Kukuruzna zlatica prezimljuje kao jaje u tlu na dubini 10-30 cm na parcelama na kojima je u prošloj godini bio zasijan kukuruz. Početkom lipnja iz jaja su počele izlaziti ličinke koje se mogu hraniti korijenom vrlo malog broja biljaka domaćina, od kojih im najbolje odgovara korijen kukuruza. Ličinke nakon izlaska iz jaja u potrazi za hranom prelaze razmjerno malenu udaljenost od oko 50 cm. Ako pri toj potrazi naiđu na korijen kukuruza otpočinju s ishranom, a ako ne naiđu na biljku domaćina ugibaju. Ličinke se dakle tijekom lipnja hrane korijenom kukuruza, pri čemu u nekim slučajevima oštećuju korijen iznimno jako, pa biljka potpuno gubi uporište u tlu, polijeće i suši se. Ako je napad ličinki nešto slabiji, oštećeni korijen izgleda kao na slici 3, u nekim slučajevima biljke se lagano povijaju, a poslije ako je raspored oborina dobar, korijen regenerira i biljke se usprave. Ličinke su bjelkaste, narastu do 1,5 cm, žive 3 – 4 tjedna i u tom razdoblju čine štete i mogu se naći na korijenu. Nakon završenog razvoja ličinke se kukulje u tlu a odrasli iz tla izlaze od početka srpnja. Odrasle zlatice su sitni, živahni kukci dužine 5 – 7 mm, tijelo je boje meda a pokrilje tamno, u nekim slučajevima (najčešće ženke) prugasto. Zlatice se hrane listom metlicom i svilom kukuruza. Ishrana na listu ogleda se u progrizenim prugama, slično kao što to rade odrasli oblici leme. Ishrana na metlici ne ogleda se u značajnim štetama. Ishrana na svili može uvjetovati štete koje se ogledaju u smanjenom broju zrna na klipu. Do ovih šteta će doći samo u slučaju velike brojnosti odraslih (više od 10 zlatica/klipu) prije nego je došlo do oplodnje.
Izbjegavati ponovljenu sjetvu
Iako su naši proizvođači navikli da se kukuruz može bez značajnih posljedica uzgajati u ponovljenoj sjetvi, pojava kukuruzne zlatice na našim područjima uvjetovat će prekid ovakve prakse. Naime, zlatica je tipični štetnik kukuruza u monokulturi, budući da se ličinke razvijaju iz jaja koja su ženke odloćile u godini prije. Osim kukuruza mali je broj biljaka na čijem korijenu mali postotak ličinki može preživjeti.
Da bismo izbjegli štete nužno je izbjegavati ponovljenu sjetvu kukuruza, osobito u dijelu Hrvatske istočno od Slavonskog Broda. To je naime dio u kojem je visina populacije zlatice dosegla razinu na kojoj može izazvati ozbiljne štete.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakFarmerski uzgoj američke divlje pure
Sljedeći članakMahovina na betonskoj podlozi
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.