Sezona jarenja i janjenja je u punom zamahu i na velikom broju farmi počinje mužnja. Upravo u ovom razdoblju vrlo često dolazi do pojave upale mliječne žlijezde (mastitis) koja može dovesti do velikih gubitaka u proizvodnji.

Poznato je da upale mliječne žlijezde mogu nanijeti velike štete u proizvodnji ovčjeg i kozjeg mlijeka. Ranim otkrivanjem upale smanjujemo troškove liječenja i gubitke u proizvodnji. U malih preživača kao i krava, upala vimena je posljedica ulaska i štetnog djelovanja mikroorganizama (bakterija) u vimenu. Najčešće ulaze kroz sisni kanal, međutim mogu ući i kroz kožu (ozljede), zatim krvlju i limfom. Upala se može javiti kao popratni simptom nekih zaraznih bolesti (npr. bruceloze). Za razliku od govedarske proizvodnje u kojoj najveće štete uzrokuju subkliničke (nevidljive) upale mliječne žlijezde, u ovčarstvu i kozarstvu najveće gubitke uzrokuju kliničke odnosno vidljive upale.

Mužnja ovaca

Pogodovni čimbenici za nastanak upale

Glavni uzrok pojave upale je ulazak patogenih mikroorganizama u prvom redu bakterija u vime. Najčešće ulaze kroz sisni kanal. Na ulazak patogenih bakterija najvećim dijelom utječe loša higijena u staji, naročito poda, zatim loša higijena i tehnika mužnje. U stadima mliječnih pasmina sisanje mladunčadi može dovesti do pojave upale mliječne žlijezde. Razlog je vrlo jednostavan, mladunčad tijekom dana siše, pritom se često otvara sisni kanal što omogućuje ulazak patogenih bakterija.

Loša higijena poda u staji

Jarad i janjad sišu vrlo male količine u prvim danima, pa se u mliječnoj žlijezdi nalazi velika količina mlijeka koja je služi kao podloga za razvoj bakterija. Kod koza upale mliječne žlijezde često nastaju kao posljedica udaraca i ozljeda vimena rogovima. U intenzivnoj proizvodnji kozjeg mlijeka uzgajivači često ne uklanjaju rogove kozama što pogoduje nastanku brojnih ozljeda uslijed međusobnog udaranja.

Ozljeda vimena koze rogom

U prvim danim laktacije upale mliječne žlijezde se javljaju najčešće u kliničkom obliku koji, kao što je navedeno, uzrokuje značajno veće gubitke u odnosu na nevidljivi oblik upale.

Klinička upala mliječne žlijezde

Ovaj oblik upale može se javiti tijekom cijele laktacije. Kod životinja koje muzemo klinička upala je puno češća u razdoblju sisanja janjadi i jaradi odnosno u prvim tjednima laktacije. U razdoblju sisanja sisni kanal je otvoren nekoliko puta dnevno, a mlade životinje ne mogu posisati svu količinu mlijeka. Mlijeko zaostalo u vimenu je podloga za brzo umnažanje bakterija koje pritom uništavaju tkivo koje luči mlijeko.

Štete zbog kliničkog oblika upala su višestruke:

  • prestaje lučenje mlijeka,
  • luči se gnojni, krvavi, krpičasti sekret,
  • janjad i jarad ostaje bez osnovne hrane (gladuje),
  • može doći do poremećaja općeg zdravstvenog stanja i uginuća,
  • liječenje je skupo,
  • ishod liječenja nije siguran

Uzroci

Upala je posljedica ulaska i štetnog djelovanja brojnih mikroorganizama u prvom redu bakterija. Kao što smo naveli, u vime bakterije najčešće ulaze kroz sisni kanal, a u rjeđim slučajevima kroz kožu vimena (ozljede), krvlju i limfom. Upala se može javiti i kao popratni simptom nekih zaraznih bolesti npr. bruceloze i listerioze. Javlja se tijekom cijele laktacije, međutim i u razdoblju nalijevanja vimena prije poroda može doći do upale. Prije poroda dolazi do nalijevanja vimena prilikom kojeg janjad i jarad, naročito tzv. kradljivci mlijeka, pokušavaju sisati životinje koje se pripremaju za porod. Pritom skidaju voštani čep iz sisnog kanala koji štiti mliječnu žlijezdu od prodora bakterija.

