Ovisno o načinu i području držanja preventiva bolesti janjadi i jaradi bolesti započinje u gravidnosti ovaca i koza, o čemu je već pisano u Gospodarskom listu. Preventivni zahvati se moraju provoditi već od samog poroda posebno u kontekstu higijene držanja netom rođenih životinja.

  • staje moraju biti prozračne i čiste bez propuha, prašine i vlage u zraku
  • ovce i koze nakon poroda moraju biti odvojene od ostatka stada te im je potrebno osigurati dovoljno prostora za kretanje. U pretrpanim stajama često dolazi do gaženja mladunčadi pritom dolazi do lomova nogu ili uginuća
  • pod mora biti suh, čist i redovito steljen dovoljnom količinom suhe i čiste slame. Vlažan pod pogoduje razvoju infekcija ali i invazija različitim vrstama parazita. Vlažnost poda vrlo jednostavno provjerimo ako kleknemo na jedno koljeno, ono mora ostati suho
  • važna je higijena jasala i valova iz kojih se mladunčad dohranjuje smjesom jer u slučaju da su onečišćeni balegom postoji npr. mogućnost izbijanja kokcidioze
  • janjad i jarad mora biti hranjena dovoljnim količinama mlijeka neovisno o tome sišu li ili ih dohranjujemo mliječnom zamjenom ili mlijekom drugih životinja. U slučaju da majka ima premalu količinu mlijeka mladunčad se često glasa i pokušava sisati druge životinje. Mlade životinje trebaju više energije (mlijeka) za termoregulaciju odnosno slikovito rečeno zagrijavanje tijela jer će u suprotnom uginuti zbog hladnoće (i gladi).
  • posljednjih godina sve više uzgajivača prakticira korištenje grijača u odjeljcima u kojima drže janjad i jarad. Toplina omogućava bolji rast mladih životinja, a pozitivno utječe i na opću otpornost.

Kod korištenja grijača potrebno je poduzeti sve mjere kako ne bi došlo do pojave opekotina ili požara.

Grijanje jaradi

U dohrani je najbolje koristiti mlijeko iste vrste životinja, a u nuždi se može koristiti i mlijeko krava. Iskusni ovčari uvijek u stadu imaju kozu čije mlijeko koriste u dohrani janjadi. U slučaju da majka ne da sisati važno je provjeriti zdravlje obje polovice vimena. Pored nedostatne hranidbe i prežderavanje naročito mlijekom i smjesom (žitaricama) može dovesti do uginuća.

Ako mlade životinje mršave pored dovoljne količine mlijeka ili drugih krmiva potrebno je napraviti koprološku pretragu kako bi provjerili da li se radi o invaziji parazitima i odabrali odgovarajući lijek, a ne nasumično liječiti.

Važno je napomenuti da već kod ugibanja dva janjeta ili jareta u kratkom vremenu uzgajivači moraju tražiti pomoć veterinara kako bi se utvrdio uzrok uginuća i po mogućnost poslati lešinu na obdukciju. Na temelju uzroka uginuća možemo odrediti preventivne mjere kojima ćemo zaštiti ostatak stada.

Primjer iz prakse je slučaj s farme koza gdje se pojavio proljev kod manjeg broja jaradi i umjesto da je odmah zvao veterinara, uzgajivač ga je pozvao nakon što je uginulo četrdeset (!) grla. Utvrđeno je da se radilo o kokcidiozi i pravovremenim tretiranjem stada gubitci bi bili značajno manji.

Na kraju valja podsjetiti da preventiva bolesti janjadi i jaradi počinje u gravidnosti ovaca i koza, a nastavlja se u prvim satima i danima nakon poroda. Time ćemo značajno smanjiti rizik od pojave bolesti koje mogu uzrokovati značajne gubitke u proizvodnji.

Ostatak priloga “Prvi tjedni nakon porodi jaradi i janjadi” pročitajte na poveznicama: Bolesti janjadi i jaradi; Upala mliječne žlijezde kod ovaca i koza

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje