Mliječna mast je najskuplji sastojak mlijeka, jer od ukupne energetske vrijednosti mlijeka na mast otpada prosječno 54 %. Drugi razlog je i njena biološka vrijednost u odnosu na druge masti. Mliječna mast mlijeku i mliječnim proizvodima daje puninu. Utječe na okus, aromu, konzistenciju i teksturu mlijeka i mliječnih proizvoda.

Prosječan sadržaj mliječne masti u mlijeku domaćih muznih životinja

Mliječna mastKravljeOvčjeKozjeMagareće
%3,96,63,31,4

Mliječna mast je najpromjenljiviji udio od svih sastojaka u mlijeku, kreće se od  2,5 do 6,0 %,  pa  i više. U mlijeku se nalazi u obliku masnih globula s membranom. Njihova veličina varira od 0,1 do 22 mm, a najveći broj ih je promjera od 1-6 mm. Veličina globula ovisi o nizu čimbenika, pa tako ovčje mlijeko ima krupnije globule od kravljeg, na početku laktacije globule su veće nego na kraju, a pasmine krava koje daju mlijeko s većim sadržajem mliječne masti imaju veće globule.

Što su masne globule veće, lakše je izdvajanje masti iz mlijeka, odnosno emulzija masti je nestabilnija. Masne globule zbog manje specifične površine lakše savladavaju unutrašnje trenje (viskozitet), koji predstavlja glavni otpor na putu prema površini. Dakle, dolazi do raslojavanja pri čemu se mast nalazi na površini jer ima manju specifičnu težinu. Da bi se povećala stabilnost emulzije masti u mlijeku radi se homogenizacija mlijeka, odnosno usitnjavanje masnih globula koje u tom slučaju ne izlaze na površinu.

Masti u mlijeku dijelimo na:

  • jednostavne – imaju većinom energetsku ulogu u organizmu uz manju biološku vrijednost.
  • složene – imaju biološki značaj, a čine svega 2-3 % ukupnih masnih sastojaka u mlijeku.

Mliječna mast je neutralna i okus i miris pojedinih masnih kiselina ne dolazi do izražaja kad je mlijeko u redu. Energetska vrijednost mliječne masti je oko 38 kJ/g i nešto je manja nego kod dugih masti jer mlijeko sadrži znatnu količinu nižih masnih kiselina koje su u prirodnom stanju znatno više oksidirane nego više masne kiseline.

U mliječnoj masti su otopljeni vitamini: A, D, E i K. U mliječnoj masti utvrđeno je više od 30 masnih kiselina. Ovako veliki broj masnih kiselina ne sadrži nijedna druga mast biljnog i životinjskog porijekla. Veliki broj masnih kiselina daje veliku biološku vrijednost mliječne masti jer organizam iz toga može izabrati one koje su mu potrebne, a ne može ih sam sintetizirati (linolna, linoleinska, arahidonska). Masne kiseline u mlijeku se dijele na zasićene i nezasićene. Zasićene se prema broju C atome dijele na niže (sadrže 4 do 10 C atoma) i više masne kiseline (12 i više C atoma).

Izdvojena mliječna mast na površini

Promjene mliječne masti

Lipoliza – djelovanjem enzima lipaza se oslobađaju masne kiseline iz glicerola. Kao rezultat tih promjena nastaju promjene okusa i mirisa, odnosno užeglost. Lipaze se jednim dijelom izlučuju sa samim mlijekom, a jednim dijelom u mlijeko dolaze iz prisutnih mikroorganizama. Lipoliza se najčešće događa tijekom čuvanja i skladištenja mlijeka ili mliječnih proizvoda.  Oksidacija – oksidativna užeglost mlijeka i proizvoda, a najčešće joj podliježu nezasićene masne kiseline koje čine 30-40 % ukupnih masnih kiselina u mliječnoj masti. Pri tome nastaju razni spojevi koji daju miris i ukus na loj.

Oko djelovanja mliječnih masnoća na ljudsko zdravlje nema zajedničkog stava svjetske znanstvene zajednice jer ne postoje podaci koji bi dokazali da konzumiranje punomasnog mlijeka uzrokuje učestalu pojavu krvožilnih oboljenja kako se to smatralo dugo vremena i davalo mu etiketu rizičnog faktora. Rezultati brojnih istraživanja provedenih u zadnjih dvadesetak godina pokazuju da oni koji redovno konzumiraju velike količine mlijeka nisu u većoj opasnosti za obolijevanje od kardiovaskularnih bolesti od onih koji konzumiraju manje količine. Neka istraživanja čak pokazuju i blage koristi. Zaključci brojnih istraživanja pokazuju da u mliječnim mastima postoji veliki broj komponenti koje djeluju blagotvorno na naš organizam.

Izvor: Gospodarski kalendar

Prethodni članakBiljka pobjednika – lovor
Sljedeći članakObjavljeno 229 javnih natječaja za zakup poljoprivrednog zemljišta i u pripremi još 47
Anđelka Pejaković, dipl. ing. agr.
Rođena je u Splitu, a nakon završene srednje ugostiteljske škole u Sinju 1990. godine upisuje se na Agronomski fakultet u Zagrebu, smjer stočarstvo gdje je diplomirala 1997. godine. Od 1999. godine radi kao stručni savjetnik za stočarstvo u Savjetodavnoj službi u Velikoj Gorici, a usko se specijalizirala za preradu mlijeka na poljoprivrednim gospodarstvima. Također je veliki dio svog vremena i rada posvetila udrugama proizvođača. OSOBNI PODACI Ime i prezime: Anđelka Pejaković Datum rođenja: 12. 10. 1970. Mjesto rođenja: Split RADNO ISKUSTVO 02. 06. 2014. – do danas, Savjetodavna služba 05. 07. 2012. – 01. 06. 2014. Poljoprivredna savjetodavna služba (od 05.07.2012. do 06.05.2013. na dužnosti pomoćnice ravnateljice PSS) 01. 01. 2011. – 04. 07. 2012, HPK, Javna poljoprivredna savjetodavna služba 15. 09. 1999. – 31.12.2010., Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, savjetnik 15. 03. 1998. – 06.05. 1999., BETA COMMERCE d.o.o., voditelj marketinga ŠKOLOVANJE Listopad 1990 - rujan 1997, Zagreb, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, zvanje: diplomirani inženjer agronomije – smjer stočarstvo Rujan 1984 – lipanj 1988, Sinj, CUO Sinj, Ugostiteljsko turistička škola, zanimanje: samostalni konobar Rujan 1977 – lipanj 1984, OŠ Han USAVRŠAVANJE godina, mjesto, ustanova, područje 2000. Zagreb - Sljeme, Agronomski fakultet i HZPSS, Uvjerenje o pohađanju tečaja „Proizvodnja i korištenje travnjaka“ 2000. Stubičke toplice, HZPSS, Potvrda o završenom temeljnom tečaju za poljoprivredne savjetnike 2001. Zagreb - Sljeme, Agronomski fakultet i HZPSS, Uvjerenje o pohađanju tečaja „Proizvodnja i korištenje krmnog bilja na oranicama“ 2004. Stubičke toplice, HZPSS, Potvrda o završenom tečaju savjetničkih metoda i vještina 2004. Sv. Ivan Žabno, Veepro Holland, Certifikat o završenom međunarodnom tečaju „Menagement mliječnih farmi“ 2005. Vrbovec, Agronomski fakultet i HZPSS, Certifikat za uspješno završen praktični i teoretski program „Higijena proizvodnje mlijeka i kontrola ispravnosti muznih uređaja“ 2006. Zagreb, Agronomski fakultet i Zagrebačka županija, Certifikat za uspješno završen i položen teoretski i praktični program „Proizvodnja sira na OPG-u“ 2007. Karlovac, HZPSS i Agronomski fakultet, Certifikat za uspješno završen i položen teoretski i praktični program „Specijalno sirarstvo“ 2010. Zagreb, Savez Udruga malih sirara RH „SirCro“, Potvrda o završenom tečaju Dobre higijenske prakse u preradi mlijeka na OPG-ima 2011. Karlovac, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, potvrda o stručnom usavršavanju „Andragoški modeli podučavanja“ OSOBNE VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI 1999. vozačka dozvola B kategorije 2001. osposobljena za obavljanje UO svinja STRANI JEZICI Poznavanje engleskog jezika RAČUNALNE VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI Svakodnevno korištenje Interneta i Microsoft Officea (Word, Excel, PowerPoint) OSTALE VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI (socijalne, organizacijske, tehničke i sl.) Timski rad, organizacija raznih događanja, izrada raznih kataloga i brošura, mogućnost održavanja praktičnih radionica iz područja sirarstva. DODATNE INFORMACIJE 2001. objavila Brošuru "Uzgoj svinja na otvorenom" 2006. položen državni stručni ispit 2008. dobila Priznanje HZPSS za izvanredni stručni i organizacijski uspjeh u poljoprivrednom savjetodavstvu 2015. dobila priznanje Savjetodavne službe za izvanredni stručni i organizacijski uspjeh u poljoprivrednom savjetovanju • Sudjeluje kao vanjski predavač u obrazovanju odraslih za zanimanje mljekar-sirar. • Sudjeluje u provođenju projekta „Ceste sira Zagrebačke regije” kao voditelj projekta. • Sudjeluje u provođenju projekta „Očuvanja proizvodnje tradicionalnih zagrebačkih proizvoda - svježeg kravljeg sira i vrhnja te zaštita robne marke “ZG Sirek” kao koordinator projekta. • Sudjelovala u projektu: IPA Componenta IV – Ljudski potencijali – Modernizacija programa obrazovanja odraslih za zanimanje mljekar-sirar. • Sudjeluje i završila više lokalnih projekata za sirarske i uzgojne Udruge Grada Zagreba i Zagrebačke županije. • Jedan od autora “Vodiča dobre higijenske prakse za proizvodnju mliječnih proizvoda na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima”. • Sudjelovala na više radionica i savjetovanja (Savjetovanje malih sirara, Uloga cjeloživotnog obrazovanja u zapošljavanju seoskih žena u prehrambenom sektoru, Simpozij mljekarskih stručnjaka, Konferencija o sigurnosti hrane, Savjetovanje ovčara i kozara, Best praktices in cattle, sheep and goat production ensuring market access for small scale farmers for Central and Eastern Europen Countries, Europska budućnost hrvatskog poljoprivrednika, The role of agricultural advisory in the new CAP reform, itd.) • Sudjeluje posljednjih 10 godina kao predavač na raznim stručnim predavanjima i skupovima. • Organizator dvadesetak stručnih putovanja za poljoprivrednike u zemlji i inozemstvu. • Sudjelovala na više stručnih, studijskih putovanja u inozemstvu. • Član nekoliko Povjerenstava na državnoj i lokalnoj razini. • Sudjelovala u osnivanju i radu nekoliko strukovnih Udruga (tajnik 2 sirarske Udruge i Saveza) Udana i supruga dvoje djece.