Prvi dio članka možete pročitati OVDJE

Trošak transporta jabuke od voćnjaka do hladnjače i trošak transporta jabuke od hladnjače do hipermarketa, snažno ovisi o lokaciji. Kako su hladnjače uglavnom locirane oko Zagreba, a voćnjaci mogu biti od Slavonije do Neretve, uzet ćemo prosjek, tako da je cijena oko 0,20 kn/kg. Cijena troška prijevoza jabuke od hipermarketa je oko 0,25 kn/kg. Ukupno je trošak transporta oko 0,45 kn/kg. Trošak hlađenja i to kroz struju, trošak materijala (Smartfresh i slično) u prosjeku je 0,25 kn/kg. a trošak radne snage, materijala i ostalog kod procesa hlađenja je još nekih 0,40 kn/kg. U prosjeku je cijena izgradnje hladnjače s boks paletama, viličarima, sortirnicom oko 1 eur po kg jabuke koja se može pospremiti. Trošak investicije i kredita ćemo izjednačiti s amortizacijom, a nju ćemo izjednačiti s anuitetom za hladnjaču od 10.000 tona, s 4% kamata (HBOR), uz obračunatu neku od potpora od 30% i na 15 godina. To iznosi oko 0,50 kn/kg. Od početne cijene od 10 kn/ kg, došli smo do 3,30 kn.

Koju cijenu otkupljivač plaća voćaru?

Otkupljivači se razlikuju po ponudi za eks tra 1. klasu. Ako govorimo o zlatnom delišesu tada se može očekivati 2,80 kn/kg za navedeni standard kvalitete. U ovom slučaju otkupljivač radi dakle za 0,50 kn/kg. Što se događa ako se jabuka prodaje po 12 kn/kg i što se događa ako se prodaje po 6 kn/kg? Ako za jabuku koju smo prodali po 12 kn obračunamo sve iste troškove, onda otkupljivač kad plati sve osim voćara ne raspolaže s 3,30 kn/kg, nego s 4,53 kn/kg! Postavlja se pitanje kakvu je jabuku moguće prodati po 12 kn? I najbolji idared će Nastavljamo analizu troškova otkupljivača voća koju smo započeli u prošlom broju Gospodarskog lista. teško postići takvu cijenu. Zlatni delišes već puno lakše ako je izvrstan, fuji još lakše, a cripps pink poprilično lako. Nameće se odgovor u kojem smjeru, ako govorimo o razvoju voćarstva trebamo ići: u sadnji dobrog sortimenta i u proizvodnji dobroj količini (ne treba nam 100 tona/ha!) apsolutno prvoklasne jabuke, pobrane na odgovarajući način i u odgovarajućem roku. I ako razgovarate s otkupljivačima, oni bi radije radili s manjim brojem voćara, dugoročno, ali s onim voćarima koji imaju interesantne sorte (gale, zlatni, crveni delišes, fuji, pink,…), koji proizvode samo 1. klasu i koji, tek na trećem mjestu, imaju dostatnu količinu proizvodnje. Jedna rečenica o jabuci koja se prodaje po 6 kn. Uz manji trošak ambalaže za zaradu otkupljivaču i isplatu voćaru ostaje svega 1,14 kn/kg! Ako nije prodana, nego je morala biti zbrinuta, predstavlja trošak od cca 1,80 kn/kg. Što znači industrijska jabuka u konačnoj kalkulaciji između voćara i otkupljivača, potpuno je jasno. I da se vratimo na pitanje o dvogodišnjoj jabuci koju naši otkupljivači navodno kupuju po Europi. Kad vidite troškove koji se gomilaju kod čuvanja jabuka, kad uzmete u obzir gubitke u količini i kvaliteti koji se događaju dugotrajnim čuvanjem jabuka kroz 7 mjeseci (a kamoli kroz 20 mjeseci!) i kada na koncu uzmete troškove investicije i kredita koji su fi ksni svake godine do konačne otplate nema nikakvog poslovnog razloga da netko tako loše upravlja svojom imovinom. Tim više što su hladnjače nužno vezane uz voćare i njihove proizvodnje i nema nikakve šanse da bi hladnjača držala staru jabuku u vrijeme berbe za narednu sezonu pored svježe jabuke koja dolazi.

Prethodni članakKrtičina torta
Sljedeći članakOtvaranje tržišta Bliskog istoka za goveda i ovce podrijetlom iz Republike Hrvatske
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.