Lika – jedinstveno područje za razvoj poljoprivrede i turizma

Lokalna akcijska grupa (LAG) Lika osnovana je 2013. g. u Gospiću. Ima razgranatu djelatnost te je interes korisnika i dalje puno veći od dodijeljenih sredstava. Pokriva čak tri županije, a osim Ličko-senjske tu su i općine iz Karlovačke i Zadarske županije.

O brojnim aktivnostima LAG-a Lika, koji pokriva čak 12 jedinica lokalne samouprave, deset općina od Brinja, Donjeg Lapca, Gračaca, Karlobaga, Vrhovina, Lovinca, Perušića, Rakovice, Udbine, Plitvičkih jezera, do dva grada, Gospića i Senja, te o nizu projekata od Lika Quality, Ostani tri dana u Lici, i odobrenim sredstvima koja su čak 97 posto iskorištena, čime je ovaj LAG zauzeo visoko drugo mjesto između 54 hrvatska LAG-a, te novim izazovima koji stoje pred njima, razgovarali smo sa voditeljicom LAG-a Lika Ivanom Starčević,  mag. ing. agr. u sjedištu ličkog LAG-a u Kulturno-informativnom centru u Gospiću.

Ostvarena potpora za rad LAG-a Lika

• Kako ste krenuli s aktivnostima LAG-a Lika?

-LAG Lika je još krajem 2013. g., donio Lokalnu razvojnu strategiju za prve dvije godine rada, do 2015. g., gdje nam je na temelju kvalitetno izrađene strategije, Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) sufinancirala troškove unatar provedbe Mjere 202. u iznosu od 900.000 kn, a koja su bila iskorištena na razini od 97 posto. U to vrijeme je još bio aktualan IPARD program. Potom smo išli u novu Lokalnu razvoju strategiju LAG-a 2014. -2020., koja je usvojena 2016. g. Temeljem nje smo ostvarili mogućnost dodjele sredstava iz Programa ruralnog razvoja, korisnicima s područja našeg LAG-a u iznosu od gotovo jedan milijun eura. 85 posto sredstava je bilo namijenjeno za gospodarski sektor. Ostvarena je i potpora za rad LAG-a te za projekte suradnje na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Izniman interes mladih poljoprivrednika

• Koji su to projekti, odnosno natječaji koji su obilježili rad LAG-a Lika u prošlom razdoblju?

–U razdoblju od 2014. do 2020. g. dobili smo za provođenje lokalne razvojne strategije, kroz koju provodimo  LAG natječaje 10,2 milijuna kuna te oko 8 milijuna kuna za provođenje LAG natječaja, kojih smo proveli tri LAG, odnosno odobreno nam je za njih 7,2 milijuna kuna. Nadalje za projekte u vrijednosti 3,1 milijuna kuna čekamo još ,,zeleno svjetlo” APPRRR-a. Iskoristivost sredstava, odnosno interes korisnika je jako velik, što znači da je bilo još toliko sredstava, bilo bi malo. Primjerice, za Mjeru 6.1.1., za mala gospodarstva smo imali 30 prijava na prvi takav natječaj još 2018. g. Tad korisnici i nisu bili toliko upoznati s tim mjerama, odnosno natječajima, a mi smo imali sredstava za svega 18 korisnika.

–Nadalje, za mjeru 6.1.1., za mlade poljoprivrednike imali smo 47 prijava, a sredstava su bila dostatna za svega osam korisnika. Tako sada planiramo da nakon natječaja za nepoljoprivredne djelatnosti, idemo opet s mjerom za mlade poljoprivrednike. Za ovo prijelazno razdoblje, 2021-2022.g., dobili smo još pet milijuna kuna od APPRRR-a za provođenje projekata, jer je interes mladih poljoprivrednika za ovim sredstvima jako velik.

• Za što su ta sredstva iz natječaja namijenjena u poljoprivredi?

-Kod mladih poljoprivrednika se najviše radi o kupnji domaćih životinja, ali i nabavci ili obnovi poljoprivredne mehanizacije. Kao što je poznato, naši poljoprivrednici, imaju prilično zastarjele, a to ujedno znači i nekonkurentne poljoprivredne strojeve. Oni se na ovim krškim terenima Like i dodatno „raubaju“ odnosno troše. Tako se moraju obnavljati što je moguće češće zbog veće poljoprivredne proizvodnje. Ona uvelike ovisi o poljoprivrednim strojevima i pratećoj mehanizaciji, odnosno opremi na poljoprivrednom gospodarstvu. Držim da je ovo prilika da se na tom polju učini značajan korak naprijed. Zna se da se bez poljoprivrednih strojeva, koji su skupi i teško dostupni malim i mladim poljoprivrednicima iz ruralnih sredina, ne može biti konkurentan na otvorenom tržištu.

• Kakvo je sada stanje na krškim pašnjacima u Lici, gdje između Udbine i Lovinca, ima sve više krava u otvorenom uzgoju u sustavu krava-tele?

-Na krškim pašnjacima u Lici zabilježen je veliki porast stočnog fonda u tovu, što je i vidljivo na spomenutom području. No, držim da bi više trebalo raditi i na poticanju mljekarskog sektora u govedarstvu, odnosno preradi da imamo i finalni proizvod, gdje isto ima pomaka na tržištu. Držim da bi to onda bio bolji pokazatelj stvarnog stanja i ostvarenja potencijala Like u poljoprivredi, posebno u stočarstvu.

–Primjerice, LAG Lika je pokrenuo zaštitu ličkog sira škripavca. On je lani dobio Nacionalnu oznaku zemljopisnog podrijetla, a istu očekujemo i na EU razini. No, moram kazati i da je ova pandemija utjecala na naš rad. Imali smo ograničenu mogućnost rada na terenu s našim korisnicima.

• Što donosi LAG-ov nedavno objavljen natječaj iz lipnja o.g. za razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima?

-Svrha ovog natječaja, iz Mjere 6.4.1. Programa ruralnog razvoja je razvoj postojeće nepoljoprivredne djelatnosti uz očuvanje postojećih ili stvaranje novih radnih mjesta. Cilj je smanjenje depopulacije i poticanja održivog razvoja ruralnih područja. Ukupan iznos sredstava na ovom LAG natječaju je 293.601 kuna. Pri tomu je u slučaju povećanog interesa korisnika mogućanje povećanje alokacije sredstava na oko 500.000 kuna. Najniži iznos javne potpore je 3.500 eura. Najviši iznos je 35.000 eura, uz intenzitet potpore do 70 posto prihvatljivih sredstava.

Dakle, korisnik mora, između ostalog, biti upisan u Upisnik poljoprivrednika najmanje godinu dana i imati ekonomsku veličinu gospodarstva od najmanje 2000 eura prilikom podnošenja zahtjeva za potporu. Održat ćemo i radionice za potencijalne korisnike u općini Rakovica i Gospiću. Korisnik može podnijeti zahtjev za potporu za ulaganje. Od prerade, marketinga, usluga u ruralnim područjima, tradicijskim i umjetničkim obrtima do turizma u ruralnim područjima.

• LAG Lika pokriva jako veliko teritorijalno područje, koje je uz to jako slabo  nastanjeno. Kako se nosite sa tim izazovima u vašem radu?

–Da, radi se o 12 jedinica lokalne samouprave, 10 općina i dva grada, Gospić i Senj. To je područje veće od 5000 kilomatara kvadratnih, koje ima blizu 45.000 stanovnika. To je samo sedam stanovnika po kvadratnom kilometru, ali imamo i općinu Udbina, koja ima samo 7,56 stanovnika po kvadratnom kilometru. To je tek 9,2 posto prosječne gustoće RH, odnosno daleko manje od hrvatskog prosjeka, te svakako predstavlja izazov u našem radu, kojem se nastojimo prilagoditi, jer LAG Lika je teritorijalno najveći i najrjeđe naseljeni LAG u Hrvatskoj.

–Sjedište LAG-a je u Gospiću, ali u svakoj jedinici lokalne samouprave – njih 12, odnosno našem terenu, predstavljamo natječaje i projekte. U svom radu, osim dolaska na teren, koristimo i tzv. medijske kanale, najviše lokalni radio, kako bi pružili kvalitetnu i točnu informaciju našim korisnicima, posebno onim starijima koji nisu toliko vični uporabi on line komunikacije ili im ona nije pravodobno dostupna, te ih na vrijeme, prije nego li natječaj bude raspisan, upoznajemo s novostima u našem radu. Moram istaknuti da su nam lokalni mediji od velike pomoći i nemamo  problema da na obostranu korist podijelimo naše informacije i vijesti iz rada LAG-a.

–S druge strane, ono što predstavlja ograničenja u sektoru poljoprivrede su prije svega otežani uvjeti gospodarenja, niska iskorištenost poljoprivrednog zemljišta, neriješeni imovinsko-pravni odnosi te rascjepkanost zemljišta i šumskih posjeda.

Regionalni znak kvalitete za 190 proizvoda

• Što znači iskazivanje javnog interesa za regionalni znak kvalitete Lika Quality?

-Do sada je kroz tri kruga natječaja uključeno oko 160 proizvoda sa znakom Lika Quality. Obuhvaćeno je 57 proizvođača sa područja djelovanja našeg LAG-a. Na ovaj četvrti javni poziv prijavilo se 16 novih proizvođača s 30 novih proizvoda. To znači da je interes za ovim znakom dosta velik, jer njihovi proizvodi na tržištu postaju prepoznatljiviji i vidljivi, jer je znak Lika quality dosta izražajan, a radi se o regionalnom sustavu kvalitete. Osim toga, otvaraju im se novi prodajni kanali na tržištu, kao što su oni na prostoru Nacionalnog parka Plitvička jezera. Od nedavno je uključena i Jadrolinija.

