To su malene njećne biljke, koje nikad ne narastu visoko, ne cvatu i slabo su razvijenog korijena. Pripadaju skupini nićih biljaka s vrlo jednostavnom stabljikom i listićima. Na ogoljeloj zemlji razvijaju se u proljeće zelene prevlake, a kasnije se tu oblikuju busenasti jastućići koji pokrivaju veću ili manju površinu zemlje. Na tim mjestima trava ne raste. Najćešće rastu u većim ili manjim busenima pokrivajući površinu zemlje na travnjacima ali i drugdje u rućićnjacima, razvijaju se na kori debla voćaka ili ukrasnog bilja na betonskim ogradama, suhozidovima, poploćenim stazama i raznim drugim podlogama. Razvijaju se gotovo na svim površinama na kojima im je zadovoljen uvjet za razvoj i razmnoćavanja, kao visoka relativna vlaga zraka i podloge, sjenoviti poloćaj, zbito i suviše kiselo tlo i dr. Razvoj mahovine na nekoj zemljanoj površini ukazuje da su uvjeti za razvoj trava ili nekih drugih biljaka koje ćelimo uzgojiti, nepovoljni.
Suzbijanje
Suzbijanje mahovine na tlu obuhvaća kompleks agrotehnićkih i kemijskih mjera. Njima uklanjamo sve one nepovoljne ćimbenike, koji sprjećavaju rast travnatih smjesa, a pogoduju razvoju mahovina. Mjere obuhvaćaju dobro izbalansiranu i pravovremenu gnojidbu, odrćavanje tla blago kiselim (pH vrijednost 6 – 6,8), odvođenje suviška vode dranaćom, rahljenje površinskog sloja, redovnu ali ne prenisku košnju i navodnavanje u doba suše. Kemijske mjere ovdje su dopuna agrotehnićkim mjerama. Jedan od najćešćih i mnogo korištenih spojeva koji se i danas koristi za uništavanje mahovine kemijskim putem je zelena galica ili ćeljezni sulfat.

Prethodni članakTipični štetnik kukuruza u monokulturi
Sljedeći članakBuhač – prirodni insekticid
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.