Medeći cvrčak (Metcalfa pruinosa) potječe iz Sjeverne i Srednje Amerike, a danas je ova vrsta prisutna i u Aziji te u Europi, uključujući Republiku Hrvatsku.

Odrasli oblik je velik 7 – 8 milimetara. Cijelo tijelo, osim očiju i stopala, prekriveno im je bijelom voštanom prevlakom. Jaja su malena i cilindričnog oblika. Ličinke su u početku svog razvoja bijele, a kasnije poprimaju zelenkastu boju te su, kao i odrasli oblici, prekrivene voštanim izlučevinama.

Ima jednu generaciju godišnje

Ovaj kukac je univoltna vrsta, što znači da godišnje razvije jednu generaciju. Ženka ima leglicu kojom odlaže jaja pojedinačno ili u nizu u pupove biljaka ili na koru drveća. Prezimi u stadiju jaja te tijekom druge polovice svibnja započinje izlazak ličinki koje se odlaze hraniti na vršne dijelove biljaka. Njihov razvoj traje otprilike 42 dana, nakon čega se, u srpnju, javljaju odrasli oblici.

Medeći cvrčak je polifagna vrsta, odnosno hrani se na velikom broju raznih vrsta biljaka. Neke od glavnih biljaka domaćina su vinova loza, jabuka, kruška, agrumi, maslina, smokva i soja. No, zabilježena je prisutnost ovog štetnika i na korovnim biljkama, raznom grmlju i mladicama drveća pokraj živica, odakle se zaraza vrlo lako širi na obližnje vinograde i voćnjake.

Štete koje uzrokuje dijele se na izravne i neizravne štete. Izravnim štetama smatraju se one koje nastaju kao posljedica ishrane kukca na biljnim domaćinima. Sisanjem biljnih sokova na listovima, grančicama, izbojcima i stabljikama, direktno utječe na rast biljke, odnosno rast same biljke je vrlo oslabljen. Uzrok neizravnih šteta je medna rosa koju medeći cvrčak izlučuje. Naime, tu mednu rosu naseljavaju gljive čađavice koje mogu u potpunosti prekriti biljne organe. Posljedica toga je smanjenje asimilacijske površine biljke. Vrlo zaražene biljke lako se uočavaju po bijelim voštanim prevlakama štetnika i zamazanom izgledu od gljiva čađavica. Također može štetu nanositi i kao vektor prenoseći neke fitoplazme vinove loze.

Prisutnost odraslih oblika i ličinki ovog štetnika može se utvrditi vizualnim pregledom listova, grana i grančica biljaka.

Iako medeći cvrčak nije karantenski štetnik, prva i preventivna mjera suzbijanja i zaštite je sprječavanje uvoza sadnog materijala iz rasadnika u kojima je utvrđena prisutnost ovog cvrčka. Mehaničko suzbijanje provodi se odstranjivanjem i uništavanjem zaraženih grana. Za biološko suzbijanje koristi se parazitoid, osica Neodryinus thyphlocybae. Kemijsko suzbijanje provodi se primjenom insekticida registriranih za ovog štetnika i za kulturu na kojoj se suzbijanje provodi. Određene biološke i fiziološke karakteristike otežavaju suzbijanje medećeg cvrčka zbog voštanih izlučevina kojima je prekriven.

 class=
Odrasli medeći cvrčak (Izvor: https://hrcak.srce.hr/file/62016)
 class=
Prikaz izravnih šteta (oslabljen rast biljke) (I
 class=
Prikaz neizravnih šteta (gljive čađavice) (Izvor: https://hrcak.srce.hr/file/62016)

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje