Pcele, bumbari, ose, stršljeni i mravi
U našem podneblju srećom ne žive izrazito otrovni kukci, iako ubodi nekih od njih poput pčela, osa, stršljena i bumbara mogu završiti smrtnim ishodom, uglavnom zbog alergijske reakcije.
Učestalost alergijskih reakcija na ubode insekata razlikuje se u pojedinim zemljama, ponajprije zbog klimatskih osobitosti pojedinog kraja. U zemljama umjerenog klimatskog pojasa alergijske reakcije na ubode insekata javljaju se u 0,4 – 1,2% općeg pučanstva. Među osobama koje su osjetljive na otrove insekata, sustavne (anafi laktičke) reakcije javljaju se u 1 – 3% slučajeva. Zbog teških alergijskih reakcija na ubode insekata, u SAD-u godišnje umre oko 40, a u Francuskoj 16-38 osjetljivih osoba.
Iako postoji oko milijun vrsta insekata, samo manji broj njih uzrokuje alergijske reakcije u ljudi. Te alergijske reakcije najčešće su uzrokovane ubodima opnokrilaca, pčele, bumbara, ose, stršljena i mrava. Kod uboda tih insekata postoje određene razlike koje je dobro poznavati.
Pčele ubadaju kada su uznemirene. Nakon uboda pčele, na mjestu uboda ostaje žalac s mjehurićem otrova iz zatka kukca. Otrov se postupno oslobađa, uzrokujući lokalizirane i/ili opće simptome. Zbog toga se savjetuje što prije ukloniti pčelin žalac. Otrov pčele najotrovniji je u proljeće, a sadrži štetne tvari koje u osjetljivih osoba mogu uzrokovati alergijske reakcije. Alergijske reakcije na ubod pčele obično se javljaju nakon višekratnih prijašnjih uboda pa su češće u profesionalno izloženih osoba (pčelari).
Radilice kao i matice bumbara također imaju žalac i ubadaju samo instinktivno/refl eksno u pasivnoj i nužnoj obrani. Ubost će samo kada su stisnute, primjerice, u ljudskoj šaci i kada ne mogu pobjeći. Prilikom uboda u ljudsku kožu ispuštaju otrov sličan otrovu pčele ili ose. Za razliku od žalca pčele, bumbarski žalac nema kukicu, tako da jedna ženka teoretski može višekratno ubosti.
Bumbarski otrov vrlo je blagog djelovanja, pa kod uboda može doći samo do blage lokalne reakcije u obliku crvenila, laganoga bola, žarenja, otekline na mjestu uboda,te u najkasnijoj fazi neznatnog svrbeža. Svi spomenuti simptomi su svedeni samo na mjesto uboda i nestaju već za nekoliko sati, a najduže za nekoliko dana. No, koliko je bumbarski otrov blagog djelovanja, kazuje iskustvo osoba iznimno alergičnih na pčelinji otrov, koje nakon uboda bumbara nisu imali nikakvih problema ili štetnih posljedica. Moguće su komplikacije ukoliko se dogodi ubod u usta ili grlo, jer tada može doći do gušenja. Treba upozoriti da osobe iznimno alergične na pčelinji otrov izbjegavaju situacije u kojima bi ih bumbar mogao ubosti. Ako se to ipak dogodi, potrebno je u najkraćem vremenu potražiti liječničku pomoć.
Ose i stršljeni također ne ostavljaju žalac u koži te mogu ubosti više puta. Ovi su kukci često agresivni, napadaju i kada nisu uznemireni, posebice u kasno ljeto i jesen. Otrovi ose i stršljena sadrže kemijski aktivnije tvari pa su alergijske reakcije teže, osobito pri ubodu stršljena kada je i količina otrova veća.
