U okviru projekta SAN – Smart Agriculture Network kroz koncept “Pametne poljoprivrede” i primjenu umjetne inteligencije, skupina znanstvenika i suradnika s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru te tvrtke Elektrokovina plus d.o.o. iz Zagreba, redovno provodi planirane projektne aktivnosti u skladu sa smjernicama i preporukama HZJZ-a s obzirom na pandemiju COVID-19. 

Istraživanje koje se sufinancira iz Europskog fonda za regionalni razvoj i čija je vrijednost oko 11,5 milijuna kuna, od čega je bespovratnih oko 8,2 milijuna, provodi se od lipnja 2018. g. i po svemu je ekskluzivno i jedinstveno u svijetu. Naime, nitko do sada nije uspio, najjednostavnije rečeno, digitalizirati maslinike, u maslinarstvu takvo što naprosto nije poznato, bar ne u onom obliku i svim elementima kako je to zamišljeno u projektu “SAN” (pametna poljoprivredna mreža).

U sklopu projekta razvijena je mobilna aplikacija s osnovnim ciljem ranog upozoravanja o vjerojatnosti nastanka odgovarajućeg negativnog utjecaja (bolesti, štetnika, nedostatka vode) u proizvodnji poljoprivrednih kultura, a projektno istraživanje i razvoj provode se na maslini.
Maslinari – partneri ovog projekta su Nives i Goran Morović te Ivica Vlatković. Njihova maslinova ulja na NYIOOC – najvećem i najprestižnijem svjetskom natjecanju za maslinova ulja u New Yorku osvojila su dvije zlatne i jednu srebrnu medalju. Maslinari – partneri preuzeli su na Sveučilištu u Zadru od projektnog tima SAN mobilnu aplikaciju i započeli s testnim korištenjem i tijekom vegetacijske godine 2020. u nasadima na Žmanu i u Novigradu testirali su i uvodili SAN mobilnu aplikaciju u svoju praksu.

Planirano trajanje projekta SAN je do 2022. godine, a trebalo bi rezultirati gotovim proizvodom spremnim za tržište: aplikacijom iza koje bi stajala sva ugrađena agronomska i informatička znanja na kojima sada radi istraživački tim te različiti poznati i manje poznati, jednostavniji i kompliciraniji alati.

Iza takvog programa u jednoj će cjelini biti objedinjeni hardver, softver i neuronska mreža, različiti alati pomoću kojih će se u realnom vremenu pratiti sva zbivanja u maslinicima, dojavljivati maslinaru o promjenama, davati preporuke za akciju, a u nekim bi aktivnostima čak sam program trebao reagirao bez utjecaja čovjeka. Primjerice, u slučaju manjka vlage sam bi sustav pokrenuo sustav za navodnjavanje maslina, pa i odredio količinu potrebne vode. Sve potrebne informacije pametni sustav dojavit će maslinaru na mobilnu aplikaciju.

Izvor: zadarski.hr

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakUpala mliječne žlijezde ovaca i koza
Sljedeći članakBolesti janjadi i jaradi
gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.