Može li domaća rajčica konkurirati uvoznoj?

Ako čujemo paradajz, pomidor ili poma, odmah znamo da je riječ o rajčici. Rajčica je poznata kao jednogodišnja biljka te dolazi iz porodice Solonaceae. Značajka rajčice je ta da se uzgoj provodi na otvorenom, u staklenicima, plastenicima, tunelima pa i hidroponski. Koristi se u ljudskoj prehrani u svježem stanju, ali i prerađenom (primjerice sok od rajčice, pelati ili pasirana rajčica). Malo kalorija rajčice bilježi velike količine hranjivih sastojaka, kao što su beta-karoten, vitamini A, B, C, D, K, željezo, magnezij i ostali.

Svjetski pregled proizvodnje povrća prema podacima iz 2019.g. pokazuje kako su među deset najvećih proizvođača svježeg povrća vodeći Kina, Indija i Amerika. Posljednja mjesta drže Rusija i Španjolska.

Najveći udio u svjetskoj proizvodnji povrća

S obzirom na povrtnu vrstu, najveći udio u svjetskoj proizvodnji čini rajčica (180 milijuna tona), luk (100 milijuna tona), krastavci (88 milijuna tona), kupus/zelje. Na globalnoj pak razini se najmanje uzgaja artičoka (2 milijuna tona), poriluk (2,19 milijuna tona) i mahune (1,39 milijuna tona). Na području Europske unije (EU-27) ukupna proizvodnja povrća se kreće na oko 61 milijun tona u 2019. g.. To je za oko milijun tona više nego u 2018. g. U ukupnoj povrćarskoj proizvodnji, upravo najveće količine se odnose na rajčicu, oko 16,5 milijuna tona. Podaci pokazuju kako su najveći proizvođači rajčica u EU-27 Italija i Španjolska. Italija ima proizvodnju oko 5,3 milijuna tona, dok Španjolska ima nešto manju proizvodnju oko 5 milijuna tona (Eurostat, 2020.).

Proizvodnja povrća u Hrvatskoj

Priopćenje Državnog zavoda za statistiku (2021.) ističe kako je rajčica u 2020. g. zabilježila porast proizvodnje za više od 9 tisuća tona u usporedbi s 2019. g. Dok trend porasta proizvodnje prate i kupus, salate, paprika, krastavac, grašak, grah, cikla i cvjetača.

Ukupne površine pod povrćem (uključujući povrtnjake) osciliraju posljednjih pet godina. Površine pod povrćem u 2019. g. bile su oko 10.557 hektara. To je smanjenje za oko 9 % u usporedbi s 2018. g. Podaci Ministarstva poljoprivrede (2021.) pokazuju kako se najveći udio povrća odnosi na rajčice (23 %), proizvodnju kupusa (cca 20 %), luk i češnjak (11 %), te papriku.

Prosječne površine pod rajčicom (rajčica, rajčica za konzumaciju u svježem stanju i rajčica u zaštićenim prostorima) su 564,4 hektara. Graf u nastavku pokazuje kretanje površina pod rajčicama. Prikazane su površine namijenjene za uzgoj rajčica s ciljem konzumacije u svježem stanju, kao i površine namijenjene uzgoju rajčica u zaštićenim prostorima.

Proizvodnja povrća prati i površine pod povrćem. U petogodišnjem razdoblju bilježi se rast proizvodnje povrća, ali pad proizvodnje u 2019.g. u odnosu na 2018.g., za oko 6,5 %. Proizvodnja rajčica bilježi pad u petogodišnjem razdoblju za oko 40 % u 2019.g. u odnosu na 2015.g. Isto tako proizvodnja rajčica za konzumaciju u svježem stanju bilježi pad, kao i proizvodnja rajčica u zaštićenim prostorima. Pregledom proizvodnje za sva tri tipa uzgoja (rajčica, za konzumaciju u svježem stanju i u zaštićenim prostorima) vidljivo je kako je prosječna proizvodnja rajčica više od 45 i pol tisuća tona.

U tablici u nastavku sažeto su prikazani izračuni Savjetodavne službe iz Kataloga kalkulacija za 2019. g. za uzgoj rajčice. Kalkulacija proizvodnje rajčica predstavlja razliku prihoda i ukupnih varijabilnih troškova, navedena razlika u nastavku se naziva dohodak. Ukupni prihod predstavlja umnožak količine proizvodnje i cijene. U uzgoju rajčice kao najčešći varijabilni trošak spominju se mineralna i organska gnojiva, sanduci, vezivo, berba, presadnice, cijevi za navodnjavanje i slično. Kako bi se prikazala uspješnost po jedinici proizvodnog resursa koristi se pokriće varijabilnog troška ili kalkulacija proizvodnje. Izračuni pokazuju da usporedbom različitih načina proizvodnje rajčica, isplativija je proizvodnja rajčice koja pokazuje dohodak više od  100 tisuća HRK/ha. Hidroponski uzgoj također upućuje na isplativost navedenog načina proizvodnje koji pokazuje dohodak od skoro 120 tisuća HRK/1.000 m². Uzgoj u zaštićenim prostorima isto tako upućuje na pozitivnu razlika prihoda i troškova po 100 m².

