Sredstva za provedbu Programa potpore malim mljekarama za nadoknadu troškova sabiranja mlijeka u 2023. godini, u visini od milijun eura osigurana su u Državnom proračunu. Ovim programom nastoje se sanirati pretrpljeni gubici, osigurati likvidnost malih mljekara i očuvati razinu otkupa i prerade kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijekaBožidar Kuzmić, a time i proizvodnja mlijeka na malim gospodarstvima u Republici Hrvatskoj.

Cilj programa je pružanje financijske pomoći malim mljekarama koje su suočeni s problemima uzrokovanim povećanjem troškova goriva koji sudjeluju s visokim udjelom u troškovima njihovog poslovanja, te uzrokuju značajno povećanje troškova sabiranja i transporta sirovog mlijeka od isporučitelja do objekata za preradu. Prihvatljivi troškovi za ostvarivanje potpore u okviru programa su nastali uslijed neplaniranog povećanja troškova sabiranja mlijeka uslijed rasta cijena energenata tijekom 2022. godine. Treba istaknuti da su na poslovanje malih mljekara vrlo negativno utjecali tržišni poremećaji uzrokovani mjerama suzbijanja pandemije COVID-19, te je i u 2021. godini Ministarstvo poljoprivrede provelo prvi program potpore malim mljekarama kojima je isplaćeno pola milijuna eura, čime se održala stabilnost sustava sabiranja i otkupa od malih proizvođača mlijeka.

  Porast transportnih troškova

O slijedu događaja koji je doveo do teškog stanja malih mljekara, razgovarali smo s predsjednikom Udruge hrvatske male mljekare, Božidarom Kuzmićem.

Prije svega treba reći da je od 2021. godine na svjetskom tržištu zabilježen stalan rast cijene nafte što se odrazilo na povećanje cijene svih naftnih derivata. S početkom ruske agresije na Ukrajinu 2022. godine stanje na tržištu energenata je dodatno otežano te je u Republici Hrvatskoj stalan rast cijena osnovnih vrsta goriva koji služe u transportu utjecao na rast troškova transporta mlijeka od proizvođača ili sabirališta do objekata za preradu malih mljekara.

I pored poduzetih mjera od strane Vlade Republike Hrvatske u cilju stabilizacije cijena goriva na nacionalnom tržištu, cijene su porasle u 2022. godini za 28%. Zbog iznimno velikog povećanja cijene goriva subjekti u sabiranju i transportu mlijeka dovedeni su u situaciju manjka likvidnosti i generiranja gubitaka, naglasio je Kuzmić.

Božidar Kuzmić

Prije 15 godina Udruga hrvatske male mljekare brojila je 24 mljekare i otkupljivala mlijeko od 2000 poljoprivrednih gospodarstava.

Danas u Hrvatskoj posluje trenutno 29 malih mljekara, od kojih su 11 članice Udruge hrvatske male mljekare, koje na godišnjoj razini prerade oko 32 milijuna kilograma mlijeka od kojeg najveći udio čini kravlje (96%) i manji ovčje (3,2%) i kozje (0,8%) mlijeko. Male mljekare prikupe i prerade 7,4% od ukupne količine mlijeka proizvedenog u Republici Hrvatskoj. Kako bi osigurale dovoljnu količinu mlijeka za preradu, male mljekare surađuju sa više od 740 gospodarstava, a što je 19% od ukupnog broja proizvođača mlijeka.

Iz omjera količine prikupljenog mlijeka i broja proizvođača razvidno je da se radi o većem broju farmi s manjom godišnjom proizvodnjom mlijeka i uglavnom s manje od 10 krava.

Za prikupljanje dovoljnih količina mlijeka za preradu, vozila prelaze na dnevnoj razini velike udaljenosti što utječe na značajno povećanje troškova sabiranja mlijeka, a koje ujedno posao prikupljanja čini organizacijski i tehnički zahtjevnijim. Mlijeko se prikuplja specijaliziranim vozilima sa zajedničkih sabirališta u koja mlijeko donose proizvođači sa farmi koje su u blizini, a rijetko i sa farmi koje proizvode dovoljnu količinu mlijeka da posjeduju svoje uređaje za hlađenje i skladištenje mlijeka.

U takvim uvjetima proizvodnje cijena sabiranja i transportnih troškova značajno opterećuje cijenu mlijeka i konkurentnost na tržištu proizvoda.  Mali proizvođači mlijeka često se nalaze na prostorima slabije naseljenosti i obustava prikupljanja mlijeka na tim područjima dovela bi do daljnje depopulacije ruralnih područja, objasnio je Kuzmić.

Dodao je da će se ovim Programom osigurati pomoć malim mljekarama nadoknadom dijela troškova sabiranja mlijeka u svrhu očuvanja postojeće razine proizvodnje i prerade kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka te nastavka rada malih mljekara, a samim time i sigurnije proizvodnje mlijeka na malim gospodarstvima u Republici Hrvatskoj.

Prethodni članakMišjakinja – samonikla jestiva biljka okrepljuje organizam
Sljedeći članakFarma svinja za početnike
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr. Glavni je urednik u Gospodarskom listu u kojem uređuje rubrike održiva poljoprivreda, agroekonomika, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, zaštita bilja, nove tehnologije i dr. Rođen je 1976.g. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu, te XI. gimnaziju. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je na smjeru vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža. Na Agronomskom fakultetu je trenutno i doktorand na poslijediplomskom studiju Poljoprivredne znanosti. Desetak godina bavio se uzgojem ukrasnog bilja u vlastitom rasadniku, a radio je i u poljoljekarni kao agronom - savjetnik. U Gospodarskom listu radi od 2010. godine, a glavni je urednik od 2015. godine i producira sadržaje stručne tematike u tiskanim, ali i digitalnim formatima. Od 2014.godine je i tajnik Društva agrarnih novinara Hrvatske. Organizator je i moderator na stručnim skupovima (seminari, konferencije, kongresi...) te panel raspravama, fokus skupinama i radionicama, a sudjeluje i koordinira u raznim nacionalnim i europskim projektima o poljoprivrednoj proizvodnji.