramo i do desetak nagradnih igara u svakom segmentu poslovanja. Tako posebno nagrađujemo potrošače u supermarketima, posebno u poljoljekranama i restoranima. Godišnje izdvojimo i do 2,0 milijuna kuna za nagrade. Danas u našem klubu vjernosti imamo učlanjeno gotovo 220000 zadovoljnih potrošača. Vjerujemo da su i nagrade kojima ih nagrađujemo za vjernost i lojalnost jedan od razloga tako velikog broja.

  • U svom poslovanju obuhvatili ste brojne djelatnosti. Mnogi hvale vaše poljoljekarne s bogatim asortimanom, ali i brojne restorane. Uz benzinske postaje i turističku ponudu sa smještajnim kapacitetima objedinili ste ponudu. Što je dalje u planu tvrtke i možemo li uskoro očekivati nova otvorenja?

-Da, KTC je definitivno polivalentan tip trgovačkog društva i to nam u mnogome daje prednost u borbi s konkurencijom. A stalni rast broja potrošača kao i stabilnost prihoda govori u prilog tome. A što se daljnjih planova tiče, strategija tvrtke nikada nije bila „lov na brojke“ bilo prihoda, bilo tržišnog udjela te će tako zasigurno biti i u budućnosti. Stabilan i održivi rast temelj je našeg poslovanja od samih početaka. Situacija s pandemijom za koju, trenutno, još uvijek ne znamo do kad će trajati i koliko ćemo mi kao gospodarstvenici, cijelo društvo pa i cijeli svijet iz nje izaći okrznuti, sigurno će imati utjecaj na sve aspekte života pa tako i na naše planove. Za sada nastavljamo s obnavljanjem i modernizacijom postojećih objekata. Naravno planiramo i daljnje širenje poslovanja, ali neka to za sada ostane tajna.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakMože li domaća rajčica konkurirati uvoznoj?
Sljedeći članakZnate li prepoznati fiziološke poremećaje rajčice?
Ivan Stupnišek, mag. ing. agr.
Rođen 1985.g. u Zagrebu, gdje završava i Agronomski fakultet. Urednik u Gospodarskom listu i autor nekoliko stručnih članaka i znanstvenih radova. Član HND-a i DANH-a (Društva agrarnih novinara Hrvatske). OBRAZOVANJE: • U Zagrebu završava osnovnu i srednju školu za dentalnog tehničara, te poslije pripravničkog staža u Stomatološkoj poliklinici Perkovčeva u Zagrebu upisuje Agronomski fakultet. • 2010. završava preddiplomski studij Agroekologije, završnim radom „Prorjeđivanje cvjetova i plodova jabuke“ na Zavodu za voćarstvo i pod mentorstvom Gorana Fruka, dipl.ing.agr., čime stječe akademsku titulu prvostupnika inženjera agroekologije. • 2012. završava diplomski studij Ekološka poljoprivreda i agroturizam, diplomskim radom „Primjena hiperspektralne spektroradiometrije u kvalitativnoj procjeni spektralnih značajki tla“ pod mentorstvom doc.dr.sc.Ivane Šestak na Zavodu za opću proizvodnju bilja, čime stječe akademsku titulu magistra inženjera ekološke poljoprivrede i agroturizma. RADNO ISKUSTVO: Od 2014. godine urednik u Gospodarskom listu. Prijašnje radno iskustvo u DTC Sertić j.d.o.o. na radnom mjestu supervizora, B2B kampanje, ljudski resursi, u Stil pekarna d.o.o., kao prodajni predstavnik. U Interpunkt d.o.o. tijekom studija radio u marketingu (telesales), te u Bogadura grupaciji d.o.o. kao suorganizator i suvoditelj za Care International Organization i na radnome mjestu voditelja eventa za klijenta Zagrebačku banku. Stručnu praksu i terenski rad obavlja na Zavodu za opću proizvodnju bilja u okviru projekta prof.dr.sc. Milana Mesića „Gnojidba dušikom prihvatljiva za okoliš“, Zavodu za voćarstvo (stručni projekt), Zavodu za poljoprivrednu zoologiju (stručni projekt) i poljoprivrednoj ljekarni u Sesvetskom Kraljevcu. PODRUČJA INTERESA: Precizna poljoprivreda, ekološka poljoprivreda, obnovljivi izvori energije, integrirana zaštita bilja, stočarstvo, peradarstvo, nove tehnologije, PR i marketing, novinarstvo. ZNANSTVENE PUBLIKACIJE: Autor znanstvenog rada A2 skupine (CAB Abstracts, FSTA) Stupnišek, I.; Fruk, G.; Jemrić, T., (2011). Usporedba različitih tehnika prorijeđivanja cvjetova i plodova jabuke. Glasnik zaštite bilja, 34, 5; 12-16 (ISSN 0350-9664).