– Isto tako, proizvodi imaju oznaku i za prodaju na kućnom pragu, što im stvara dodatnu vrijednost na tržištu. Brendirani proizvodi lakše dolaze do kupaca, a omogućuju lokalnim proizvođačima uključivanje u turistički razvoj destinacije i jamči njen održivi razvoj. Ovi proizvodi imaju snažno uporište u tradiciji ličkog kraja. Proizvedeni su od ekoloških sirovina na tradicionalan način, što se sve više traži i u turističkoj ponudi. Lika nastoji biti autentična destinacija.

• Kakvo je značenje projekta Integra Lika 2020?

-Projekt Integra Lika, kao što mu samo ime kaže, integrirao je sve ono što godinama nije bilo integrirano. Rezultati su itekako vidljivi. Ovaj projekt, kojim smo pokrili prošlo petogodišnje razdoblje, pokrenuo je gospodarski razvoj Like i Podvelebitskog primorja. Cilj je učiniti ovaj kraj europski prepoznatljivom, poželjnom i ekološki prihvatljivom destinacijom sa samoodrživim gospodarstvom. Priprema projekta započela je još krajem 2014. godine, kad je održano niz radionica za ruralne animatore u sklopu predavanja na temu ,,Razvoj turističkog proizvoda na području LAG-a Lika”. One su se provodile u skladu sa zahtjevima programa Community Led Local Development (CLLD). Tako je započeto brendiranje Lika destinacije, kroz projekt Integra Lika, koji je pokrenuo LAG Lika. Danas ga operativno provodi Klaster Lika Destination. Implemenacijom ovoga projekta unaprijedit će se ujednačenost kvalitete usluge i ponude, a kao koordinatori projekta smo imali široku mrežu od 24 partnera.

Prozor u svijet

• Što za LAG Lika znači Nacionalni park Plitvička jezera, koji godišnje posjeti dva milijuna ljudi, većinom iz svijeta?

-NP Plitvička jezera je za nas ,,prozor u svijetʺ. Točnije, velika je to prilika da milijuni ljudi koji dolaze u naš najpoznatiji Nacionalni park u svijetu, a koji je vodeći i u Europi, upoznaju i šire područje Like, od kuda dolazi sva ona voda na slapove na Plitvicama. Dakle, cilj je da ostanu koji dan duže u Lici, jer se i u Lici ima što vidjeti i doživjeti, posebno sada u pandemiji Covida-19. Ljudi trenutno izbjegavaju masovni turizam i poznate turističke destinacije.

-Područje Lika destinacije predstavlja jedinstven spoj planina, mora i kontinenta. Upravo ovakav kontrast ljepota ovih, uglavnom, zaštićenih područja, veliki je adut u našem razvoju. Uz Velebit kao zaštićeni park biosfere, tu se nalaze i dva nacionalna parka, NP Sjeverni Velebit te svjetski poznat NP Plitvička jezera. Također i jedini pećinski par u Hrvatskoj PP Grabovača u Perušiću i Cerovačke pećine kod Gračaca. Oni su sada u fazi velike obnove, nakon što su dobili značajne potpore iz EU fondova, kao i Baraćeve špilje u općini Rakovica, koje će također dobiti vrijedan centar za posjetitelje do kraja 2022.g, a vrijednost investicije je oko 20 milijuna kuna, od čega je bespovratno 85%.

• Zašto ste pokrenuli projekt Lička seljačka tržnica?

-Projekt je nastao kako bi potaknuli lokalno stanovništvo s područja našeg LAG-a na pokretanje kratkih lanaca opskrbe. Kroz projekt  je omogućeno organiziranje povremenih gospodarskih manifestacija, kao što je i Jesen u Lici,  na kojima se lokalnim OPG-ovima, koje treba ohrabriti i pružiti im priliku za nastup na tržištu, a lokalnom stanovništvu omogućiti kupovinu visokokvalitetnih poljoprivrednih namirnica. Tako se promovira i turistička ponuda u blizini te se predstavlja uloga i značaj LAG-a Lika za razvoj ovoga područja. Pri tome, lokalni OPG-ovi, prodajom svojh proizvoda povećavaju vlastite kapacitete proizvodnje i stvaraju preduvjete za buduće korištenje sredstava iz EU fondova. Dakle, prilikom održavanja Seljačke tržnce, održane dosad na području pet jedinica lokalne samouprave, posjetitelji imaju priliku vidjeti, kušati i kupiti domaće proizvode lokalnih proizvođača.