Konsocijacija kultura, kombinacija kultura ili združeni uzgoj (sjetva) nazivi su za uzgoj nekoliko biljnih kultura na istom prostoru i u isto vrijeme. Poljoprivredne kulture sličnih ekoloških zahtjeva, osobito za tlom i klimom, poželjno je uzgajati u konsocijaciji. Uzgoj bilja u konsocijaciji primjenjiv je u nedostatku poljoprivredne površine te smanjuje utrošak gnojiva i sredstava za zaštitu bilja koji se u velikim količinama primjenjuju u uzgoju bilja u monokulturi.

Prilikom uzgoja u konsocijaciji dolazi do stvaranja odnosa između biljnih kultura uzrokovanih fizičkim ili kemijskim kontaktom, a nazivamo ih alelopatski odnosi ili alelopatija. Alelopatija predstavlja kruženje fiziološki aktivnih tvari, odnosno kemijskih tvari i spojeva koje biljke putem biljnih organa ispuštaju u okoliš i njihovo djelovanje na okolne biljke i druge organizme. Zahvaljujući alelokemikalijama, u konsocijaciji dolazi do utjecaja jedne kulture na drugu, a taj utjecaj je najčešće pozitivan.

Zašto se uvodi?

Najčešći razlog uvođenja konsocijacije, odnosno združenog uzgoja je nedostatak prostora za uzgoj bilja. Konsocijacija osigurava uzgoj većeg broja biljnih kultura na maloj površini i bolju iskoristivost proizvodne površine. Smanjuje se prazan međuredni prostor i mogućnost za rast korova.

Kombiniranje većeg broja kultura pridonosi stvaranju humusa i razvoju mikroorganizama koji poboljšavaju kakvoću tla. Kulture u rubnom redu imaju veći vegetativni prostor za korijen i nadzemne organe što rezultira boljim korištenjem vegetativnog prostora i većim prinosima. Kulture u konsocijaciji mogu međusobno imati zaštitnu ulogu ili pomoći jedna drugoj u rastu i razvoju. Kultura većeg habitusa zaštitit će susjednu kulturu u početnom rastu od jakog sunca i vjetra, ili će poslužiti susjednoj kulturi kao oslonac za penjanje.

Bolesti i štetnici u monokulturi šire se velikom brzinom i ako se ne spriječe na vrijeme dolazi do velikih gubitaka u proizvodnji. U konsocijaciji je ekosustav raznovrsniji i uravnoteženiji zahvaljujući većem broju različitih biljnih kultura koje otežavaju brzo širenje bolesti i štetnika, i privlače brojne korisne kukce.

Aromatičnim biljem protiv štetnika

Konsocijacija biljnih kultura s aromatičnim biljem doprinosi boljoj zaštiti od štetnika i mogućnosti za veće prinose bez uporabe sredstava za zaštitu bilja. Zahvaljujući repelentnim svojstvima aromatično i medonosno bilje odbija brojne štetnike i štititi susjedne kulture, ali i privlači kukce oprašivače i korisne kukce koji su predatori štetnika. Kadulja, kadifica, metvica, neven, buhač, ružmarin i lavanda samo su neke vrste aromatičnog bilja koje je korisno u konsocijaciji kao zaštita od štetnika. Rajčica i bosiljak dobar su primjer konsocijacije u kojoj rajčica stvara sjenu bosiljku koji ne podnosi jako sunce, a bosiljak svojim mirisom odbija štetnike. Konsocijacija biljnih kultura s mahunarkama dovodi do simbioze korijena mahunarki i kvržičnih bakterija koje fiksiraju dušik i obogaćuju tlo dušikom kojega će kasnije koristiti druge biljne kulture. U uzgoju povrća na malim površinama često se kombinira velik broj biljnih kultura. Prilikom odabira kultura treba paziti na dobre i loše susjede u vrtu. Salata i mrkva,  luk i mrkva, rajčica i bosiljak, krumpir i kupusnjače i druge kombinacije kupusnjača s lisnatim i korjenastim povrćem ili mahunarkama, najčešći su primjeri dobrih susjeda koji rastu zajedno bez međusobnog ometanja, kompeticije za hranivima i vodom te pozitivno utječu jedni na druge. Žitarice se uzgajaju u konsocijaciji najčešće kako bi se umanjila mogućnost gubitka cijelog prinosa uslijed prirodnih nepogoda ili napada štetočina. Tako se u hladnijim prostorima pšenica, koja je osjetljivija na hladnoću, kombinira s raži koja je otpornija. Često se sa kukuruzom kombiniraju kulture poput paprike i krumpira ili grahorice kojima kukuruz, koji ima jači habitus, služi za penjanje.

Maslina i lavanda

Na području Mediterana maslina se od davnina sadi u konsocijaciji s drugim kulturama. Najčešće se uzgaja u konsocijaciji s drvenastim kulturama (vinova loza, smokva, badem, dud), žitaricama i krmnim biljem te aromatičnim biljem. U ekstenzivnim maslinicima gdje se stabla maslina sade na veliki razmak ostaje dovoljno prostora između stabala za uzgoj drugih kultura, dok takav način uzgoja nije moguć u intenzivnim maslinicima gdje je razmak između stabala manji. Uzgoj maslina s aromatičnim biljem poput lavande, smilja i buhača izrazito je koristan za zaštitu masline od štetnika.

Konsocijacija u voćarstvu, osobito prvih nekoliko godina, dok stabla ne narastu i ne dođu u fazu punog uroda, vrlo je isplativa i korisna. Stabla voćaka su još uvijek dovoljno mala i ne stvaraju puno hlada, a povrtne ili aromatične kulture ne smetaju voćkama i ne oduzimaju im hraniva i vodu koji su potrebni za rast i razvoj.

Prilikom odabira kultura u konsocijaciji važno je obratiti pozornost na sljedeće:

● između biljnih kultura ne smiju postojati negativni alelopatski odnosi

● ne smije postojati kompeticija između kultura (za hranivima, vodom, prostorom i ostalo)

● kulture u konsocijaciji ne smiju ometati jedna drugu i uzrokovati oštećenja nadzemnim organima i korijenom

  • susjedne kulture ne smiju smetati prilikom provedbe agrotehničkih zahvata
  • ne smije nastati prevelika razlika u razini plodnosti tla na proizvodnoj površini

Uzgoj u konsocijaciji izrazito je povoljan za male poljoprivredne proizvođače s malo obradive površine jer mogu proizvesti velike količine različitih poljoprivrednih proizvoda, a da pritom ne troše velike količine gnojiva i sredstava za zaštitu bilja te ne riskiraju gubitke u proizvodnji koji su vjerojatniji u monokulturi. Zahvaljujući bogatijem i uravnoteženijem ekosustavu i brojnim prednostima konsocijacije, kulture koje rastu u konsocijaciji daju veće prinose i kvalitetnije plodove.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje