Mladim poljoprivrednicima se smatraju osobe koje nisu starije od 40 godina. Oni doprinose inovacijama u svom radu, ali se suočavaju s brojnim poteškoćama kao što su nemogućnosti stjecanja obradivih površina, nedovoljno početnog kapitala, te nerazumijevanja kod financijskih institucija. Dakle, postoje barijere koje sprječavaju mlade ljude u pokretanju poljoprivredne proizvodnje, kupnji poljoprivrednih strojeva ili poljoprivrednog zemljišta. Također za mlade poljoprivrednike koji se već bave poljoprivredom proizvodnjom problem predstavlja proširenje postojećih proizvodnih kapaciteta, kao i sposobnosti tržišne održivosti ulaganja u inovacije.
Nositelji OPG-a
Prema podacima iz Upisnika poljoprivrednika u Republici Hrvatskoj upisano je 174.199 poljoprivrednih gospodarstava, od čega 169.584 čine obiteljska poljoprivredna gospodarstva, odnosno 96,84%. Od 169.558 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, 16.732 je OPG-a gdje su nositelji mladi poljoprivrednici, odnosno 9,8%. Prema podacima iz tablice 1. o broju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava po županijama u Republici Hrvatskoj da se zaključiti da su Zagrebačka županija s 14.978, Splitsko-dalmatinska županija s 13.367, Osječka-baranjska županija s 12.865, Bjelovarsko-bilogorska županija s 12.095, te Koprivničko-križevačka županija s 10.794 vodeće u hrvatskoj poljoprivredi. Ako promatramo gdje je najveća koncentracija obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava gdje su mladi poljoprivrednici nositelji, tada se uz ovih pet spomenutih županija priključuju i Vukovarsko-srijemska županija s 1.098, Sisačko-moslavačka s 1.066 i Virovitičko-podravska s 1.056
Dobra perspektiva
Važno je napomenuti da Republika Hrvatska ima iznimno dobar potencijal i perspektivu u pogledu razvoja poljoprivrede u budućnosti, jer gotovo 26.875 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ima članove koji nisu stariji od 40 godina. Poljoprivreda nije samo djelatnost, ona je sveobuhvatni način življenja, osjećanja, činjenja, zalaganja i operativnosti. Zajednička poljoprivredna politika Europske unije kreira sigurnost, očuvanje ruralnog načina življenja, utemeljenu kroz iskustva doprinosa poljoprivredne i društvene razvojne svijesti.
Površine koje obrađuju
Prema podacima ARKOD-a u Republici Hrvatskoj obrađuje se oko 1.200.000 poljoprivrednog zemljišta. Mladi poljoprivrednici obrađuju 182.349 ha poljoprivrednih površina. Izrazito ruralna područja jesu: Bjelovarsko-bilogorska, Brodsko-posavska, Karlovačka, Koprivničko- križevačka, Krapinsko-zagorska, Ličko-senjska, Požeško-slavonska, Sisačko- moslavačka, Šibensko-kninska, Varaždinska, Virovitičko-podravska, Vukovarsko- srijemska, Zadarska, Zagrebačka. Ruralna područja: Dubrovačko-neretvanska, Istarska, Međimurska, Osječkobaranjska, Primorsko-goranska, Splitskodalmatinska. Urbana područja: Grad Zagreb. Prema podacima iz tablice 2. Osječko- baranjska županija vodeća je županija gdje mladi poljoprivrednici obrađuju 30.818 ha, odnosno 16,90%, slijedi ih Vukovarsko-srijemska županija s 22.543 ha, odnosno 12,36%. Mladi poljoprivrednici najmanje obrađuju u Dubrovačko-neretvanskoj 886,18 ha, odnosno 0,48% te Primorsko-goranskoj županiji 1.464 ha, odnosno 0,80%
Struktura proizvodnje
Prema strukturi biljne proizvodnje (Tablica 3.) u Republici Hrvatskoj mladi poljoprivrednici najviše obrađuju oranične površine odnosno 141.906 ha. Površine pod livadama, pašnjacima i krškim pašnjacima zauzima 32.902 ha, voćnjaci 4.519 ha, te vinogradi 1.417 ha te maslinike na 1.143 ha. Prema podacima iz tablice 3. najviše oraničnih površina koje obrađuju mladi poljoprivrednici obrađuje se u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, odnosno gotovo 36% ukupnih oraničnih površina. Najmanje oraničnih površina obrađuje se u Primorsko-goranskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, odnosno 0,11% Kad govorimo o livadama, pašnjacima i krškim pašnjacima, najdominatnije su četiri hrvatske županije u Ličko-senjskoj, Šibensko-kninskoj županiji, Zadarskoj županija, te Sisačko-moslavačkoj županiji s 16.687 ha, odnosno 50%. Vinogradarstvom se mladi najviše bave u Istarskoj županiji s udjelom od 17% ha, slijedi Dubrovačko-neretvanskoj županiji sa 12%, a najmanje u Ličko-senjskoj županiji sa 0,14%. Što se maslinarstva tiče, tu je također Istarska županija vodeća s 33,78% ha, slijedi je Splitsko-dalmatinska županija s 19,81% Zadarska s 15,42%, te Dubrovačko- neretvanska županija s 14,24%. Voćarstvo je prilično dobro zastupljeno u većini hrvatskih županija, međutim Osječko- baranjska županija je vodeća sa 959 ha, odnosno preko 21%.
Tradicija i dalje prevladava
Unatoč aktivnom promicanju diversifikacije poljoprivrednih gospodarstava, izobrazbe, restrukturiranih reformi, ureda za savjetovanje, kroz transfer stečenog znanja i proaktivne spoznaje, poljoprivrednici u pravilu njeguju svoje razvojne resurse kroz naslijeđe svojih predaka, koje se očituje kroz jednostavnost, otežane uvjete, uz nerijetko involviranje neuspjeha. Hrvatska poljoprivreda posjeduje osobinu neadekvatne strukture poljoprivredne proizvodnje, odnosno neuravnoteženosti potrošnje i proizvodnje. To kreira manji ili veći manjak ili višak proizvoda, što u prvoj analizi stanja kreira nedostatnu ponudu i definira odredbu uvoza, a u drugoj analizi stanja povećava ponudu iznad potražnje istodobno smanjujući cijene i dohodak proizvođača. U oba slučaja se poljoprivredni resursi generiraju kao iracionalno neiskoristivi. Mladi poljoprivrednici mogu i trebaju utjecati na promjenu strukture poljoprivredne proizvodnje s namjerom ostvarenja većeg dohotka, a i time boljeg standarda našeg poljoprivrednika. Uzimajući u obzirom postojeće stanje, te potencijal koji imamo, na mladima je da se upuste u ovaj izazov, te kroz proizvođačke organizacije i umrežavanje potaknu pozitivne trendove u našoj poljoprivredi, koristeći pri tome instrumente Zajedničke poljoprivredne politike koji im stoje na raspolaganju.
