U pradomovini paprike, Srednjoj Americi najraširenija je proizvodnja ljutih paprika sitnih plodova. U Sjevernoj Americi i zapadnoj Europi najviše se uzgaja i troši paprika krupnih plodova zvonolikog oblika, tamnozelene boje, a kod nas je najrašireniji uzgoj paprike blijedožute boje zvonolikog oblika plodova ili popularnog naziva babura, okruglastog oblika iste boje ili paradajz paprike. Odnosno koničnog oblika ploda koji u fiziološkoj zriobi pocrveni, a za koji je uobičajeni naziv kapija.

Plod paprike pregradama je podijeljen na više dijelova, a čiji broj uvjetuje i njegov izgled. U unutrašnjosti ploda nalazi se sjemena loža na kojoj se nalazi glavnina sjemenki. Dok je manji dio i na stjenkama pregrada. Ovisno o krupnoći ploda i razvijenosti sjemene lože u plodu paprike može se razviti do 500 sjemenki.

Sjeme paprike je bubrežastog oblika, glatke površine i blijedožućkaste boje. Dužina sjemena je 3 – 4 mm, širina 2 – 3 mm i debljina do 1 mm. U jednom gramu ima 150 – 200 sjemenki. Sjemenka se sastoji od sjemene ljuske koja obavija sjemenku, endosperma u kojem se nalazi rezervna hranjiva tvar neophodna za početni razvoj mlade biljke, klica koju čine supke i klicin korjenčić, te pupka kojim je sjeme bilo pričvršćeno za sjemenu ložu.

Paprika je visokozahtjevna povrtna kultura spram topline tijekom čitavog perioda razvoja. Minimalna temperatura za klijanje sjemena paprike je 11 oC, dok najbrže klije i niče kod temperature 25 – 30 oC. Svježe sjeme paprike nije odmah nakon vađenja sposobno proklijati, već traži najmanje 3 – 4 tjedna mirovanja.

Sjeme paprike niče na način da se u tlu razvija korijen iz klicinog korjenčića. Ostali dio sjemenke se iznosi na površinu tla. Da bi mlada biljčica što lakše niknula, sjetveni sloj mora biti rastresit. Paprika je u pravilu samooplodna povrtna vrsta kod koje do oplodnje dolazi unutar cvijeta. No zbog izraženih medonosnih žlijezda u unutrašnjosti cvijeta, koje luče nektar i time privlače kukce, može doći i do značajnije stranooplodnje. Stoga nije preporučljivo za sjeme u vlastitom vrtu ostavljati plodove ako je blizu uzgajano više sorata. Posebice se za sjeme ne smiju ostavljati plodovi slatke paprike ako je u blizini bila uzgajana ljuta paprika. Ako se cvijet slatke paprike oplodi polenom ljute paprike, plodovi dobiveni iz takvog sjemena imat će ljut okus.

Za dobivanje sjemena koriste se fiziološki zreli plodovi, koji za razliku od plodova koji se koriste za jelo u tehnološkoj zriobi. Najčešće promijene boju u crvenu, narančastu ili tamnožutu. Za sjeme paprike se ostavljaju potpuno razvijeni plodovi karakterističnih oblika i veličine za uzgajanu sortu s dobro razvijenih i potpuno zdravih biljaka. Sjeme paprike se najlakše izdvaja iz svježih plodova, dok je kod provenutih i smežuranih plodova izdvajanje otežano jer se sjeme znatno čvršće drži na sjemenoj loži. Mesnati dio ploda nakon vađenja sjemena može se iskoristiti za jelo.

Izvađeno sjeme paprike je potrebno u veoma tankom sloju prosušiti, najbolje na lakoupijajućem papiru ili pamučnoj tkanini, na suhom, prozračnom i sjenovitom mjestu. Dobro prosušeno i očišćeno sjeme najbolje je pospremiti u označene papirnate vrećice i čuvati na suhom, prohladnom i tamnom mjestu. Od jednog kilograma paprike krupnih plodova dobiva se oko 5 grama sjemena, a kod sitnoplodnih 20 – 30 g. U povoljnim uvjetima čuvanja kvalitetno sjeme zadržava upotrebnu vrijednost do 4 godine.

Prethodni članakStanje na tržištu stoke
Sljedeći članakPripravljnje domaće zimnice
Voćni sokovi, voćni sirupi i ukuhavanje voća
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.