Ukupna vrijednost poljoprivredne proizvodnje Hrvatske iznosi oko 2 240,1 milijun EUR. Opće je poznato kako je veći udio biljne proizvodnje u Hrvatskoj (60 %) u odnosu na stočarsku (40 %). Sektor povrća čini 10 % ukupne biljne proizvodnje.

U Hrvatskoj, izvoz dobara i usluga prema podacima iz 2020. g. je bio 27 586 milijuna EUR. Uvoz je pak bio 27 888 milijuna EUR. To vodi negativnoj izvozno/uvoznoj bilanci od 302 milijuna EUR. Što se tiče izvoza poljoprivrednih proizvoda, on iznosi oko 2 087 milijuna EUR. Uvoz poljoprivrednih proizvoda iznosi 3 306 milijuna EUR. Isti trend slijede i poljoprivredni proizvodi te je vidljiva negativna bilanca od 1.219 milijuna EUR. U razdoblju od 2010. do 2019. g. izvoz poljoprivrednih proizvoda povećan je iz zemalja EU s 42 % na 62 %, a smanjen iz zemalja koje nisu u EU s 58 % na 38 %. Isto je zabilježeno i na strani uvoza. Tako je već visoki uvoz iz EU zemalja povećan sa 70 % na 87 %. Onda posljedično smanjen uvoz poljoprivrednih proizvoda iz ne EU zemalja sa 30 % na 13 %.

Sav taj uvoz odnosi se na većinu poljoprivrednih proizvoda, koji se očitava i na povrćarstvu. Samodostatnost proizvodnje povrća ukupno, prema podacima Ministarstva poljoprivrede (Zeleno izvješće, 2019.g.) iznosila je 62 %. Primjerice, rajčica svježa samodostatna je u visini 85 %, a prerađena rajčica 24 %. Samodostatnost rajčice je ukupno oko 49 %. Iz navedenog je vidljivo da poljoprivreda nije samodostatna s povrćem općenito, a posebice i s rajčicom, kao povrtnom vrstom. Odnosno, ne možemo podmiriti vlastite potrebe s proizvodnjom.

,,Vrtovi Hrvatske”

Proizvođač rajčica pod nazivom „Rajska“ iz Svete Nedelje (poznato i kao bivša Zarja grupa) smatra se najvećim proizvođačem rajčica u stakleničkoj proizvodnji. Neki podaci pokazuju kako raspolažu s 5 hektara stakleničke proizvodnje. Ostvarili su i nagrade za svoje poslovanje. Tako su svrstani među najpoznatije proizvođače cherry i cocktail rajčica (Rajska web, 2021 g.). Belje na hidroponski način također uzgaja rajčice na oko 4,5 hektara. Isto tako s druge strane, omogućeno je malim proizvođačima sudjelovanje u projektu iz koje je proizašla robna marka „Vrtovi Hrvatske“. Ona okuplja male proizvođače, obiteljska poljoprivredna gospodarstva i tako omogućuje malima izlazak na tržišta koja samostalno ne bi mogla dostići i mjesto u supermarketima.

Za kraj možemo reći kako do sada prikazani podaci pokazuju kako se u Hrvatskoj proizvode male količine povrća općenito, pa tako i same rajčice. Skoro 40 tisuća tona rajčice u 2020.g. predstavlja mali udio u svjetskoj (180 milijuna tona) i EU proizvodnji (16 milijuna tona). S malim proizvedenim količinama teško je postati vodeći na hrvatskom tržištu, te izaći na inozemna tržišta i pozicionirati se. Neki od važnih koraka, a s ciljem jačanja proizvodnje jest udruživanje poljoprivrednih proizvođača. Tako bi se ostvarila ekonomija obujma, povećale proizvedene količine, provedba stakleničke proizvodnje, kao i isticanja inovativnih načina proizvodnje na malim površinama, kao što je primjerice hidroponski uzgoj.

Upravo Europska unija raznim mjerama potiče sektor voća i povrća. Sve s ciljem poticanja konkurencije i jačanja sektora čiji cilj treba biti tržišna orijentacija. Isto tako cilj EU je smanjiti fluktuacije u proizvođačevom dohotku, poticati i provoditi ekološku proizvodnju voća i povrća. Cilj je i poticati EU stanovništvo na veću konzumaciju voća i povrća.