Obično u prvom dijelu vegetacije (travanj, svibanj) jabuke zahtijevaju pojačanu pažnju. Zbog preventivne zaštite od najopasnije gljivične bolesti – krastavosti (Venturia inaequalis). Dok u ljetnom razdoblju (lipanj, srpanj, kolovoz) potrebna je zaštita jabuka uglavnom prema štetnim organizmima – uzročnicima crvljivosti plodova jabuka!

Jabučni savijač (Cydia pomonella) je najznačajniji štetnik jabuke u našoj zemlji. Napada i neke druge voćne vrste (npr. krušku, dunju i orah). Dok se na šljivi, breskvi i marelici vrlo rijetko pronalazi.

Pojavljuje se redovito u jakim populacijama tijekom svih godina. Napada isključivo plodove pa ga svrstavamo u tehnološke štetnike.
U nezaštićenim voćnjacima jabučni savijač ošteti u prosjeku 50% plodova. Zbog specifičnog načina života gusjenice u unutrašnjosti ploda, suzbijanje je prilično otežano. Gusjenica je izložena kontaminaciji korištenih pripravaka vrlo kratko vrijeme. Optimalni rokovi suzbijanja traju svega nekoliko dana i moraju biti precizno određeni.

Praćenje leta i suzbijanje

Pojavom feromona usavršene su metode praćenja leta, signalizacija kritičnog broja leptira jabučnog savijača i određivanje optimalnog roka suzbijanja. Primjenom novih bioloških i biotehničkih pripravaka zaštita je postala ekološki prihvatljivija. Ženski seksualni mirisi kukaca se na tržištu javljaju u obliku kapsula koje stavljamo u stupice ili složive mamce s podlogom od dugo aktivnog ljepila. U njima se mužjaci privučeni mirisom ženke zalijepe Dnevni ulovi nam daju krivulju ili dinamiku leta jabučnog savijača tijekom sezone.

Procjena jačine populacije jabučnog savijača feromonima i određivanje kritičnog broja ovise o rasporedu i broju mamaca po jedinici površine, atraktivnosti feromona. Također i činjenici da se mužjaci javljaju nešto ranije nego ženke. Sustavna praćenja početka pojave prvih leptira prezimljujuće populacije u regiji pokazuju da se posljednjih 30 godina prvi leptiri svakog desetljeća pojavljuju prosječno 5 dana ranije.

Nekad je početak leta prezimljujuće populacije bilježen tek sredinom svibnja, a zadnjih sezona prve leptire lovimo već sredinom travnja. Također, zadnjeg desetljeća bilježimo značajan rast populacije, štetnost njihovih ličinki i broj usmjerenih suzbijanja jabučnog savijača.
Naime, na području Međimurja se broj usmjerenih kemijskih zaštita tijekom razdoblja 1995.-2008. godine gotovo udvostručio. Ipak, postavljanjem mreža protiv tuče zadnjih godina primjećujemo da je aktivnost leptira jabučnog savijača u takvim nasadima smanjena, ali se zbog povišene vlažnosti zraka javljaju neke druge štetne vrste (npr. mušica galica lišća – Dasyneura mali, druga generacija kukuruznog moljca).

Pojačanoj populaciji jabučnog savijača zadnjeg desetljeća najviše pogoduju vrlo povoljni meteorološki uvjeti s trendom promjene klime uz nešto manje hladne zime i sve toplija ljeta. Također višegodišnje povećavanje površina s jabukom na području cijele Županije.
Pritom zadnjih godina gotovo da ne primjećujemo prijelazno razdoblje i pad populacije leptira između prvog i drugog pokoljenja jabučnog savijača. Već se njihova kritična brojnost pojavljuje već krajem travnja ili početkom svibnja i traje bez prekida sve do kraja kolovoza ili početka rujna.

Na istraživanom je lokalitetu Nedelišće 1995. g. na feromonskim zamkama ukupno uhvaćeno 78 leptira jabučnog savijača. U sezoni 2001. broj uhvaćenih leptira je iznosio 119. Tijekom 2008. je ukupno izbrojeno 137 uhvaćenih leptira po jednom ferotrapu.
Te spoznaje samo dokazuju da globalno zatopljenje značajno utječe na pojačanu štetnost nekih kategorija nametnika bilja, a jabučni savijač jes svakako jedan od njih.

Prethodni članakStanje na tržištu stoke
Sljedeći članakPripravljnje domaće zimnice
Voćni sokovi, voćni sirupi i ukuhavanje voća
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.