Podrijetlo sorte
Roditelji Regenta su dvije manje poznate sorte Diana i Chamburcine. Izbor tog roditeljskog para lako možemo razumjeti ako znamo njihovo podrijetlo. Naime, sorta Diana nastala je križanjem sorata Silvanac i Müller-Thurgau (nekima poznatiji kao Rizvanac) koje su među najvažnijim bijelim sortama u Njemačkoj. Sorta Chambourcin nastala je u Francuskoj početkom 20. st. međuvrsnim križanjem.
U njezinom pedigreu uz europsku ima i dio američke „krvi“ te se zbog toga odlikuje i visokom otpornošću prema plamenjači i pepelnici.
Tek 1994. godine, nakon dugotrajne selekcije i evaluacije, Regent (dotada poznat kao sjemenjak Gf. 67-198-3) priznat je kao nova sorta, a 1996. godine postaje preporučena sorta te je od nje danas dopušteno proizvoditi kvalitetna vina u svim vinogradarskim područjima Njemačke.
Uzgojne značajke i vina sorte Regent
Regent pokazuje visoku otpornost na plamenjaču, pa se u većini godina zaštita protiv te bolesti može izostaviti. Otpornost na pepelnicu je dobra, te se u lošijim godinama zaštita može provoditi i manje učinkovitim sredstvima, poput onih dopuštenih u ekološkom uzgoju.
Kako ni prema sivoj plijesni nije osobito osjetljiv, praktična iskustva pokazuju da se zaštita protiv bolesti može kvalitetno provesti s maksimalno tri tretiranja. Regent dobro podnosi i niske zimske temperature pa je sve više interesa za njegovo širenje u hladnija vinogradarska područja. Regent je sorta rane dobi dozrijevanja pa je za berbu spreman nešto ranije od Portugisca. Prinosi su joj osrednji, nešto viši od Pinota crnog od kojeg nakuplja i nešto više šećera. Kiselost mu je umjerena, a vrlo dobrom obojenošću nadmašuje sve ostale crne sorte koje se mogu uzgajati u istom području.
Od Regenta se mogu dobiti alkoholična vina, intenzivne boje, dobrog tijela i umjerene kiselosti s prepoznatljivim aromama trešnje i crnog ribiza. Iako su već kao mlada meka i pitka, vina Regenta s dobrih položaja i u boljim godinama mogu dozrijevati u barrique bačvicama. Po svojim obilježjima ta vina često podsjećaju na vina južnijih vinogradarskih područja.
Značaj i rasprostranjenost sorte
Zbog dobrih uzgojnih svojstava i visoke kakvoće vina, sorta Regent jedna je od rijetkih međuvrsnih križanaca koja se sve više širi u proizvodnji. U Njemačkoj se danas uzgaja na oko 2200 ha (oko 2% ukupnih površina), a sadi se i u Velikoj Britaniji i hladnijim područjima SAD-a. Regent ima sve više poklonika i među potrošačima, a o zanimanju za vina te sorte govori i činjenica da se svake godine organizira „Regent forum“ gdje se dodjeljuje nagrada za najbolje vino te sorte.
Vina Regenta za sada se ne proizvode u Hrvatskoj. Sorta nije preporučena za naša vinogradarska područja i tek je u fazi ispitivanja, no sudeći prema prvim iskustvima iz pokusnih nasada u Zelini i Zagrebu, sorta ima potencijal za širenje i u našim kontinentalnim vinogradima.
Za uzgoj Regenta sve više zanimanja pokazuju proizvođači u sustavu ekološke proizvodnje, a ako se uvrštavanjem na listu preporučenih kultivara dopusti proizvodnja vina sa zaštitom zemljopisnog podrijetla, vjerujemo da će naći svoje poklonike i među ostalim proizvođačima.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakStanje na tržištu stoke
Sljedeći članakPripravljnje domaće zimnice
Voćni sokovi, voćni sirupi i ukuhavanje voća
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.