Sisanje jaradi

Simptomi upale

Prvi simptom koji iskusan ovčar ili kozar uočavaju je da životinja ne da sisati vlastitoj mladunčadi. Uslijed gladovanja jarad i janjad se glasa. Jedan od simptoma bolesti može biti i šepanje jer zbog bolnosti u vimenu životinje mijenjaju korak. Klinička odnosno vidljiva upala se očituje s nekoliko simptoma:

  • koža na vimenu može biti crvene (ljubičasto – plave) boje
  • vime je otečeno i asimetrično,
  •  tvrdo na dodir,
  •  javlja se bolnost,
  • vime je temperirano (toplo),
  • iz vimena izmuzujemo mlijeko s ugrušcima gnoja, krvi ili ugruške mlijeka

Kod takvog oblika upale može doći do poremećaja općeg zdravstvenog stanja pri čemu se javlja povišena tjelesna temperatura, pad apetita, prestanak preživanja a može doći i do proljeva.

Gangrena vimena

U slučaju da klinički oblik upale ne uočimo na vrijeme i ne liječimo, može doći do gangrene. Ona se očituje bolnošću, prestankom lučenja mlijeka, koža na vimenu je modro-ljubičaste boje, pritom izmuzujemo krvavi sekret. U roku od nekoliko dana može otpasti jedna ili obje polovice mliječne žlijezde  ako životinja prethodno nije uginula. Ovakav oblik upale je teško liječiti, a u slučaju da su zahvaćene obje polovice životinju treba zaklati ili eutanazirati jer je došlo do trajnog propadanja tkiva koje luči mlijeko.

Gangrena mliječne žlijezde koza

Liječenje

Liječenju moramo pristupiti odmah čim uočimo prve simptome bolesti. Uzgajivač je dužan pozvati veterinara koji će na temelju simptoma bolesti odrediti terapiju. Nestručno liječenje može dovesti do gubitka mliječne žlijezde i do uginuća životinje. Sastoji se od aplikacije antibiotika i drugih lijekova. Danas na tržištu postoji čitav niz lijekova koji vrlo učinkovito pomažu izlječenju upala vimena međutim, kao što smo naveli, nestručna primjena može uzrokovati veće štete.

Supkliničke upale vimena koza

Pod subkliničkim (nevidljivim) upalama smatramo one upale koje ne možemo otkriti kliničkim metodama kao što su adspekcija (gledanje), palpacija (opipavanje) i pregled mlijeka na crnoj podlozi (organoleptički pregled) nego se dijagnoza zasniva na brojanju somatskih stanica, mastitis-testu i bakteriološkoj pretrazi mlijeka. Kronična supklinička upala jedne ili obje polovice može se očitovati postupnim smanjenjem (atrofija) jedne ili obje polovice mliječne žlijezde. Glavni uzročnici subkliničkih upala su bakterije iz rodova Staphylococcus i Streptococcus.

Somatske stanice u kozjem mlijeku

Prema podrijetlu somatske stanice u mlijeku dijelimo na stanice iz krvi (leukociti) te iz tkiva mliječne žlijezde. Poznato je da je povišeni broj somatskih stanica u mlijeku krava znak supkliničke upale odnosno infekcije mliječne žlijezde. Koze imaju fiziološki veći broja somatskih stanica u mlijeku u odnosu na krave i ovce i on se tijekom laktacije znatno mijenja odnosno povećava. Njihov broj može biti i veći od 500 000, a da pritom upala nije prisutna. Pred kraj laktacije u kozjem mlijeku možemo naći i više milijuna somatskih stanica.

Mastitis test na kozama

Ova metoda je uobičajna za dijagnosticiranje subkliničke upale vimena krava, međutim u koza mastitis test nije pouzdan. Kod krava se smatra da je upala vimena prisutna ako je broj somatskih stanica veći od 200 000 (150 000). Mastitis test (npr. Zagrebački) daje pozitivnu reakciju ako je u mlijeku krava broj somatskih stanica veći od 300 000 i tada smatramo da je prisutna upala vimena.

Zdrave koze mogu imati značajno veći broj somatskih stanica u odnosu na krave tako da njihov broj može iznositi i više od 500 000 pa čak i milijun u mililitru mlijeka. U oba slučaja mastitis test daje pozitivnu reakciju (!) jedino je razlika u konzistenciji sluzi koja se javlja na dnu plitice. Iz navedenog proizlazi da npr. u uzgoju od pedeset koza sve mogu biti pozitivne na mastitis testu a da niti jedna nema upalu vimena.

Naravno, ako je mastitis test negativan, možemo tvrditi da nije prisutna kronična upala vimena. Jedino kad bi brojanjem somatskih stanica utvrdili da je njihov broj znatno veći od jedan milijun i da je značajno promijenjen kemijski sastav mlijeka, mogli bi sumnjati da je prisutna upala vimena. Sigurnu dijagnozu možemo postaviti isključivo nakon bakteriološke pretrage mlijeka. Ako se iz uzorka mlijeka izolira patogena bakterija ili više njih tek onda možemo biti sigurni da se radi o upali.

Liječenje

Liječenje kliničkih upala mliječne žlijezde je rutinski postupak, međutim u pristupu liječenja subkliničkih upala koza postoje suprotna mišljenja stručnjaka. Ono je u odnosu na krave liječenje kod koza otežano zbog nekoliko čimbenika: 

1.    mastitis test nije pouzdana metoda otkrivanja upala,

2.    koze imaju uži sisni kanal u odnosu na krave,

3.    promjer vrha injektora (aplikatora) često je veći od promjera sisnog kanala,

4.    u Hrvatskoj nema registriranih antibiotika (injektora) za liječenje upala mliječne žlijezde koza,

5.    karenca u koza može iznositi duže od propisne za krava, i

6.    cijena liječenja je često uzgajivaču ekonomski neprihvatljiva

Nakon liječenja je potrebno ponoviti mastitis test te u slučaju da je pozitivan potrebno je mlijeko bakteriološki pretražiti. Tek kada je bakteriološki nalaz negativan kozu možemo proglasiti zdravom. Liječenje obavezno mora provoditi veterinar nakon što dobije nalaz bakteriološke pretrage. Važno je napomenuti da je prilikom liječenja antibiotskim injektorima karenca propisana za krave, ali ne i za koze. Utvrđeno je da ona u koza može iznositi dvostruko duže od one propisane za krave.

U Francuskoj u svrhu liječenja i preventive supkliničkih upala mliječne žlijezde koza više od 80% uzgajivača prilikom zasušenja koristi antibiotske injektore. Liječenjem upala u suhostaju ne postoji rizik od zaostajanja antibiotika u mlijeku, a utvrđeno je da se i klinički (vidljivi) oblik javlja značajno manje nakon jarenja. Jedini problem je širina vrha aplikatora jer grubim ulaskom možemo ozlijediti sisni kanal.

Preventiva upala mliječne žlijezde

Preventiva upala mliječne žlijezde počinje držanjem ovaca i koza na suhoj i čistoj slami (stelji). U stadima koja muzemo potrebno je izmusti mlijeko koje janjad i jarad nije posisala. Jedna od preventivnih mjera, naročito u stadima s visokom proizvodnjom mlijeka, je odvajanje janjadi i jaradi neposredno nakon poroda i dohranjivanje mlijekom ili mliječnom zamjenom (kantama ili strojno). Gravidne životinje moraju biti odvojene od onih sa podmlatkom.

Dobra higijena vimena koza prije mužnje

Posebna pozornost mora biti posvećena higijeni i tehnici mužnje, a stroj za mužnju mora biti redovito održavan. U slučaju loše higijene prilikom mužnje vrlo lako se uzročnik prenosi s oboljele životinje na zdravu.

Ostatak priloga “Prvi tjedni nakon poroda janjadi i jaradi” pročitajte na poveznicama: Bolesti janjadi i jaradi; Preventivne mjere kod bolesti janjadi i jaradi

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje